(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Velikani hadiskih znanosti."



~ 










Sefik Kurdic 



VELIKANI HADISKIH 
ZNANOSTI 



Zenica, 2003. godine 



UMJESTO PREDGOVORA 



Hvala Allahu, dz.s, koji je poslao Muhammeda, s.a.v.s, kao 
upucivaca ljudima, izabravsi mu ashabe kao skupinu koja ce 
pomno pratiti i krajnje pouzdano prenijeti njegov hadis na 
generacije koje dolaze poslije njih. 

Od Allahove milosti je da je u svakoj generaciji bilo onih koji 
ce se brinuti za sunnet Muhammeda, s.a.v.s, pamteci ga, pisuci u 
razne hadiske zbirke i time ga stititi od podvala onih koji su zeljeli 
da naude torn drugom, nezaobilaznom serijatskom izvoru. 

Knjiga dr. Sefika Kurdica "Velikani hadiske znanostd", koju 
imate pred sobom je, bez sumnje, prva ovakve vrste na nasem 
jeziku, u kojoj nas autor upoznaje sa biografijom najeminentnijih 
strucnjaka u toj oblasti, otkrivajuci time keramete i ostale vrline 
intelektualne nadarenosti, pregalastva i samopozrtvovanja, kojima 
je Allah obdario ovu skupinu, da bi mogla emanet hadisa prenijeti i 
sacuvati sve do danasnjeg dana. 

U ovom djelu govori se o dvadesetak ucenjaka, o njihovom 
zivotu, najpoznatijim uciteljima i ucenicima, njihovim djelima u 
hadiskoj i drugim oblastima, vrstama i klasifikaciji hadisa koje su 
uvrstili u svoje zbirke. 

Sve navedeno dr. Kurdic je neumorno potkrijepio pouzdanom 
i vrlo opseznom literaturom koju je tokom pisanja rada koristio i 
konsultovao, pa time ova knjiga s pravom dobiva svoje mjesto u 
hadiskoj literaturi i postaje nezaobilazan udzbenik, kako ucenicima 
medresa, studentima akademija i fakulteta, tako i svima koji zele da 
se bave ovom tematikom. 



Ucenjaci koje je dr. Kurdic uvrstio u svoju knjigu sezu cak do 
vremena tri najodabranije generacije koje je Poslanik, s.a.v.s, 
pohvalio, kao sto su generacije Ebu Hanife (80-150. po H), i tako 
prolazeci kroz naredna vremenska i teritorijalna podrucja stize do 
Bosne i zavrsava knjigu s nasim, bez sumnje, najpoznatijim 
ucenjakom u hadisu rahmetli Mehmedom-ef. Handzicem. 

Iscitavanje biografija tih ucenjaka daje nam povoda da 
razmislimo o sebi i svom odnosu prema onome sto znamo i sta od 
toga primjenjujemo. Kod njih se nazire iskrenost nijjeta, 
skromnost, bjezanje od polozaja i funkcija, te, nadasve, bereket koji 
im je Allah, dz.s, dao u vremenu i njihovom radu. 

Jedan od ashaba, r.a, kaze: "Povodite se i ugledajte se na one 
koji su vec umrli, jer za zive nismo sigurni da nece pasti u 
iskusenje." 

Izmedu ostalih, spomenut je i primjer Ebu Hanife koji je vise 
tezio ahiretu nego dunjaluku i time jasno potvrdio da je na najbolji 
nacin definirao i jedan i drugi svijet. Nije, onda, cudno sto je s 
lahkocom odbijao dunjalucke funkcije i polozaje. Naime, ni po 
koju cijenu nije ih htio prihvatiti, shvatajuci njihovu zavodljivost i 
iskusenje pred kojim se moze podleci i izgubiti vjecnost. 

Kada je Malik - imam Medine - pisao svoj Muveta' neki su ga 
odvracali od toga, govoreci da ima dosta drugih i slicnih knjiga. On 
im je odgovorio: Ono /to se radi u ime Allaha - to ce ostatil I, uistinu, 
Malikov Muveta' je ostao, a od mnogih drugih knjiga nema ni traga. 

Tu je skromni i rjeciti Safija kojem je bio cilj doci do istine, pa 
je tako i rekao: Nikad ni sa kim nisam raspravljao a da nisam po^elio da 
isttna ifgtfe na njegova usta. 

Primjer pozrtvovanosti imama Nevevija moze posluziti kao 
uzor danasnjim studentima. Imam Nevevi za sebe kaze da u jednoj 
skoli gotovo dvije godine nije legao u postelju, niti se najeo, vec je 
vrijeme provodio u ucenju i saznavanju. 

Prefinjena bogobojaznost nije mu dozvoljavala da jede cak ni 
voce koje su mu nudili stanovnici Damaska, plaseci se da nije 
otrgnuto iz vakufskog vocnjaka. Koliko ljudi danas vodi racuna o 
onome sto jede, je li to od halala ili harama?! 



I pored svega toga, Imam Nevevi je za svoga kratkoga zivota, 
svega 45 godina, napisao toliko djela da se kaze da ono sto je ostalo 
iz olovaka koje je siljio radi pisanja bilo dovoljno da podgrije se 
voda za njegovo gasuljenje kada je umro. 

Tu je i upornost Ibnu Hadzera koji je znao po dvadesetak 
godina «imati» u glavi nekoga prenosioca, sve dok ga ne bi nasao u 
knjigama i ocijenio doricni hadis. 

I, na kraju, Mehmed Handzic koji je bio preteca hadiskoj nauci 
u nasim krajevima sa svojom nezamjenjivom knjigom "Uvod u 
tefsirsku i hadisku nauku." 

Mnogo je i drugih primjera koje mozete naci u ovoj knjizi za 
koju se nadam da ce naici na prijem kod citalaca i da ce njen 
sadrzaj bid podstrek svima nama kako se treba medusobno 
postovati i uvazavati. 

Molim Allaha, dz.s, da nagradi autora najljepsom nagradom, a 
sve nas da pomogne u slijedenju sunneta, a na drugom svijetu da 
nas pocasti da se u Dzennetu druzimo s ovom odabranom 
skupinom. 

"Oni koji poslije njih dolaze govore: "Gospodaru nas, oprosti 
nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u 
srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru nas, 
Ti si, zaista, dobar i milostiv." (Hair, 10) 

Bihac, 3.3.2003. 

Doc. dr. Fuad Sedic 



UVODNA RIJEC 



Hadis je drugi izvor serijatskog prava. Islam se bez njega u 
svojoj punini ne bi mogao ispravno razumjeti, a pogotovo se ne bi 
mogao primjeniti. On je u odnosu na Kur'an, ono sto je tijelo u 
odnosu na dusu ili noc u odnosu na dan. Medusobno se ispreplicu. 
Odvojiti hadis od Kur'ana znaci, naprosto, odvojiti tijelo od duse i 
organizam uciniti bezivotnim. 

Znajuci za takav odnos medusobne isprepletenosti i snaznog 
prozimanja ova dva temeljna izvora serijatskog prava, neprijatelji 
islama su od najranijih vremena pokusavali ubaciti klicu sumnje u 
jedan od ova dva izvora, angazirajuci se da disharmoniraju ovu 
idealnu sintezu sacinjenu praksom Poslanika islama, Muhammeda, 
s.a.v.s, a nadziranu i pomno cuvanu sveznanjem Gospodara 
svjetova! 

Buduci da su pokusaji devalviranja Allahove rijeci ostali bez 
rezultata - jer je nemoguce univerzalnu rijec ugroziti, posto ju je 
Gospodar Univerzuma zagarantirao cuvati i sacuvati od bilo 
kakvog falsifikata - onda se pribjeglo, za njih laksem metodu: 
odvojiti tijelo od duse i islamsku misao uciniti 
jednodimenzionalnom, a to znaci: mrtvom, staticnom i bez 
dinamicne, progresivne i zivotne stvarnosti. To, ustvari, znaci 
odvojiti je od njene prirode i pretvoriti u teoriju koja bi se samo 
izucavala i postala jedna od brojnih teorija koje su vec nastale na 
nesavrsenim racionalnim i intelektualnim ljudskim promisljanjima! 

Logika onih koji nisu skloni islamu je, da ukoliko se ne moze 
totalno unistiti, onda se bar moze falsificirati njegova priroda i 
narav. Na taj nacin, ogledalo ljudske svijesti se moze itekako 
poremetiti i u njemu dobiti lik koji ne lici na samoga sebe. 



Obzirom da je cuvanje Kur'ana zagarantdrano Allahovom 
objavom, onda se, sto je sasvim razumljivo, prislo falsificiranju 
hadisa i pokusaju ubacivanja brojnih sumnji u njegovu 
autenticnost. 

Otuda se apokrifnost hadisa pojavila veoma rano. To je i bio 
temeljni razlog sto je islamski Ummet iznjedrio, do tada, nepoznati 
metod cuvanja istine kroz sened/hxac prenosilaca. I upravo taj 
sened/h.m.c prenosilaca hadisa je specifikum koji distancira Ummet 
Muhammeda, s.a.v.s, od drugih naroda. Samo u islamu se ovom 
metodologijom moze od nasih dana autenticnim putem stici do 
samoga Poslanika, s.a.v.s, njegove rijeci i djela. Ovu mogucnost 
nemaju drugi narodi. Tako, npr, ni krscani ni Zidovi ne mogu vam 
donijeti autentican lanac prenosilaca koji bi ih doveo do Musaa ill 
Isaa, a.s. Zbog toga i nema, niti moze bid autenticne rijeci bilo koje 
religije danas u svijetu. To je privilegija samo Ummeta 
Muhammeda, s.a.v.s! 

Naravno, isti slucaj bi se desio i sa ovim Ummetom, da Allah 
Uzviseni nije nadahnuo prvu generaciju muslimana, da od prvih 
dana povedu vanrednu brigu o ovom nezaobilaznom izvoru 
njihove vjere. Tako Muhammed b. Sirin, poznati ucenjak iz 
generacije tabi'ina, jasno potcrtava: Hadisje vjera, pa dobro provjerite od 
koga vasu vjeru usgmateP 

Slicne predaje, pored Ibn Sirina, biljeze se i od 'Ali b. ebi 
Taliba, Ebu Hurejre, Su'be b. el-Hadzdzadza, Zaide b. Kudame, 
Malika b. Enesa, Ahmeda b. Hanbela i dr. 2 

Abdullah b. el-Mubarek je lanac prenosilaca definirao ovako: 
Senedje dio vjere. Da nije seneda onda bi rekao ko bi ktio, /to bi ktioP 



1 Ovu predaju biljezi Muslim u Sahihu: El-Mukaddima, 5 - Babu bejani enne- 
l-isnade mine-d-dini. 

2 Provjeri: Ibn ebi Hatim, El-Dzerhu ve-t-ta'dil, 2/15-16; Er-Ramehurmuzi, 
El-Muhaddisu-l-fasilu bejne-r-ravi ve-l-va 7, str. 145-146, El-Hatib, El- 
Kifajefi 'ilmi-r-rivaje, str. 121-122; Ibn Abdu-1-Berr, £f- Temhidu limafi-l- 
Muvetta ' mine-l-me 'ani ve-l-esanid, 1/45-47; Ibn Hibban, El-Medzruhine 
mine-l-muhaddisine ve-d-du 'afai ve-l-metrukin, str. 1/21-23 i Ibn 'Adijj, El- 
Kjamilufi du 'afai-r-ridzal, 1/155-156. 

3 Ovu predaju biljezi Muslim u Sahihu: El-Mukaddima, 5- Babu bejani enne- 
l-isnade mine-d-dini. 



10 



Ibn el-Mubarek je, takode, rekao: Primjer onoga koji i^ucava vjeru 
be% senedaje kao primjer onoga koji sepenje na krov be% Ijestvi/ stepenica!* 

Zanimljiva je konstatacija o ovome imama Safije. On kaze: 
Primjer onoga koji tra%i hadis be% senedaje kao primjer osobe koja nocu 
sakuplja drva ne %najuci da se u torn naramku nala^i ^rnija! 5 

I upravo na temeljima takve svijesti izgradice se kriteriji koji 
nece dopustiti infiltriranje bilo kakve nesigurnosti, sumnje ili 
falsifikata u hadis i hadisku znanost. 

Ako analiziramo odnos prvih generacija muslimana 
ustanovicemo da su svojom zeljom za saznavanjem hadisa ili 
njihovim provjeravanjem jasno dali do znanja da su do kraja bili 
svjesni vrijednosti ovog izvora. 

Tako je poznati ashab Dzabir b. Abdullah, r.a, saznavsi da je 
Abdullah b. Unejs el-Ensari, r.a, cuo jednu predaju, koju on nije 
cuo od Poslanika, s.a.v.s, mjesec dana iz Medine putovao do §ama, 
gdje je tada boravio Abdullah, r. a, kako bi direktno cuo taj hadis. 6 

Ebu Ejjub el-Ensari, r.a, je saznao da je, pored njega, jedino 
'Ukbe b. Amir, r.a, cuo jedan hadis od Vjerovjesnika, s.a.v.s, pa se 
pobojao da ne bio umro on ili 'Ukbe, a predaja ostala neprovjerena, 
pa se zaputio iz Medine do Egipta, gdje je tada boravio 'Ukbe i, 
putujuci mjesec dana uzarenom pustinjom, stigao do njega, 
provjerio hadis i vratio se istoga momenta u Medinu! 7 

Doista, divan primjer ljubavi spram Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s, i drugog izvora islama! 

Da bi bili sigurni u autenticnost hadisa Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s, Ebu Bekr i Omer, r.a, su trazili kod prihvatanja predaja da 
se dovedu svjedoci; 8 Osman, r.a, je ono sto bi vidio od Poslanika, 
s.a.v.s, prakticno izveo pred ostalim ashabima, a onda trazio od 



4 El-Hatib, El-Kifajefi 'ilmi-r-rivaje, str. 393. 

5 Ez-Zerkani, Serhu-l-mevahi-l-ledunijje, 5/393. 

6 O ovom zanimljivom podatku opSirnije: El-Hatib el-Bagdadi, Er-Rihletufi 
talebi-l-hadisi, str. 109-117. 

7 Isti izvor, str. 1 20. 

8 Provjeri: Hakim, Ma'rifetu 'ulumi-l-hadisi, str. 15; El-Hatib, El-Kifajefi 
'ilmi-r-rivaje, str. 26 i Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-huffaz, 1/3. 

11 



njih da potvrde jesu li i oni tako vidjeli da on cini, 9 a 'Ali b. ebi 
Talib, r.a, je trazio od svakog prenosica da se zakune da je, doista, 
doticnu predaju cuo izravno od Vjerovjesnika, s.a.v.s! 10 

Sva je sreca pa je islamski Ummet imao u svakoj generaciji 
sjajne velikane koji su nastavili graditi svjede staze koje su trasirale 
prve generacije muslimana. Na zalost, ni prostor, ni vrijeme a ni 
moje skromne mogucnosti ne dozvoljavaju da ih sve obradim i 
navedem u ovoj knjizi. Medutim, dovoljan ce biti i ovaj broj da se 
vidi, na temelju njihovog zivota i rada, sa kakvim elanom, 
samoprijegorom i entuzijazmom su predano radili na ocuvanju, 
zastiti i afirmiranju drugog izvora islama. S pravom ih Jezid b. 
Zurej' naziva vitezovima i junacima. On kaze: Svaka vjera ima svoje 
vite^pve/junake, a vite^pvi/junaci ove vjere suprenosioci badisa!" 

Ebu Hanife, Malik, Safija, Ahmed b. Hanbel, Buhari, Muslim, 
Tirmizi, Ebu Davud, Nesai i drugi, samo su predstavnici velikog 
broja islamskih velikana, koji su svojom predanoscu ovoj znanosti, 
uspostavili tako precizne kriterije koji ce onemoguciti svaki pokusaj 
ubacivanja falsifikata u ovu znanost, a da isti ne budu otkriveni. 
Njihovo vanredno poznavanje prenosilaca hadisa, kriticki osvrt 
spram svakog od njih, poznavanje teksta hadis a i skrivenih mahana 
u njemu, ucinili su da danas tacno razlikujemo predaju koja seze do 
samoga Poslanika, s.a.v.s, od one koja je poturena i patvorena. 
Svaki od njih je od svoje rane mladosti putovao od mjesta do 
mjesta, slusajuci brojne ucitelje i apsorbirajuci znanje, koje ce 
kasnije prenijeti na generacije koje dolaze. Tako se, npr. navodi 



Ovu Osmanovu, r.a, praksu provjeri u autenticnoj predaji kod Ahmeda u 
Musnedu, 1/57. Dr. Muhammed 'Udzadz el-Hatib pogreSno navodi podatak 
da to Ahmed Cini u Musnedu u prvom tomu na 372. strani. (Vidi: Es- 
Sunnetu kable-t-tedvini, str. 1 16). Istu greSku 5ini i u svom drugom djelu: 
Usulu-l-hadis, str. 98, Sto eksplicite ukazuje da je ovaj podatak preuzeo iz 
nekog drugog izvora, ne konsultirajuci direktno Ahmedov Musned. 

10 Vidi o ovom postupku: Ebu Davud, Sunen: Kitabu-s-salat, Babufi-l- 
istigfar, hadis br. 1521; Tirmizi, Sunen: Kitabu-s-salat, 182 -Babu ma 
dzaefi-s-salati 'inde-t-tevbeti, hadis br. 406, Ibn Madze: Sunen: 5 - 
Kitabu ikameti-s-salat, 1 93 - Babu ma dzaefi enne-s-salate keffaretun, 
hadis br. 1 395 i Ahmed, Musned, Vi. 

11 Uporedi: dr. 'Asim b. Abdullah el-Karjuti, El-Isnadu mine-d-dini, str. 22. 

12 



fascinantan podatak, da je imam Ebu Hanife, putujuci u potrazi za 
hadisom i dr. islamskim disciplinama slusao oko 4.000 ucitelja!!! 12 

Znacajno je naglasiti da je i nasa domovina iznjedrila znacajan 
broj ucenjaka u ovoj oblasti. Iako se naucno -istrazivacki napor 
Bosnjaka na podrucju hadisa cini neznatnim dijelom u ukupnom 
naucno-teorijskom iskustvu muslimanskog svijeta uopce, on, ipak, 
pretstavlja, znacajan doprinos torn iskustvu. Ako analiziramo 
Handzicevo djelo El-Dfyvheru-l-esna fi teradymi 'ulemai ve h'arai-l- 
Bosna u kojem on navodi biografije 220 bosnjackih ucenjaka koji su 
iza sebe ostavili djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, 
doci cemo do fascinantnih podataka. Dobar broj njih se zanimao 
za hadis i iza sebe ostavio djela iz ove discipline. 

Ako se uzme u obzir postojanje respektabilnog broj a hadiskih 
skola u nasim krajevima, poput onih u Livnu, Pruscu, Mostaru, 
Sarajevu, Nevesinju i Banjaluci, nesumnjivo se dolazi do 
konstatacije do koje je dosao i Evlija Celebija, zakljucivsi da je i u 
Bosni postojao, kao i u svim muslimanskim zemljama, veliki broj 
hadiskih institucija, zvanih Daru-l-hadis, u kojima se citao i tumacio 
tekst pojedinih hadiskih zbirki. 13 

Iako Tajib Okie smatra da su Bosnjaci, kada je u pitanju ovaj 
drugi izvor islama, zauzeli najskromnije mjesto, ipak se iz 
navedenog moze doci do zakljucka, da ni Bosnjaci nisu puno 
zaostajali za drugim dijelovima islamskog svijeta. Bosnjacki 
muhaddisi Muhammed el-Bosnevi (umro 1572. god.), Ahmed Vali 
(1598.), Muhammed b. Musa el-Bosnevi es-Saraji, zvani Allamek 
(1635.), Dervis 'Ali b. Mustafa el-Bosnevi el-Hanefi el-Halveti 
(1640.), Osman b. Ibrahim el-Bosnevi, Abdullah b. Muhammed 
Muhtesim Saban-zade el-Bosnevi, Ahmed el-Mostari (17-18. 
stoljece), Mustafa Pruscak (1755.) i drugi iz osmanskog perioda i 



12 Vidi ovaj zanimljiv podatak: dr. Muhammed eS-§ek'a, El-Imam el-A 'zam 
Ebu Hanife en-Nu 'man, str. 41; Shibli Nu'mani, Abu Hanifa - zivot i 
djelo, str. 44 i Sefik Kurdic, Ebu Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu, 
str. 27. 

13 Vidi: Evlija Celebija, Putopis, str. 109, 133 i 412. Takode, pogledaj: dr. 

Omer Nakicevic, Uvod u hadiske znanosti, str. 67 i Sefik Kurdic, El- 'Inaje 
bi-l-hadisifi-l-Bosna munzufethiha ila evahiri-l-karni-l- 'isrin, doktorska 
disertacija odbranjena na univerzitetu Ez-Zejtuna u Tunisu, 1997. god., str. 
233-238. 



13 



Muhammed Tufo, Tajjib Okie i Mehmed Handzic iz novijeg 
perioda, na najbolji nacin demantiraju misljenje Tajiba Okica. 

Zbog ogranicenosti prostora tretirao sam u ovoj knjizi samo 
dvojicu bosnjackih muhaddisa i to Mustafu Pruscaka, kao 
predstavnika nasih hadiskih struenjaka iz osmanskog perioda i 
Mehmeda Handzica, kao predstavnika postosmanskog perioda. 

Nadam se da ce se uskoro neko od nasih intelektualaca vise 
pozabaviti ovom gradom i da ce vise svjetla baciti na doprinos 
bosnjackih ucenjaka ovom nezaobilaznom izvoru serijatskog prava. 

U Zenici, 3.3. 2003. god. 

Doc. dr. Sefik Kurdic 



14 



EBUHANIFE 



80./699.-150./767. 

Ebu Hanife bio je islamski genije. Superiorna inteligencija, 

suptilna poboznost i poslovicna strpljivost svrstavaju ga u 

najvece umove koje je iznjedrila islamska povijest. Ljubav 

prema znanju, napose rjesavanju serijatskopravnih enigmi, 

ucinice ga nezaobilaznim izvorom u islamskim naucnim 

krugovima i s pravom ce biti prozvan El-Imamu-1- 

a'zam/najveci imam. Ebu Hanifin doprinos hadiskoj 

znanosti bio je veoma znacajan. Medutim, u islamskoj 

literaturi nalazimo na kontradiktorne stavove kada je u 

pitanju njegov doprinos ovoj znacajnoj islamskoj disciplini. 



Puno ime mu je Nu'man b. Sabit b. Zuta b. Mah et-Tejmi el- 
Kufi. 14 Izuzetno je postao poznat po nadimku Ebu Hanife. Tako de 
je prozvan El-Imamu-1-A'zam/Najveci imam, 15 ili kako ga El- 
Kettani naziva Imamu-1-eimme/Imam imama, 1 ' hafiz Ez-Zehebi 
nazvao ga je Fekihu-1-milleti/Pravnik vjere, 17 a sejh El-Kasimi 
Fekihu-1-ummeti/Pravnik ummeta. 1 8 



Rodenje i porijeklo 

Ebu Hanife roden je 80. god. po Hidzri. 19 To je, naime, godina 
rodenja koju spominju gotovo svi autori koji su pisali o ovom 
islamskom geniju. Doduse, u nekim djelima se kao moguca navodi 
61. god. po Hidzri, 20 63. god. 21 a u nekim, opet, 70. god. po 
Hidzri. 22 Medutim, gotovo svi preferiraju 80. god. kao godinu 
njegovog rodenja. 

Roden je u Kufi, u danasnjem Iraku. Bio je perzijskog 
porijekla. Historicari navode da je Ebu Hanifin djed prihvatio 
islam. Njegov unuk Isma'il tvrdi da je Ebu Hanifin otac Sabit 
otisao Aliji, r.a, dok je jos bio dijete, pa je, torn prilikom, Alija, r.a, 



14 Usporedi: El-Buhari, Et-Tarihu-l-kebir, %IZ\,Et-Tarihu-s-sagir, 2/43; Ibn 

Ebi Hatim, El-Dzerhu ve-t-t'adilu, 8/449; Hatib el-Bagdadi, Tarihu 
Bagdad, 13/323; Ibn Hallikan, Vefejatu-l-a'jan, 5/415; Ez-Zehebi, 
Tezkiretu-l-huffaz, 1/168 i Mizanu-l-1 'tidal, 4/265, Tagri Bardi, En- 
Nudzumu-z-zahire, 2/12 i Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 1/227. 

15 Vidi knjigu: dr. Mustafa es-§ek'a, El-Imam El-A 'zam Ebu Hanife En- 
Nu 'man. (Daru-l-kitabi-l-lubnani, Bejrut, 1983. god.). 

16 Er-Risale el-mustatrefe, str. 16. 

17 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 6/390. 

18 El-Fadlu-l-mubin, str. 248. 

19 Vidi: Tarihu Bagdad, 13/330; Ibn Kesir, El-Bidajeve-n-nihaje, 10/1 16 i 
Ez-Zehebi, Sijeru e' alami-n-nubela', 6/391. 

20 Usporedi: El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 248; Ebu Zehre, Ebu Hanife - 
hajatuhu ve asruhu ve arauhu vefikhuhu, str. 14; Ebu Gudde u knjizi: 
Muhammed en-Nu 'mani, Mekanetu-l-Imam Ebi Hanifete fi-l-hadisi, str. 
143. • 

21 Vidi: dr. Mustafa Es-Siba'i, Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri'I-l-islami, 

str. 401. 
^Isti izvor, str. 401. 

17 



fe 



molio Allaha, dz.s, za bereket njemu i njegovom potomstvu. Pa se 
nada Isma'il da se dova Alije, r.a, uslisala! 23 

Inace, postoje razlicita misljenja o porijeklu Ebu Hanifinog 
oca Sabita. Neki smatraju da je porijeklom iz Nesaa, odakle je 
imam En-Nesai, drugi iz Tirmiza, odakle je imam Et-Tirmizi, a 
treci tvrde da je iz Enbara. 24 

Obrazovanje i u£itelji 

Ebu Hanife zivi u veoma bremenitom vremenu, punom 
politickih i drugih nesuglasica. Zivio je u vremenu halife Abdul - 
Melika, kada je u Iraku namjesnik bio Hadzdzadz b. Jusuf, poznat 
po represijama. Medutim, dolaskom pravednog vladara Omera b. 
Abdulaziza situacija se uveliko mijenja, pa se takvom promjenom 
uveliko otvaraju vrata svestranijem obrazovanju ovog nadarenog 
mladica. 

Kufa, mjesto u kome je roden ovaj velikan, postala je u 
vrijeme Ebu Hanife jedan od najvecih i najpoznatijih islamskih 
naucnih centara. Ako se zna da je grad utemeljen tek 17. god. po 
Hidzri onda se, doista, zadivljujuce doima da je grad za samo 
stotinjak godina postojanja postao jedan od najjacih islamskih 
centara toga vremena. Kako i ne bi kada se biljezi da je samo u 
ovom gradu stanovalo i boravilo oko 1.500 ashaba. Cak su 
dvadeset cetverica ucesnika Bedra posjetila Kufu a neki su je uzeli 
za mjesto stanovanja. Za vrijeme hilafeta Alije, r.a, ovaj grad postao 
je prijestonica islamske drzave. 25 

' Biljezi se da u Kufi prakticno nije bilo ni jednog muhaddisa od 
koga Ebu Hanife nije biljezio hadis. Od njegovih ucitelja, samo iz 
oblasti hadisa, koje je slusao u rodnoj Kufi, Ebu-1-Mehasin es- 
Safi'i, spominje devedeset tri. Spomenimo samo neke: Es-Sa'bi, 
Amr b. Murre, Mensur b. Ma'mer, El-A'mes, Alkame i dr. 26 Samo 
Es-Sa'bi, koji je i prvi probudio Ebu Hanifin interes za izucavanje 



23 Tarihu Bagdad, 13/326. 

24 Istiizvor, 13/325. 

25 



Vidi: dr. M. Es-Siba'i, cit. izvor, str. 416 i Shibli Nu'mani, Abu Hanifa ■ 
zivot i djelo, str. 30-32. 
26 Vidi sire: Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 32. 



18 



hadiskih disciplina, sreo je pet stotina ashaba, a od velikog broja 
njih prenosi i hadise. Katade, jedan od Ebu Hanifinih ucitelja, bio 
je jedan od dvojice najpoznatijih ucenika cuvenog ashaba Enesa b. 
Malika, r.a. 27 

Ucitelj od koga je Ebu Hanife najvise naucio u rodnoj Kufi i 
covjek koji je najvise utjecao na ovog velikana islamske misli bio je, 
nesumnjivo, Hammad b. Ebi Sulejman, o kojem se Ebu Hanife, u 
mnogim prigodama, na najljepsi nacin izrazavao i za njega dove 
upucivao! 28 

Nakon sto je slusao predavanja u Kufi, a potom u Basri, Ebu 
Hanife, u namjeri da upotpuni svoj znanstveni opus, odlazi u 
Mekku i Medinu i tamo nalazi brojne ucitelje u hadisu i fikhu i 
slusa njihova predavanja. Veliki broj priznatih hadiskih autoriteta 
osnovali su kruzoke iz navedenih oblasti u Mekki i Medini, koji su 
postali svojevrsne skole hadisa i hadiskih znanosti. Najveca i 
najuglednija skola takve vrste u Mekki bila je skola Ata' b. Ebi 
Rebaha, covjeka koji je sreo oko dvije stotine ashaba. 29 Cak su i 
sami ashabi priznali njegovu ucenost. Tako je Abdullah b. Omer, 
r.a, poznati i uceni ashab, imao obicaj kazati: " Zasto ljudi dola^e meni 
kada je tu Ata' b. Ebi Rebab"?/ 30 Slicno je izrekao i Abdullah b. 
Abbas, r.a, kako biljeze drugi izvori. 31 Od ostalih muhaddisa u 
Mekki Ebu Hanife slusa predavanja Ikrime, koji je bio ucenik 
Abdullaha b. Abbasa, r.a. 32 Hafiz Ez-Zehebi tvrdi da je Ata' bio 
ucitelj od koga se Ebu Hanife najvise okoristio. 33 

U Medini Ebu Hanife uci od dvojice istaknutih tabi'ina 
Sulejmana i Salima. Sulejman je bio sluga Mejmune, r.a, casne 
supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s, a Salim je bio sin Abdullaha, a 
unuk Omera b. el-Hattaba, r.a. Od njih Ebu Hanife prenosi brojne 
hadise. 



27 Isti izvor, str. 34. 

28 Vidi o tome: cit. djelo, str. 28-30. 

29 Dr. Mustafa eS-Sek'a, cit. djelo, str. 46. 

30 Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 36. 

31 Dr. M. e5-§ek'a, navedeni izvor, str. 46. 

32 Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 37. 

33 Sijeru e'alami-n-nubela ', 6/391. 



19 



Nakon pocetnih saznanja i vezanosti za ova dva sveta mjesta i 
brojne ucitelje koje je u njima sreo, Ebu Hanife cesto ce koristiti 
odlaske na hadz kao metodu susreta sa svojim uciteljima, kako bi 
se sto vise druzio s njima, ucio od njih i razmjenjiva o misljenja. 
Zna se, kako navode brojni autori, da je Ebu Hanife 55 puta 
obavio hadz. Nije, onda, ni cudo sto je sreo toliki broj ucitelja i od 
njih crpio znanje. Neki navode da je broj njegovih ucitelja dosegao 
4.000!!! 34 

Spomenimo neke od brojnih ucitelja: Meharib b. Desar, 
Semmak b. Harb ez-Zuheli, covjek koji je sreo 80 ashaba i od koga 
prenose svi autori poznatih sest zbirki hadisa/El-Kutubi-s-sitte, 
Seleme b. Kuhajl, Ali b. el-Akmer, Se'id b. Mesruk, Atijje b. Sa'd el- 
Kufi, Musa b. ebi Aisa iz Kufe; Ebu Sufjan Sa'di, Abdulkerim b. 
Umejje, Katade, Seddad b. Abdurrahman i dr. iz Basre; Amr b. 
Dinar, Ismai'il b. Abdulmelik, Haris b. Abdurrahman i dr. iz 
Mekke; Nafi 1 mevla Abdullah b. Omer, Jahja b. Se'id, Hisam b. 
Urve, Abdurrahman b. Hurmuz El-A'redz, Muhammed el- 
Munkedir, Abdullah b. Omer b. Hafs, Sejban b. Abdullah b. Dinar 
i dr. iz Medine; Mekhul iz §ama; Ata' b. ebi Muslim iz Horasana; 
Rebi'a iz Rejja i brojni drugi. 35 Samo Ebu-1-Mehasin es-Safi'i 
spominje 319 ucitelja od kojih je Ebu Hanife ucio. 36 

Najduze se zadrzao, kako tvrde brojni autori, uz Hammada b. 
ebi Sulejmana, velikog pravnika iz Kufe, pred kojim je redovno 
slusao predavanja punih 18 godina! 37 Ebu Hanife zadrzao se 
nekoliko godina u Hidzazu, na kraju vladavine Umejevica i s 
pocetka vladavine Abbasovica, raspravljajuci sa najvecim 
autoritetima iz druge generacije muslimana - tabi'inima. 38 

On je, kao i svaki drugi musliman, izuzetno volio i respektirao 
casnu porodicu Muhammeda, s.a.v.s, pa je, otuda, sa velikim 
zadovoljstvom slusao predavanja i razmjenjivao misljenja sa 
imamima iz ove casne porodice. Tako je Ebu Hanife jedno vrijeme 
slusao predavanja imama Muhammeda Bakira, unuka Husejna, r.a, 



34 Usporedi: dr. M. e§-Sek'a, cit. djelo, str. 41 i Nu'mani, cit. djelo, str. 44. 

35 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 13/324 i Tehzibu-t-tehzib, 4/229. 

36 Nu'mani, cit. djelo, str. 44. 

37 Dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 401 i dr. M. eS-Sek'a, cit. djelo, str. 41. 

38 Dr. M . eS-Sek'a, Navedeni izvor, str. 44. 

20 



i njegovog brata imama Zejda, uz koga je proveo pune dvije godine 
slusajuci predavanja u Hidzazu, nakon cega je izjavio: Nisam vidio 
vecegfakiha, ni sytanijeg, ni br^eg u odgovoru, niti argumentovanijeg u nastupu 
od imama Zejda b. Alija b. Husejna b. Alija b. ebi Ta/ibaP 9 

Uz njih je Ebu Hanife slusao Abdullaha b. Hasana b. Hasana 
b. Alija b. ebi Taliba 40 i imama Dza'fera b. Muhammeda es-Sadika, 
sina Muhammeda Bakira, koji je umro 148. god. po Hidzri, dakle, 
samo dvije godine prije Ebu Hanife. Mnogi autori tvrde da 
Abdullah nije bio na stepenu njegovog ucitelja, vec da je Ebu 
Hanife s njim razmjenjivao misljenja i da su se medusobno 
dopunjavali u fikhskim i hadiskim pitanjima. 41 U svakom slucaju, 
Ebu Hanife je, druzeci se sa imamima iz casne porodice Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s, dosta naucio, saznao i prihvatio. Uz to, saosjecao 
je u njihovim patnjama uzrokovanih ponasanjem tadasnjih vladara. 

Ako, dakle, analiziramo njegovo angazirano putovanje u 
potrazi za znanjem, u Basru - deset puta, u Medinu - vise desetina 
puta, zatim njegov boravak u Mekki od sest godina, kako navodi 
dr. Mustafa es-Siba'i, 42 i to u periodu od 130 do 136. god. po 
Hidzri, onda se s pravom moze konstatovati da je ovaj velikan, 
doista, imao priliku apsorbirati ogromno znanje iz hadisa, fikha i 
dr. islamskih disciplina od poznatih autoriteta toga vremena. 



Ebu Hanifin kruzok i njegovi u£enici 

Ebu Hanife, iz postovanja prema svome uvazenom profesoru 
Hammad b. Ebi Sulejmanu, sve do njegove smrti nije organizirao 
zasebna predavanja niti je predvodio naucne kruzoke 
prepoznadjive za to vrijeme. To je ucinio 120. god., nakon smrti 
svoga profesora, dakle, kada je Ebu Hanife napunio 40 godina 
zivota. 43 

Inace, u velikoj kufskoj dzamiji bilo je vise organiziranih 
kruzoka iz raznih islamskih disciplina. Tako su cuveni El-A'mes 



39 Dr. M. eS-Sek'a, cit. djelo, str. 52. 

40 Vidi §ire: Isto djelo, str. 54-55. 



41 Usporedi, Isto djelo, str.57. 

42 Vidi, Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri'i-l-islami, str. 416 

43 Usporedi, dr. M. e5-§ek'a, cit. djelo, str. 61. 



21 



Sulejman b. Mihran (umro 148. god. po H.), Mis'ar b. Kidam, zvani 
El-Mushaf, zbog svoje izuzetne memorije (umro 152. god.), Sufjan 
es-Sevri (umro 161. god.), Su'be b. Ajjas el-Ezdi (umro 193. god.), 
Asim b. Ebi-n-Nudzud i dr. imali redovne kruzoke i predavanja iz 
tefsira, hadisa, fikha, kiraeta, arapskog jezika i dr. disciplina. 44 
Medutim, Ebu Hanifina predavanja u toj dzamiji su bila daleko 
najposjecenija. Ona su, naime, odisala posebnom atmosferom, u 
kojoj su, uz izlaganje ovog imama, posebno dolazile do izrazaja 
sklonosti i kvaliteti samih ucenika, kroz pitanja, sugestije, prijedloge 
i rasprave. Svako predavanje i obradivanje neke tematske cjeline 
bilo je svojevrsna naucna rasprava. 

Imam Ebu Hanife nikada nije donosio gotovo rjesenje niti 
konacan zakljucak dok nije konsultirao sve clanove kruzoka, koji 
su, iako mladi, bili izuzetno inteligentni i nadareni. U njegovom 
kruzoku raspravljalo je, uz ostale, 40 eksperata iz razlicitih 
islamskih disciplina. Nakon konsultacija sa svakim clanom Ebu 
Hanife bi nalozio jednom od svojih ucenika, to bi obicno bio Ebu 
Jusuf, da zapise rjesenje do kojeg se doslo timskim radom. 

Njegov kruzok u velikoj kufskoj dzamiji bio je, bez sumnje, 
svojevrsna akademija islamskih znanosti, ili, da tako kazemo, 
institut za islamska istrazivanja, u kojem je Ebu Hanife samo 
inicirao rasprave i upucivao na pitanja koja ce se razmatrati. Buduci 
da je u toj svojevrsnoj akademiji islamskih znanosti bilo vrsnih 
predstavnika iz svih islamskih disciplina, onda ne treba cuditi sto su 
ta serijatsko-pravna pitanja bila tako kvalitetno rjesavana. 

Hatib el-Bagdadi prenosi sa senedom od Ibn Kerame, koji 
kaze da su jednom prilikom sjedili kod Veki'a b. el-Dzerraha, 
velikog islamskog ucenjaka, kada je jedan od prisutnih konstatirao 
da je u nekom pitanju Ebu Hanife pogrijesio. Veki' je, tada, 
primijetio: Kakoje mogao pogrijeM Ebu Hanife, u tijem su prisustvu bili 
Ebu Jusuf, Zufer i Muhammed, u svojoj analogyi i idvgihadu, Jahja b. 
Zekerijja b. ebi Zaide, Hafs b. Gijas, Hibban, Mendel b. Ali, svojim 
pamcenjem hadisa i ogromnom strucnoUu i preci^nofcu u ovoj disciplini; Kasim 
b. Ma'n sa i^u^etnim po^navanjem arapskog i drugih jezika, Davud b. 
Nusajr et-Tai i Fudajl b. Ijad sa svojim %uhdom i duhovnom prefinjenotiuV. 



44 Vidi sire: Navedeni izvor, str. 61-63. 

22 



U cijem krufyku budu navedeni yialci, on ne mofy praviti greske, a ako ih i 
napravi - oni cega ispraviti!!^ 

Imam Et-Tahavi biljezi predaju od Esed b. Furata, velikog 
islamskog ucenjaka i mudzahida (svoj plemeniti zivot polozio je 
prilikom fetha Sicilije), koji istice: Ebu Hanife imaoje 40 ucenika - 
ucenjaka koji su biljetgli njegove knjige. Medu prvu desetericu spadaju: Ebu 
Jusuf, Zufer, Davud et-Tai, Esed b. Amr, Jusufb. Ha/id es-Semti i Jahja b. 
Zeketijja b. Ebi Zaide, kojije te knjige i rasprave bilje^o punih 30 godina. 46 

Navedeni primjeri na najbolji nacin govore o dalekovidosti 
ovog islamskog genija. On je pokazao da je preteca suvremenih 
pedagoskih metoda, kada je za rjesavanje brojnih serijatsko-pravnih 
normi koristdo timove eksperata iz razlicitih oblasti, sto se, tek u 
posljednje vrijeme, prakticira u naucnim krugovima. Otuda nije ni 
cudo sto je Ebu Hanife bio ostro kritikovan od onih koji nisu 
mogli izici iz logike individualnog razmisljanja i donosenja 
zakljucaka i preusmjeriti se na timski nacin rada, kako ga je 
demonstrirao ovaj veliki imam. 

Znacajno bi bilo spomenuti da je Ebu Hanifin kruzok, kada bi 
boravio u svetim mjestima - naglasili smo da je cak 55 puta obavio 
hadzdz, bio u Haremi-serifu ili Revdai-mutahheri, gdje je na 
naucnom nivou raspravljao sa najvecim islamskim autoritetdma. 
Pouzdano se zna da je, boraveci u Medini, raspravljao sa imamom 
Malikom i razmijenio misljenja u vezi sa razlicitom 
problematikom. 47 

Ebu Hanife je ostavio ogroman broj ucenika. Nije bilo ni 
jednog dijela islamskog svijeta, izuzev Spanije, koji nije preko 
ucenika bio zastupljen njegovim predavanjima. Spomenimo samo 
neka mjesta iz kojih su dolazili njegovi ucenici: Mekka, Medina, 
Damask, Basra, Vasit, Mosul, Alzir, Remla, Misir, Jemen, 
Hemedan, Rejj, Taberistan, Gruzija, Nejsabur, Nisa, Buhara, 
Semerkand, San'a, Tirmiz, Havarizm, Medain i dr. 48 



45 Tarihu Bagdad, 14/247. Usporedi: Et-Tehanevi, Kavaidufi-l-ulumi-l- 
hadisi, stv. 330-331. 

46 Et-Tehanevi, cit. djelo, str. 331, vidi, takode Ibn Abdulberr, El-Intikau, str. 
329-338. 

47 Pogledaj o tome: dr. M. e§-§ek'a, cit. djelo, str. 63. 

48 Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 49. 

23 



Od izuzetno velikog broja njegovih ucenika, koji ce ubrzo 
preplaviti islamske centre sirom hilafeta i postati nosioci islamske 
misli, spomenucemo samo neke: Abdullah b. el-Mubarek, Ebu 
Jusuf Ja'kub b. Ibrahim el-Ensari, Zufer b. Huzejl, Muhammed b. 
Hasan es-Sejbani, Veld* b. El-Dzerrah el-Kufi, Abdullah b. Jezid el- 
Mukri, Abdulkerim b. Muhammed el-Dzurdzani, Kasim b. Ma'n, 
Jezid b. Harun, Ebu Ishak el-Fezari, Ebu Sa'd es-Sagani, Hafs b. 
Gijas, Hasan b. Zijad, Fudajl b. Ijad, Davud et-Tai, Isa b. Junus, 
Abdurrezzak, Haridze b. Mus'ab, Mus'ab b. el-Mikdam, Hammad 
sin Ebu Hanifin i brojni drugi. 49 

Znacajno je spomenuti da je Ebu Hanife, buduci da je 
raspolagao velikim bogatstvom, stipendirao svoje ucenike. Prioritet 
nad imovinom imali su njegovi ucenici, pa tek onda njegova 
porodica. 50 

Kako je njegov kruzok, sastavljen od eksperata iz svih 
islamskih znanosti, predstavljao neku vrstu istrazivackog centra, 
tako je i on sam, sa svojim materijalnim dobrima, predstavljao 
ministarstvo za prosvjetu ili univerzitet koji se brine o pomoci i 
stipendijama za studente. Takav nesebican odnos spram studenata 
je, na neki nacin, naslijedio od svog ucitelja Hammad b. ebi 
Sulejmana, a on, opet, od svog ucitelja Ibrahima en-Nehaija, jednog 
od najpoznatijih i najucenijih tabi'ina. To saznajemo na temelju 
izjave ajegovog najpoznatijeg ucenika Ebu Jusufa, koji kaze: Ebu 
Hanife je i^dr^avao i mene i moju porodicu punih 20 godina, a kada bib mu 
rekao: Nisam sreo nikaga dare^ljivijeg od tebe, odgovarao bi: To ka%ef %ato 
Ho nisi upo^nao moga ucitelja HammadaP 

Njegova izuzetna ljubav i paznja spram svojih ucenika bila 
je paradigmaticna. Oni su ga, takode, izuzetno voljeli i mnogo 
respektirali. Njegova izjava na najbolji nacin ce nam ilustrirati 
ljubav i paznju i prema uciteljima i prema ucenicima. On, na 
jednom mjestu, kaze: Nisam nikada klanjao nama% otkakoje umro moj 
ucitelj Hammad, a da nisam ^amolio Allaha Plemenitog %a oprost njegovih 



49 Vidi o tome: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 6/393-394; El-Bidaje ve-n-nihaje, 

10/115; Tehzibu-t-tehzib, 4/229 i dr. Subhi es-Salih, Ulumu-l-hadisi ve 
mustalehuhu, str.384. 

50 Vidi: dr. M. e§-Sek*a, cit. djelo, str. 66. 

51 Dr. M. eS-Sek'a, isti izvor, str. 67. 



24 



grijeha i to ^ajedno sa dovom Allahu Pkmenitom %a oprost grijeha mojim 
roditeljima! Takode, nikada nisam klanjao a da nisam %atra%io oprosta od 
Allaha Milostivog %a grijehe onima od kojih sam nesto naucio i onima koje 
samja nesto naucioP 1 



Znanje i inteligencija 

Ebu Hanifino znanje i inteligencija ostali su paradigmaticni sve 
do danas. To najbolje ilustriraju rijeci Alije b. Asima, koji kaz e: Ebu 
Hanifina inteligencija bi prevagnula ako bi se mjerila sa inteligencijom ostalih 
stanovnika Zemlje^ 

Konstatacija Jezida b. Haruna slicna je prethodnoj. On kaze: 
Sreo sam mnoge ucenjake, ali od Ebu Hanife nisam vidio inteligentnijeg, 
vrednijeg i pobofyii/eg\ 54 

Seddad b. Hakim veli: Nisam vidio ynanijeg odEbu Hanife?* 

Otuda poznati islamski ucenjak Abdullah b. el-Mubarek 
priznaje: Da me Allah nije pomogao sa Ebu Hanifom i Sujjanom es- 
Sevrijem, bio bib kao i ostali IjudiF* 

Hudzr b. Abdu-1-Dzebbar prenosi da je jednom prilikom 
Kasim b. Ma'n upitan: ielis li biti Ebu Hanifin ucenik, ob^irom da 
nijedan naucni krufyk nije jaci niti korisniji od njegovog? Kasim ga je 
zamolio da ga odvede Ebu Hanifi. Kada se u to uvjerio, postao je 
njegov ucenik, a kasnije je'govorio: Nisam sreo nikoga poput njegaP 7 
Ebu Hanife bio je islamski genije. Superiorna inteligencija, suptilna 
poboznost i poslovicna strpljivost svrstavaju ga u najvece umove 
koje je iznjedrila islamska povijest. Ljubav prema znanju, napose 
rjesavanju serijatsko-pravnih enigmi, ucinice ga nezaobilaznim 
izvorom u islamskim naucnim krugovima i s pravom ce biti 



52 Cit. djelo, str. 68. 

53 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403. Usporedi: dr. M. e5-§ek'a, cit. djelo, str. 

79. 

54 Dr. M. eg-Sek'a, cit. djelo, str. 79. 

55 Tarihu Bagdad, 1 3/345. Ibn Kesir sli5nu predaju biljezi od Mekkija b. 
Ibrahima. (Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/1 16). 

56 Tarihu Bagdad, 13/337, Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/398 i El-Bidaje ve-n- 
nihaje, 10/116. 

57 Tarihu Bagdad, 13/337 i Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/398-399. 

25 



Ebu Ha ife 



prozvan El-Imamu-1-a'zam/Najveci imam. Ebu Hanifin doprinos 
hadiskoj znanosti bio je veoma znacajan. Medutim, u islamskoj 
literaturi nailazimo na kontradiktorne stavove kada je u pitanju 
njegov doprinos ovoj znacajnoj islamskoj disciplini. Zato cemo u 
ovom radu, uz neophodne podatke iz njegove biografije, potcrtatd i 
njegov ogroman doprinos hadisu i hadiskoj znanosti. 

Ebu Hanife zivio je sedamdeset godina u pokornosti Allahu 
kroz ucenje, poucavanje drugih, namaz, post, sirokogrudost, 
darezljivost i brojne druge moraine vrednote koje su ga krasile za 
njegova plodna zivota. 58 Ovom prilikom spomenucemo samo neke 
vrline kojima je bio obasut. 

Nije, onda, cudo kada je imam Malik na upit imama Safije: Da 
li si sreo Ebu Hanifu?, odgovorio: Vidio sam (oyjeka koji je imao tako 
jake argumente da, kada bi htio nekoga ubijediti da je najobicniji stub od 
cistoga %lata, on bi to, doista, mogao ucinitiP 

Prethodna izreka cini nam se sasvim bliskom predaji po kojoj 
Ebu Hanife nikada u diskusiji i dijalogu nije bio nadmasen niti 
pobijeden! 

Tajna njegovog poslovicnog znanja, mozemo slobodno reci, 
krije se u cinjenici koju spominje Rebi' b. Junus, koji kaze: "Ebu 
Hanife je jednoga dana usao kod halife El-Mensura kod koga je vec 
sjedio Isa b. Musa, koji se obratio halifi: Ovoje danas najveci ulenjak 
na svijetu! Halifa ga je upitao: Nu'mane, od koga si uvjmao ^nanje? On je 
odgovorio: Uvjmao sam od Omerovih, r.a, ulenika a oni od njega, od 
Alijinih, r.a, ulenika a oni od njega, od ulenika Abdullaha b. Abbasa, r.a, a 
oni od njega, a %arje na Zemlji %a vrijeme Abdullaha b. Abbasa, r.a, bilo 
^nanijeg od njega?! Tada je halifa priznao da ga je uvjerio u 
utemeljenost svoga znanja!" 60 

Koliko je Ebu Hanife bio respektiran i od strane uleme svoga 
vremena, najbolje ilustrira sljedeci dogadaj. Kada je Ebu Hanife 



58 njegovim brojnim kvalitetima i izuzetnim vrlinama pogledati u zasebnim 
djelima o ovome velikanu, kao sto su djela El-Muveffeka b. Ahmeda el- 
Mekkija, Ibnu-1-Bezzara, {ejha Muhammeda ebu Zehre, Sejjida Afifija, 
Abdul-Halima el-Dzundija, dr. Mustafe e5-§ek'a i dr. 

59 Tarihu Bagdad, 13/337-338, Sijeru a'lami-n-nubela', 6/399 i El-Bidaje ve- 
n-nihaje, 10/116. 

60 Tarihu Bagdad, 13/334. 

26 



dosao na jedan naucni skup, Sufjan es-Sevri ustao je, zagrlio ga i 
smjestio ga ispred sebe, sto su osudili Abdullah b. Idris i E bu Bekr 
b. Ajjas. Kada je skup zavrsen, oni su iznenadeni pitali Sufjana 
kako je mogao on, kao predstavnik hadiske skole, ukazati takvu 
pocast jednom predstavniku racionalne skole/ Ehlu-r-re'j, koju 
predstavlja Ebu Hanife?! On im je odgovorio: Zasto me kritikujete 
%bog toga?! Ebu Hanife je covjek sa velikim naucnim dignitetom! Ako pred 
njim ne bib ustao radi njegovog ^nanja, ustao bib, onda, radi njegovib godinal 
Ako ne bib ustao %ato stoje stariji, ustao bib radi njegovogfikha! A ako ne 
bib ustao ni radi njegovogfikha, onda bib ustao radi njegove pobofyosti!!! Ibn 
Ajjas je, nakon toga, izjavio: Sufian mije ovim ^atvorio usta, tako da mu 
na to ni/ta nisam imao recif^ Ne cudi onda sto je Ibn Ajjas, nakon sto 
je upoznao Ebu Hanifine kvalitete, izjavio: Ebu Hanife je najvredniji 
covjek svoga vremenaP 2 

Ocito je da je Ebu Hanife svoj izuzetno veliki znanstveni opus 
ostvario metodom duge sutnje i stalnog meditiranja, kao sto 
primjecuje Serik en-Neha'i: Ebu Hanife je puno lutio, konstantno 
ra^milljao i vrlo malo govorio sa ljudima!® 

O Ebu Hanifinom znanju najbolje se izrazio Ibn Dzurejdz 
kada je, pogoden vijescu o njegovoj smrti, izjavio: Kq/eje %nanje s 
njim otislo?^ 

Fikh - islamsko pravo 

Ebu Hanife predstavlja, bez sumnje, jednog od najvecih 

islamskih pravnika koje je povijest iznjedrila. On je najstariji od 

cetverice najpoznatiiih fakiha. Svi oni ucili su od njega. Nije, onda, 

cudo sto je imam Safija izjavio: Ljudima je neophodan Ebu Hanifin 

fikbf* 



61 Dr. M. eS-Sek'a, cit. djelo, str. 77. 

62 Tarihu Bagdad, 13/337. 

63 El-Gazali, Ihjau ulumi-d-din, 1/48. 

64 Tarihu Bagdad, 13/338. Usporedi: Tehzibu-t-tehzib, 4229. 

65 Tarihu Bagdad, 13/346, Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403 i Tehzibu-t-tehzib, 
4/230. 



27 



On je zajedno sa svojim ucenicima, koji ce kasnije i sami 
postati islamski autoriteti u raznim islamskim disciplinama, 
razmatrao i rijesio 1.270.000 serijatsko -pravnih pitanja. 66 

Abdullah b. el-Mubarek kaze: Sreo sam najpobofyijeg, 

najbogoboja^nijeg, naj^nanijeg i u ftkhu najjaceg covjeka: najpobofyiji covjek 

je Abdula^ b. ebi Davud, najbogoboja^niji je Fudajl b. Ijad, najynaniji je 

Sufjan es-Sevri, a u krijatskom pravu najjaHje Ebu Hanife! U toj oblasti 

nisam sreo slicnog njemuP 

Jednom prilikom Abdullah b. el-Mubarek bio je upitan: Koje 
veci islamski pravnik fakih (Malik Hi Ebu Hanife)? Odgovorio je: Ebu 
Hanife.™ 

Mulejh b. Veki'a kaze da je cuo svoga oca kako istice: Nisam 
sreo vecegfakiha od Ebu Hanife. Takode, nisam sreo nikoga da Ijeple klanja 
od njegaf® 

Slicnu konstataciju biljezi i Harun b. Se'id od Imama Safije: 
Nisam na/ao nikogjaceg ufikhu od Ebu HanifeP 

Nadr b. Sumjel primjecuje: Ifudi su spavali u fikhu, dok ih nije 
probudio Ebu HanifeF x 

Ibn Kesir navodi izuzetne pohvale na racun ovog genija, koje 
su izgovorila ta dvojica islamskih velikana: Sufjan es-Sevri i 
Abdulkha b. el-Mubarek. Oni tvrde: Ebu Hanife bioje najveci pramik 
na Zemlji u svoje vrijemeP 2 

Hafs b. Gijas interesantno zakljucuje: Ebu Hanifinfikh tanahniji 
je i prefinjeniji odpoesg/e! Njemu mahanu samo ne^nalica mofy naciP* 

Jahja b. Se'id el-Kattan, poznati hadiski ekspert, izjavljuje: Ne 
mofymo Allahu lagati! Nista Ijeph nismo cuK od Ebu Hanifinog miHjenja i 
promiUjanja. Najveci dio njegovogpromisljanja mi smo usvq/iliP 4 



66 Dr. Mustafa es-Siba'i, cit. djelo, str. 404. 

67 Tarihu Bagdad, 13/343 i Tehzibu-t-tehzib, 4/229. 

68 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/402. 

69 Tarihu Bagdad, 13/345. Usporedi: dr. M. e§-§ek'a, str. 78. 

70 Tarihu Bagdad, 13/346. 

71 Tarihu Bagdad, 13/345. 

72 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/1 16. 

73 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403. 



28 



Ma'mer kaze: Ne po^najem iovjeka da Ijeph obra^lafy jikh, da ga 
bolje po^naje i da se bolje snala^i u analogtji od Ebu HanifeF* 

Misljenje slicno prethodno iskazanim imao je i Ibn ebi Dza'fer 
er-Razi, koji je rekao: Nisam sreo vecegfakiha, niti pobofyijeg covjeka od 
Ebu HanifeP 6 

Poznati islamski pravnik Mis'ar b. Kidam, priznaje: Samo sam 
dvojici ljudi u Kufi %avidio: Ebu Hanifi %bog njegovog fikha i Hasanu b. 
Salihu %bog njegovog %uhda/ odricanja od ovoga svijetaP 1 

Sufjan b. Ujejne, poznati islamski ucenjak, kaze: Dvije stvari 
prevatqlaye okvire i granice Kufe, osvjetljavajuci svjetske hori^onte. To su: 
Hamlin kiraet i Ebu HamfinfikhP* 

Hasan b. Ali veli: Cuo sam kada je jedan covjek upitao Je%id b. 
Haruna: Ebu Halide, koje najvecifakih kojeg si sreo? Odgovorio je: Ebu 
HanifeP 9 

Ibn Mubarek zakljucuje: Ako iko imapravo da ka%e svoje mUljenje, 
onda najvecepraw na to ima Ebu Hanifef 

Muhammed b. Bisr kaze: Bio sam kod Sujjana es-Sevrija koji meje 
upitao: Odakle dola^I? Odgovorio sam: Dola^im od Ebu Hanife! On mi 
reie: Dofao si od najvecegfakiha na Zemlji! 

Poboinost 

Ebu Hanifina poboznost i bogobojaznost ispunila je brojne 
stranice u islamskoj literaturi. Po tome je bio prepoznatljiv u svom 
vremenu. Abdullah b. el-Mubarek kaze: Kada sam stigao u Kufu, pitao 



74 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403. Vidi, takode: El-Bidaje ve-n-nihaje, 

10/116. 

75 Tarihu Bagdad, 13/339. 

76 Tarihu Bagdad, 13/339. Usporedi dr. M. eS-Sek'a, cit. djelo, str. 78. 

77 Dr. M.eS-Sek'a, navedeni izvor, str. 78. 
^Cit.izvor.str^. 

19 Tarihu Bagdad, 13/342. 
80 Tarihu Bagdad, 13/343. 



29 



sam %a najpobofyijeg covjeka, pa su mi odgovorili da je to Ebu Hanife^ 
Identicna predaja biljezi se i od Hasana b. Muhammeda el-Lejsija. 82 

Islamski ucenjaci sa krajnjim respektom govore o toj njegovoj 
poboznosti, koja se danju manifestirala kroz namaz, post znanje, 
saznavanje, predavanja i dr, a nocu kroz dobrovoljni namaz, dove 
popracene skrusenoscu i placom, ucenje Kur'ana i duboko 
razmisljanje o kur'anskim ajetima i brojnim fikhskim pitanjima i 
nerijesenim enigmama. Otuda je njegovo lice svijetlilo nurom 
imana, kao sto primjecuje veliki islamski ucenjak Jahja b. Se'id el- 
Kattan, koji veli: Sjedili smo sa Ebu Hanifom i slu/a/iga. Kada bib uputio 
pogled ka Ebu Hanifi, na njegovom lieu vidio sam, tako mi Allaha, da se 
boji AllahaP 

Iscitavajuci islamsku literaturu istrazivac ce primijetiti da se 
brojne izreke islamskih ucenjaka o vrlinama ovog velikana granice 
sa gotovo nemogucim. U pocetku sam mislio da se radi o 
mezhebskoj pristrasnosti. Medutim, kada se konsultiraju djela 
najvecih islamskih ucenjaka koji ne pripadaju hanefijskom 
mezhebu, kao sto su Hatib el-Bagdadi, Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Ibn 
Hadzer el-Askalani, sve hafizi u hadisu, dolazi se do zakljucka da je 
Ebu Hanife, doista, bio osoba izuzetnih vrlina i kvaliteta, koje 
uvazavaju i isticu pripadnici drugih mezheba! 

O ovom segmentu njegovog zivota, za ovu priliku, 
izdvojicemo samo nekoliko recenica koje ce biti sasvim dovoljne 
da onima koji ga uvazavaju potvrde lijepo misljenje o njemu, a 
skepticima da rasprsi sumnje koje su vremenom, iz neznanja ili 
zavisti, natalozene! 

Sufjan b. Ujejne kaze: Allah se smilovao Ebu Hanifi. Puno je 
klanjao. u Na drugom mjestu, veli: U nase doba u Mekku nije usla 
osoba sa vise nama^a od Ebu Hanife P 5 



81 Tarihu Bagdad, 13/358. 

82 Isti izvor, 13/352-353. Vidi, takode: dr. M. e§-Sek'a, nav. izvor, str. 79. 



83 Tarihu Bagdad, 13/352 i dr. M. eS-Sek'a, cit. djelo, str. 79. 

84 Tarihu Bagdad, 13/353. 

85 Isti izvor i strana. 

30 



Jahja b. Ejjub ez-Zahid kaze: Ebu Hanife uopce nocu nije spavaoP 6 
Zbog njegovog dugog, mirnog i skrusenog stajanja u namazu, 
prozvan je, kako biljezi Ebu Asim en-Nebil, stubom/w/&/. 87 

Hafs b. Abdurrahman veli: Ebu Hanife je oyvljavao noc tako sto bi 
proucio kompletan Kur'an na jednom rekjatul To je radio punih trideset 
godinaP 6 Ovu konstataciju u slicnoj verziji prenosi i Zafir b. 
Sulejman. 89 

Esed b. Omer istice: Ebu Hanife klanjao je sabah-nama^ sa 
jacijskim abdestom ktrdeset godinal Gotovo svaku noc bi proucio cijeli Kur'an 
na jednom rekjatu! Toliko bi plakao nocu da bi ga susjedi sa^aljevali! Biljezi 
se da je proucio kompletan Kur'an sedam hiljada puta na mjestu gdje ce 
umrijetiP® Hafiz Ibn Kesir navodi da to nije ucinio sedam hiljada 
vec sedamdeset hiljada puta!!! 91 

Ebu-1-Dzuvejrija konstatira: Dru^o sam se sa Hammadom b. Ebi 
Sukjmanom, Muharib b. Desarom, Alkamom b. Mersadom, Avn b. 
Abdullahom i Ebu Hanifom. Nisam primijetio da iko od njih Ijepse provodi 
noc u ibadetu od Ebu Hanife! Dru^o sam se sa njim mjesecima i nisam 
primijetio daje ikada tokom noci ^aspaoP 1 

Uz veliku skrusenost za vrijeme namaza, sto je bila 
prepoznadjiva karakteristika ovog velikana, Ebu Hanife je, kako 
navodi Ebu Jahja el-Hemmani, uljepsavao svoju odjecu, cesljao 
bradu i namirisavao se, ukazujuci time pocast namazu kroz koji se 
manifestira direktni kontakt sa Gospodarom svjetova! 93 

Kada je ovaj velikan umro, zatrazeno je od Ebu Amareta da ga 
okupa, sto je on i ucinio, a nakon gusula, u prisustvu Ebu 
Hanifinog sina Hammada, koji i prenosi njegove rijeci, rekao 



86 Isti zvor i strana. 

87 Isti izvor, 13/354. 

88 Isti izvor i strana. 
Isti izvor l strana. 

90 Isti izvor i strana. 

91 Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/1 16. 

92 Tarihu Bagdad, 13/355. 

93 Isti izvor, torn i strana. 



31 



sljedece: Allah ti se smilovao i oprostio til Postio si trideset godina i nisi 
%aspao u toku noci cetrdeset godinaP 4 

Ocito je da se se radi o Davudovom, a.s. postu, kada se jedan 
dan jede a drugi posti. Kada je u pitanju spavanje koje je 
neophodno za zdravlje i zivot svake osobe, treba naglasiti da se u . 
islamu prakticira tzv. ka/lula/odmoi i spavanje izmedu podne i 
ikindije-namaza. Ocito je da je taj odmor bio sasvim dovoljan Ebu 
Hanifi da noc provede u intenzivnom ibadetu! 

On je, iako to nama nemoguce izgleda, znao, kako tvrdi Jahja 
b. Nasr, prouciti u toku mubarek-ramazana sezdeset puta 
kompletan Kur'an!!! 95 

Ahmed b. Junus prenosi da je cuo Zaidu koji kaze: Klanjao sam 
jaciju-nama^ %ajedno sa Ebu Hanifom u njegovoj d^amiji. ielio sam, nakon 
nama^a, ostati sa njim kako bib ga upitao %a neka ferijatsko-pravna 
tjelenja. Kada su se ljudi rayisli, onjepoko klanjati naftlu-nama^ i kadaje 
dosao do ajeta: (...pa nam je Allah mi lost darovao i od patnje u ognju nas 
samvao), 96 cekao sam dok ^avrii nama%. Medutim, on je ponavljao ovaj ajet 
sve dok muje^n nije %autio e%an %a sabah-nama^F 

Jezid b. Kumejt tvrdi da se Ebu Hanife izuzetno puno sjecao 
svoga Gospodara. Bojazan od Allaha bila je njegova prepoznatljiva 
crta. Tako je, jednom prilikom, tvrdi on, jaciju-namaz predvodio 
Ali b. Husejn, mujezin, koji je na jednom rekjatu ucio sum E%- 
Zil^al. Za njim je klanjao Ebu Hanife. Nakon namaza, narod se 
razisao a Ebu Hanife je sjedio na mjestu gdje je klanjao namaz 
razmisljajuci, duboko disuci i uzdisuci! Izisao sam polahko iz 
dzamije da me ne primijetd i da ga ne ometam, ostavivsi 
svjetiljku/lampu u kojoj je preostalo jos samo malo gasa. Kada sam 
dosao na sabah-namaz, svjetiljka se bila ugasila a Ebu Hanife, 
stojeci u mraku obracao se Allahu Milostivom: Ti koji nagradujeli 
t(a najmanji atom dobra i koji kafyijavaf i %a najmanji atom %la, spasi 



94 Tarihu Bagdad,l3/354 i Tehzibu-t-tehzib, 4/230. 

95 Tarihu Bagdad, 13/357. 

96 Et-Tur, 27. 

97 Tarihu Bagdad, 13/357. 

32 



Nu' ma»a, Svoga roba, od vatre i onoga sto njoj pribli^ava i uvedi ga u 
prostranstvo Svoje milostif^ 

Kasim b. Me 'in veli: Ebu Hanife je fitavu noc, klanjajuci nocni- 
nama^j ponavljao ajet: (Medutim, Smak svijeta imje rok, a Smak svijetaje 
u^asniji i gortif® placuci i skruseno mo/ecif 100 

Mali broj osoba, kako navode islamski izvori, imao je cast i 
srecu prouciti cijeli Kur'an u unutrasnjosti Kjabe. Medu 
pocascenima bio je i Ebu Hanife. Haridze b. Mus'ab kaze: Cetverica 
imama proutili su kompletan Kur'an u Kjabi. To su: Osman b. Affan, 
Temim ed-Dari, Se'id b. Dfybejr i Ebu Hanife! 10 ^ 

Kada bi se nasao u Mekki, najveci dio svog vremena provodio 
je uz Kjabu, a posebno u tavafu. Tako Ebu Muti' biljezi: Kada sam 
bio u Mekki, kad god sam u toku noci prifao Kjabi, t^atekao sam Ebu 
Hanifu i Sujfjana es-Sevrija kako tavaf titled 1 

Zuhd 

Ebu Hanife je brojnim primjerima pokazao da je vise tezio 
ahiretu nego dunjaluku i time jasno potvrdio da je na najbolji nacin 
definirao i jedan i drugi svijet. Nije, onda, cudno sto je s lahkocom 
odbijao dunjalucke funkcije i polozaje. Naime, ni po koju cijenu 
nije ih htio prihvatati, shvatajuci njihovu zavodljivost i iskusenje 
pred kojim se moze podleci i izgubiti vjecnost. 

Otuda je Ebu Hanife odbio biti kadija Kufe, a kasnije, na 
nagovor halife El-Mensura i vrhovni kadija u Bagdadu, zbog cega 
je bio bicevan i zatvoren. 103 Vecina historicara slaze se da je umro u 



9t Tarihu Bagdad, 13/357. 
99 El-Kamer, 46. 



100 Tarihu Bagdad, 13/357. Usporedi: dr. M eS-Sek'a, isti izvor, str. 80. 

101 Tarihu Bagdad, 13/356. Usporedi: isti izvor i strana. 

102 Tarihu Bagdad, 13/353. Usporedi: isti izvor i strana. 

103 Vidi o tome Sire: Tarihu Bagdad, 13/35 1 , Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/401 ; 

Tehzibu-t-tehzib, 4/230; Ebu Zehre, Ebu Hanife - hajatuhu ve asruhu, 
arauhu vefikhuhu, str. 46-54. Usporedi, takode: Shibli Nu'mani, cit. djelo, 
str. 63-74. 



33 



Nu'mana, Svoga roba, od vatre i onoga fto njoj pribli^ava i uvedi ga u 
prostramtvo Svoje mi/ostiP 6 

Kasim b. Me'in veli: Ebu Hanife je titavu noc, klanjajuci nocni- 
nama^ ponavljao ajet: (Medutim, Smak svijeta imje rok, a Smak svijetaje 
u^asniji i gortif** placuci i skruhno moMf 100 

Mali broj osoba, kako navode islamski izvori, imao je cast i 
srecu prouciti cijeli Kur'aji u unutrasnjosti Kjabe. Medu 
pocascenima bio je i Ebu Hanife. Haridze b. Mus'ab kaze: Cetverica 
imama proufili su kompletan Kur'an u Kjabi. To su: Osman b. Ajfan, 
Temim ed-Dari, Se'id b. Dfybe/r i Ebu Hanife 'Z 101 

Kada bi se nasao u Mekki, najveci dio svog vremena provodio 
je uz Kjabu, a posebno u tavafu. Tako Ebu Muti' biljezi: Kada sam 
bio u Mekki, kad god sam u toku noci prifao Kjabi, ^atekao sam Ebu 
Hanifu i Sufiana es-Sevrija kako tavaj BneP 2 

Zuhd 

Ebu Hanife je brojnim primjerima pokazao da je vise tezio 
ahiretu nego dunjaluku i time jasno potvrdio da je na najbolji nacin 
definirao i jedan i drugi svijet. Nije, onda, cudno sto je s lahkocom 
odbijao dunjalucke funkcije i polozaje. Naime, ni po koju cijenu 
nije ih htio prihvatati, shvatajuci njihovu zavodljivost i iskusenje 
pred kojim se moze podleci i izgubiti vjecnost. 

Otuda je Ebu Hanife odbio bid kadija Kufe, a kasnije, na 
nagovor halife El-Mensura i vrhovni kadija u Bagdadu, zbog cega 
je bio bicevan i zatvoren. 103 Vecina historicara slaze se da je umro u 



m Tarihu Bagdad, 13/357. 
99 El-Kamer, 46. 



100 Tarihu Bagdad, 13/357. Usporedi: dr. M. e5-$ek'a, isti izvor, str. 80. 

101 Tarihu Bagdad, 1 3/356. Usporedi: isti izvor i strana. 

102 Tarihu Bagdad, 1 3/353. Usporedi: isti izvor i strana. 

103 Vidi o tome Sire: Tarihu Bagdad, 13/351, Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/401 ; 
Tehzibu-t-tehzib, 4/230; Ebu Zehre, Ebu Hanife - hajatuhu ve asruhu, 
arauhu vefikhuhu, str. 46-54. Usporedi, takode: Shibli Nu'mani, cit. djelo, 
str. 63-74. 



33 



Ebu Hanife 

zatvoru, upravo zbog toga sto je odbio primitd ponudeni polozaj 
bagdadskog kadije. 104 

Dajuci prednost ahiretu nad dunjalukom odbio je tu cast i 
funkciju, jer je sudstvo blisko vladarima, a sudije ce biti 
prozivljavane u drustvu vladara. No,on je zelio ostati u skupini 
uleme, koja ce biti prozivljena u drustvu vierovjesnika. Ebu Hanife 
bice, kako primjecuje dr. Mustafa es-Sek'a, u procelju takve 
skupine!!! 105 ' ' 

Er-Rebi' b. Asim kaze: Jeq'd b. Omer b. Hubejre trafyoje od mene 
da mu dovedem Ebu Hanifu kako bi ga postavio nad^prnikom nadBejtu-l- 
maloml dr^avnom blagajnom, ftoje on odbio i %a to dobio dvadeset udaraca 
biceml Imam El-Gazali, citirajuci ovaj primjer, napominje: Pogledaj 
kakoje bjeyao odpolo^aja, pa ipo cijenu kafyjavanjal I^abraoje dunjalulku 
ka^nu u odnosu na abiretskuf 106 

Jednom prilikom Eu Hanife spomenut je u prisustvu cuvenog 
Abdullaha b. el-Mubareka, koji je, tada kazao: Vi spominjete tovjeka 
komejeponuden dunjaluk sa svim svojim Ijepotama, pa gaje on ostavio! 101 

Ebu Hanife je, cuvajuci se dunjaluckog zavodenja, cak odbijao 
primati i hedije! Halifa El-Mensur mu je jedanput poslao hediju u 
iznosu od 10.000 dirhema i jednu sluskinju/^dfijw, sto je Ebu 
Hanife odbio. S jedne strane, plaseci se da to ne bi utjecalo na 
njegove fetve i serijatsko-pravna rjesenja, a s druge strane, smatrao 
je da je novae vladara dosao na haram nacin. Ebu Hanife je, kao 
malo ko u njegovo vrijeme, bio poznat po tome sto se cuvao 
sumnjivog novca i nesigurne zarade. 108 

Jednom prilikom Ebu Hanife je, na doista mudar i dosjetljiv 
nacin, rijesio spor izmedu halife El-Mensura i njegove supruge. 
Ona mu je zato poslala bogatu hediju, koju je on vratio uz 
komentar: Poselamite suprugu halife El-Mensura i recite da samja to rijeZio 



104 Vidi izuzetno lijepu studiju Omera Spahica: Politicki stav Ebu Hanife, 
GlasniklZ, god. LXI, br. 1-2, jan.-feb, 1999. god. str. 37-49, br. 3-4, mart- 
april, 1999. god, str. 233-245. 

105 Dr. M. eS-Sek'a, cit. djelo, str. 84. 

106 Ihjau ulumi-d-din, 1/48. 

107 Ibn Abdulberr, El-Intika str. 321. 

108 Vidi o tome: Ez-Zehebi, Tarihu-l-islam, 9/306 i dr. M. e§-§ek'a, cit. 
djelo, str. 131. 

34 



u ime Allaha U^vilenog, braneci svoju vjeru. Nisam to cinio da bib se 
nekome pribli^io Hi udvorio!!! 109 

U savjetima svome uceniku Ebu Jusufu on priblizavanje 
vlastima usporeduje sa vatrom i savjetuje mu: ...Ophodi se sa njima 
kao s vatrom: koristi se, ako vec moras, onoliko koliko ti je neophodno, a 
onda se udaljW™ 

Druge Ebu Hanifine vrline 

Nemoguce je navesti sve vrline ovog velikana, onako kako ih 
biljeze islamski izvori. Ne zna se koja je, od vrlina koje mu se 
pripisuju, bila blistavija: da li njegova ucenost, ostroumnost, 
memorija, poboznost, darezljivost, blagost ili duhovna suptilnost. 
Da bismo znali vrednovati Ebu Hanifin karakter i visokomoralne 
kvalitete dovoljno je navesti jednu njegovu, danas inace veoma 
rijetku osobinu, izbjegavanje ogovaranja. Po toj osobini, izmedu 
ostalog, bid je poznat veliki imam. 

Jednom prilikom obratio mu se neki covjek, govoreci: Cuo sam 
da ljudi i%a valih ledagovore o vama veoma rufye stvari, medutim,ja nikada 
nisam luo da ste vi o nekome, i%a njegovih leda, bilo fta rufyio rekli! 
Odgovorio je samo: Toje Allahova milost, koju On podari onome koga 
vo/ifi" 

Nije ogovarao cak ni svoje neprijatelje. Hatib el-Bagdadi 
navodi predaju u kojoj spominje da se Abdullah b. el-Mubarek 
obratio Sufjanu es-Sevriju: Ebu Abdullahu, koliko je Ebu Hanife 
daleko od ogovaranja! Nikada ga nisam luo da ogovara lak ni neprijatel/a!!! 
Sufjan mu je odgovorio: Tako mi Allaha, on je toliko pametan da tim 
cinom nije htio uniltiti svoja dobra d/ela. nn 

Zadovoljimo se, ovom prilikom, spominjenjem samo nekih 
karakteristika ovog vrsnog islamskog znalca! 



109 Sejh Ebu Zehre, cit. djelo, str. 39. Usporedi, Omer Spahic, Politicki stav 
Ebu Hanife, Glasnik IZ, LXI, br. 3-4, mart-april 1999. god, str. 235. 

1 10 Omer Spahic, cit. 61anak, str. 237. 

111 Vidi: Shibli Nu'mani, cit. djelo, str. 71. 
1,2 Tarihu Bagdad, 13/363. 

35 



Eb Hanife 



Ebu Hanifina smrt 



Ebu Hanife umro je kao sehid, posto je otrovan! To tvrde 
Ez-Zehebi i brojni drugi autori. 113 Naime, halifa El-Mensur 
pribojavao se Ebu Hanifinog djelovanja cak i iz zatvora, gdje ga je 
strpao jos 146. god. po Hidzri, pa je odlucio otrovati ga, kako bi ga 
se rijesio, 150. god. po H. 114 

Posto je razilazenja u pogledu godine njegove smrti. Neki 
navode 150, neki 151, a neki 153. godinu po Hidzri. Najveci broj 
autora slaze se da je, prema dostupnim podacima, umro 150. god. 
po Hidzri i da je bio napunio 70 godina zivota. 115 Na vijest o smrti 
ljudi su u grupama pristizali na njegovu dzenazu. Prvu dzenazu mu 
je klanjalo 50.000 ljudi! 116 Nakon toga, jos pet puta mu je klanjana 
dzenaza, kako tvrdi Ibn Kesir, zbog ogromne guzve i velikog broja 
ljudi koji su stalno pristizali. 117 Cak postoje predaje da mu je 
dzenaza klanjana narednih dvadeset dana! 118 

Ebu Hanife je - Allah mu se smilovao - ukopan u Bagdadu, 
sto navode brojni autori. 119 

Ebu Hanifin doprinos hadisu i hadiskoj znanosti 

Malo je u islamskoj proslosti umova koji su imali briljantnu 
memoriju, izrazitu inteligenciju i prefinjenu duhovnost kao sto je 
bio slucaj sa imamom Ebu Hanifom. Uz to, vrlo malo je ljudi na 
koje je upuceno toliko strelica mrznje i zavisti, kao u slucaju ovog 
velikana! Odgovor na pitanje sta je do toga dovelo, tesko je naci. 
Ovim tekstom, a na temelju relevantne islamske literature i 
oslanjanjem na najvece umove hadiske znanosti, pokusace se 
odgonetnuti zasto je uspostavljen takav odnos spram ovog velikana 



13 Uporedi: Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403. 



1 14 Vidi o tome: Shibli Nu'mani, str. 56 i El-Kasimi, Fadlu-l-mubin, str. 250. 

115 Uporedi: Tarihu Bagdad, 1 3/452-453; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403; El- 
Bidaje ve-n-nihaje, 10/116. 

116 Shibli Nu'mani, str. 57. 

1 17 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/116. 

118 Shibli Nu'mani, str. 57. 

119 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/403; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/1 16 i Ebu 
Zehre, cit. djelo, str. 53. 

36 



i ima li, doista, utemeljenja u optuzbama koje su upucene na 
njegovu adresu?! 



Optuizbe na ra£un Ebu Hanife 

Intencija ovog teksta nije braniti Ebu Hanifu, nego istinu! U 
brojnim optuzbama krije se mnostvo nelogicnosti koje ce i citaoci 
nedvojbeno primijetiti. Spomenucemo neke: 

Ebu Hanifu optuzuju da uopce nije usao u Medinu!!! Hatib el- 
Bagdadi citira Muhammeda b. Meslemeta koji prenosi predaju u 
kojoj se kaze da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao da Ded^d^al i 
kuga nece uci u Medinu!, a da je Ebu Hanife jedan od Dedzdzala, pa, 
prema tome, nije usao u Medinu! 120 

Zna se, medutim, na temelju brojnih islamskih djela, da je Ebu 
Hanife 55 puta obavio hadz i da je, torn prilikom, nebrojeno puta 
boravio u Medini i sa imamom Malikom raspravljao u 
Poslanikovoj, s.a.v.s, dzamiji o raznim serijatskopravnim pitanjima! 
Tako Ibn ebi Seleme kaze: Vidio sam Ebu Hanifu i Malika u 
Poslanikovoj, s.a.v.s, dzamiji kako, nakon jacije-nama^a, raspravljaju o 
nekim lerijatskopravnim pitan/ima! 121 

Imam Kevseri zakljucuje da je jedan od dedzdzala upravo onaj 
koji govori o ovom velikanu sa takvim neznanjem, mrznjom i 
gluposcu! 122 

Hatib el-Bagdadi citira imama Malika, kome se pripisuje da je 
rekao: Nije rodena u islamu osoba stetnija %a muslimane odEbu Hanife! 123 

Smatra da je Malik mislio na analogiju i logiku koju je koristio 
Ebu Hanife. Medutim, kako bi to mogao red imam Malik kada se 
torn metodom i on koristio?! Upotreba racija, analogije i logike nije 
zabranjena. Naprotiv! Zar ijedna ideologija vise podstice na 
upotrebu tih Allahovih blagodati od islama! Stetnom se smatra 
samo ako nije utemeljena na Kur'anu i sunnetu. Kako je to mogao 
red Malik, koga je Lejs b. Sa'd vidio oznojenog i primijetio: Vidim 



120 Uporedi: Tarihu Bagdad, 13/395 i 415. 

121 El-Kevseri, Te'nibu-l-hatib, str. 204-205. 

122 Isti izvor, str. 206. 

123 Tarihu Bagdad, 13/395 i 415. 



37 



Ebu Hanife 



te o^nojenog? On je odgovorio: O^nojio meje Ebu Hanife. Onje, doista, 
fakih.W 

Zar bi to rekao imam Malik koji je preuzeo i slozio se sa Ebu 
Hanifom u 60.000 fikhskih pitanja, kako biljezi imam Et-Tahavi sa 
senedom od Abdulaziza ed-Deraverdija.? To biljezi i Mes'ud b. 
Sejbe! Zar bi to rekao imam Malik koji se okoristio spisima i 
znanjem koji su preko njegovih ucenika stigli od Ebu Hanife, kako 
biljezi Ebu-1-Abbas b. ebi-1-Awam, i onaj koji je od Ebu Hanife 
puno naucio kada bi on, posjecujuci Poslanikovu, s.a.v.s, dzamiju, 
raspravljao do dugo u noc, kako navodi El-Havarizmi i dr. 125 

Ako analiziramo sened koji navodi Hatdb, citirajuci Malikovu 
predaju, ustvrdicemo sljedece: U senedu se nalazi Abdullah b. 
Dza'fer, koji prenosi predaje koje uopce nije cuo. Zatim, Hasan b. 
es-Sabah, kojeg je Nesai ocijenio kao slabog prenosioca, pa Ishak 
b. Ibrahim el-Hanini, koga Ibnu-1-Dzevzi ubraja medu slabe a 
imam Buhari smatra da se njegove predaje moraju provjeriti! 126 

Hatib navodi i drugu predaju u kojoj, navodno, imam Malik 
kaze: Ebu Hanifino ^avodenje ftetnijeje %a ovajummet od Ib/isowg/!! 121 

U lancu prenosilaca ove predaje pojavljuju se Ibn Zurejk, Ibn 
Sulem i El-Ebbar, koji su veoma nepouzdani! Habiba b. Zurejka, 
Malikovog pisara, Ebu Davud je ocijenio kao najveceg lazljivca! 
Hafiz Ibn Adijj kaze da su svi hadisi koje Ibn Zurejk prenosi 
patvoreni. Ahmed tvrdi da nije pouzdan, a Ibn Hibban kaze da 
pouzdanim prenosiocima potura patvorene predaje! 128 

Hatib, takode, navodi predaju koju stavlja u usta Sufjanu b. 
Ujejni da je rekao: Nifta gore u islam nije uf/o od Ebu Hanifinog 
poturanja! 129 

Zna se, medutim, kako istice Ebu Nu'ajm el-Asbehani, sa 
lancem prenosilaca od Ishaka b. Behlula, da je Sufjan b. Ujejne 



m Te'nibu-l-hatib, str. 209. 

125 Vidi o tome: cit. izvor, str. 209. 

126 Isti izvor, str. 207. 

127 Tarihu Bagdad, 13/396. 

128 Mizanu-l-I 'tidal, 1/452. 

129 Tarihu Bagdad, 13/416. 



38 



izjavio: Moje oft slitnog Ebu Hanifi nisu vidjeleP® On napominje da je 
Sufjan b. Ujejne vidio i Safiju, i Ahmeda, i Malika, i Evza'ija i 
Sufjana es-Sevrija. Dajuci Ebu Hanifi prednost nad njima, on jasno 
potcrtava njegove kvalitete! To, potvrduju i rijeci Ishaka b. ebi 
Israila, koji navodi kako je Ebu Hanife bio spomenut u negativnom 
kontekstu u prisustvu Sufjana b. Ujejne, koji je odmah reagovao, 
rekavsi: Kako cete tako govoriti o njemu?! Ebu Hanife bio je covjek sa 
najvih nama^a, najveceg povjerenja i najljepkg castoljublja^ Hafiz Ibn 
Abdu-1-Berr prenosi vise predaja o tome kako je Sufjan b. Ujejne 
hvalio ovog velikana. 132 

Dokle seze mrznja i mezhebski fanatizam spram Ebu Hanife, i 
ne samo njega, najilustrativnije kazuje izjava koja se pripisuje 
Seriku: Bolje je da u svakom kvartu bude prodavnica alkohola nego da u 
njemu bude neki odEbu Hanifinih pristalica! ai 

Takvih i slicnih predaja prepun je tekst o Ebu Hanifi u Tarihu 
Bagdadu, poznatom djelu Hatiba el-Bagdadija. Doduse, on navodi i 
veliki broj pohvala i izuzetno visokih ocjena o ovom geniju. 
Medutim, primjetno je da se Hatib el-Bagdadi uopce nije trudio, 
iako je bio hafiz hadisa, da provjeri spomenute navode, nego ih je 
navodio onako kako ih je cuo. Otuda se, s pravom, pita veliki 
muhaddis Muhammed Zahid b. Hasan el-Kevseri, kako je hafiz 
hadisa, kakav je bio Hatib, sebi dozvolio da uvrstava u svoje 
poznato djelo takve predaje koje u sebi sadrze slabost i apokrifnost, 
kao sto je slucaj sa predajama koje devalviraju Ebu Hanifinu 
osobenost i njegove neosporne kvalitete! 134 

Analizirajuci Tarihu Bagdad Hatiba el-Bagdadija, El-Kamilu fi 
du'afai-r-rid^al Ibn Adijja i dr. djela i komparirajuci ih sa kasnije 
napisanim, dolazi se do logickog zakljucka da su starija djela 
prepuna kontradiktornih izjava o ovom velikanu, dok se takvo sta 
ne moze sresti u djelima hadiskih velikana i hafiza hadisa kao sto su 
Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Ibn Hadzer, Es-Sujuti i drugi, koji su 



130 Te 'nibu-l-hatib, str. 212. 
31 Istiizvor,str.212. 



132 Isti izvor, str. 213. 

133 Cit. djelo, str. 213. 

134 Radi boljeg uvida u ovu problematiku pogledaj njegovu knjigu Te 'nibu-l- 
hatib koja je prepuna ovih primjera i argumentiranih Cinjenica koje 
govore u prilog autenticnosti i utemeljenosti Ebu Hanifinih stavova. 

39 



Ebu Hanife 



postavili jake filtere za mezhebske fanatike i apokrifne predaje. 135 
Otuda kod njih nema ovakvih podvala, zlobe i mrznje spram ovog 
Imama i njegovih istomisljenika. Ta cinjenica na najbolji nacin 
pokazuje, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, citirajuci El-Hurejbija, da 
je veliki broj laznih predaja nastao kao rezultat zavistd ili totalnog 
neznanja! 136 

Cudno je, medutim, sto se i do danasnjeg dana razvukla ta 
magla mrznje, neznanja, fanatizma i zavisti! Ocito je da vise paznje 
treba usmjeriti na cinjenice, a ne na barustinu u kojoj je izmijesan 
mezhebski fanatizam, povrsno znanje i zlobna zavist! Primjetno je 
da i danas, i pored Altera koje su poodavno postavili hadiski 
strucnjaci kakvi su bili Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Ibn Hadzer, Es-Sujuti 
i drugi, ima onih koje gusi dim tog fanatizma!!! 

Koliko god su mrznja i zavist bili prepoznatljiva crta u rusenju 
velikih islamskih autoriteta koji ne pripadaju istom mezhebu, tako i 
velicanje njihovih licnosti nije imalo granica, niti mu je bilo kraja! 
Primjer takve vrste slijepe fanaticnosti i nesmotrene zaslijepljenosti 
nalazimo u izmisljanju hadisa kako bi se svoj imam istakao i 
naglasila njegova vrijednost. Pogledajmo predaju Ebu Hurejrinu, 
r.a, predaju po kojoj je, navodno, Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: 
U mome ummetu pojavit ce se covjekpo imenu Nu'man, fiji ce nadimak Ebu 
Hanife biti. On ce biti svjetlo moga ummetal Hatib el-Bagdadi je taj hadis 
ocijenio kao wm/#'/apokrifan! 137 

Srecom pa su islamski ucenjaci uspostavili veoma precizne 
kriterije uz pomoc kojih se tacno moze ustvrditi koja predaja se 
moze a koja ne moze koristiti. Da nije tako, bilo bi mnostvo 
patvorenih predaja za i protiv Ebu Hanife, kao sto je slucaj i sa 
fanaticnim pripadnicima razlicitih mezheba, od cega nije imuno ni 
nase drustvo! 



135 Vidi o tome: §ejh Abdu-1-Fettah ebu Gudde, u En-Nu'manijevoj knjizi: 
Mekanetu-1-Imam Ebi Hanife fi-l-hadisi, str. 6. 

136 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/402. 

137 Tarihu Bagdad, 13/335. 

40 



Da li je Ebu Hanife, doista, malo poznavao hadis? 

U nekim islamskim izvorima iznosi se optuzba da je Ebu 
Hanife veoma malo poznavao hadis. Tako Hatib el-Bagdadi citira 
predaju Ebu Bekra b. ebi Davuda u kojoj se kaze: Ukupan broj 
hadisa koji se prenose odEbu Hanife je 150! U polovini od ovog broja, onje 
pogrijesiol Hi citiranje Ali b. el-Medinija da je Ebu Hanife prenio 
samo 50 hadisa i u njima pogrijesio! Dotle ide cinizam spram ovog 
velikana da mu Ibn Haldun u svojoj Mukaddimi potura da ukupan 
broj autenticnih hadisa koje prenosi Ebu Hanife ne prelazi 17!!! 138 

Medutim, zahvaljujuci brojnim istrazivacima, doslo se do 
otkrica da takve izjave koje devalviraju njegovo poznavanja ove 
vazne islamske discipline nisu tacne, vec su, zbog raznih 
mezhebskih ili drugih interesa, patvorene i izmisljene! 

Tako dr. Mustafa es-Siba'i tvrdi da se lazno potura imamu 
Safiji da je imao negativan odnos spram Ebu Hanife. Ako bi izjavio 
nesto lose o njemu, kako mu se imputira, zasto bi onda tako lijepo 
i afirmativno rekao: hjudimaje, doista, neophodan Ebu Hanifin jikbP 9 

Analizirajuci argumente za i protiv ovoga imama, moze se doci 
do sljedecih zakljucaka: 

1. Ebu Hanife je poznavao dosta hadisa. Medutim, obzirom 
na njegovu izuzetno veliku strogost u prihvatanju predaja i 
njegovih veoma zahtjevnih i preciznih kriterija za primanje hadisa, 
mali broj hadisa prenosio je drugima i koristio je samo predaje koje 
su, dosita, bile provjerene i sigurne! 

2. On nije mogao izbjeci upotrebu hadisa pri rjesavanju 
1.270.000 serijatskopravnih rjesenja. 

3. Za razliku od brojnih muhaddisa, Ebu Hanife koristi se i 
mursel-predajama u donosenju serijatskopravnih rjesenja! 

4. Koristeci se kur'anskim ajetima i brojnim hadisima Ebu 
Hanife je donosio svoje zakljucke. On je, kao malo ko, koristio 
blagodati intelektualnih sposobnosti koje mu je Allah podario. To i 
jeste, uostalom, vrlina pametnih! Allah je ljudima i podario pamet 
da se njom koriste. Otuda je imam Malik, govoreci o Ebu 



138 Usporedi: dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 41 1 -412. 

139 Prethodni izvor, str. 4 1 0. 

41 



Ebu Hanife 



Hanifinom logickom zakljucivanju i superiornosti prilikom 
diskutiranja, rekao: Daje htio ubijediti onoga s kirn raspravlja daje obicni 
stub od zlata. moeao ie to ufiniii! 140 



st up od %lata, mogaoje to ufiniii! 140 



5. Normalno je bilo ocekivati zavist od onih ucenjaka toga 
vremena, koji su u mnogim elementima bili ispod ovog velikana i 
koji su, ocito je, osjetili njegovu superiomost u odnosu na njih. Ne 
cudi onda Ebu Hanifina konstatacija pri spominjanju jednog 
velikog ucenjaka iz njegovog vremena: Ibn ebi Le//aje finio i do^yoHo 
da mi se cine takve stvari, kojeja ne bib do^volio da se fine fivotinji! 141 

6. Do kontraverznih stavova, kada je u pitanju ovaj imam, 
dolazilo je zbog neznanja ili zavisti. Najilustrativniji primjer za to je 
El-Evza'i. Naime, on je, pod utjecajem neprovjerenih vijesti o Ebu 
Hanifi, donosio sasvim negativne zakljucke o njemu, iako se nikada 
s njim nije sreo. Jednom prilikom upitao je cuvenog Abdullaha b. 
el-Mubareka, Ebu Hanifinog ucenika: Koje foyjek i% Kufe, %yani Ebu 
Hanife, koji uvodi novotarije/bid'ate? Abdullah b. el-Mubarek mu nije 
direktno odgovorio, vec mu je navodio precizna i utemeljena 
serijatskopravna rjesenja, nasto ga je on upitao: Ko je autor tako 
savrlenih fetvi? Odgovorio je: To je ulenjak koga sam sreo u Irakul El- 
Evza'i mu je tada rekao: Onje i^vrstan ufenjak! Idi i dru$i se s njim /to 
vise! Tada mu je Ibn el-Mubarek priznao: To je Ebu Hanife! Nakon 
izvjesnog vremena u Mekki su se sreli El-Evza'i i Ebu Hanife i 
raspravljali o pitanjima koja je spominjao Ibn el-Mubarek, nakon 
cega je El-Evza'i priznao Ibn el-Mubareku: Ogovarao sam fovjeka 
obilnog %nanja i i^u^etne inteligencije. Molim Allaha da mi oprosti! Bio sam 
u o&toj %abludi! Obaveyno slijedi tog fovjeka, jerje ovo u /to sam se uvjerio 
kod njega, suprotno onome /to sam fuo! 142 

7. Imam Ebu Hanife zadobio je titulu mudztehida od onih 
koji se slazu sa njegovim promisljanjem, ali i onih koji imaju 
drugacije stavove. Poznato je da je jedan od uvjeta za ispravnost 
idztihada da se mudztehid sluzi hadisima abkama/hndisima. koji 
tretiraju propise, a njih ima na hiljade! Kako je, dakle, moguce da se 
jedan od stupova idztihada bas kod ovog imama ne uvazi?! 



140 Isti izvor, str. 406. 

141 Isti izvor, str. 407. 

142 Ibn Hadzer el-He jtemi, El-Hajratu-l-hisan, fi menakibi Ebi Hanifete-n- 
Nu'man, str. 33. (egipatsko izdanje). 

42 



8. Ko temeljito analizira Ebu Hanifin mezheb ustvrdice da se 
ogroman broj njegovih serijatskopravnih zakljucaka temelji na 
autenticnim hadisima. Ako se osvrnemo na Murteda ez-Zebidijevo 
djelo El-Ikdu-l-d^evahiri-l-menife, fi edilleti Ebi Hanife, u kojem je autor 
sakupio hadise iz Ebu Hanifinih musneda koji se slazu sa 
predajama sest najpoznatijih hadiskih zbirki/ 'El-Kutubu-s-sitte, 
uocicemo da je taj broj, doista, veliki i da je neozbiljno i 
neutemeljeno tvrditi kako se Ebu Hanife sluzio samo sa 17, 50 ili 
150 hadisa i da je, cak i u tako malom broju grijesio i nije ih 
utemeljeno prenosio! 143 

9. Ebu Hanife je slusao hadis i druge znanosti od 4.000 
sejhova! Da je od svakog ucitelja zapamtio samo po jedan hadis, 
bilo bi to 4.000 hadisa! Otuda se sasvim racionalnom doima izjava 
Jahja b. Nasra koji kaze: Usao sam u Ebu Hanifinu kucu kojaje bila 
prepuna spisal papiral Upitao sam ga: Staje ovo? Odgovorio je: Ovo su 
hadisi! Ja prenosim samo manji dio onih u kojima su sadr^ani fikhski 
propisi/ 144 

10. Razlika izmedu Ebu Hanife i drugih muhaddisa je u tome 
sto on nije pisao hadise i pravio hadiske zbirke, kao sto su cinili 
Malik i Ahmed, nego je taj posao prepustio svojim ucenicima. 
Tako se navodi da su njegovi ucenici, slusajuci ga, sacinili znacajan 
broj musneda. 

Najpoznatije hadiske zbirke nastale na taj nacin su: 

- Kitabu-l-asar, Ebujusufa, 

- Kitabu-l-asari-l-metfu'a, Muhammeda b. Hasana es-Sejbanija, 

- Kitabu-l-asari-l-metfu'ati ve-l-mevkufe, istog sakupljaca, 

- Musned, Hasana b. Zijada el-Lu'lu'ija, 

- Musned, Hammada, Ebu Hanifinog sina. 

Ostali poznati autori koji su biljezili njegove musnede bili su: 
El-Vehbi, El-Harisi, El-Buhari, Ibnu-1-Muzaffer, Muhammed b. 
Dza'fer el-Adl, Ebu Nu'ajm el-Asbehani, Ebu Bekr Muhammed b. 
Abdu-1-Baki el-Ensari, Ibn ebi-1-Avvam Es-Sa'di, Ibn Husrev el- 



143 Vidi o tome: dr. M. es-Siba'i, cit. izvor, str. 412. 

144 Spomenuti izvor, str. 413. 



43 



Ebu Hanife 



Belhi, Ebu-1-Muejjid Muhammed b. Mahmud el-Havarizmi i Ibn 
Ukde. 

Uz spomenutih 17 navedenih Ebu Hanifinih musneda, 
spominju se jos tri, Darekutnijev, te Ibn Sahinov i Hatib el- 
Bagdadijev, sto cini ukupno 20 Ebu Hanifinih musneda. 145 

Ebu-1-Muejjid el-Havarizmi (umro 665. god. po Hidzri) u 
svojoj obimnoj knjizi, koja sadrzi 800 stranica i zove se D^ami'u-l- 
mesanid, a koju je klasificirao shodno fikhskim pitanjima, izostavivsi 
iz nje senede kojji se ponavljaju, kaze: Cuo sam u Samu neke ne^nalice 
kako umanjuju i devalviraju vrijednost Ebu Hanife, pripisujuci mu vrlo slabo 
po^navanje hadisa, smatrajuci da nema svoj musned kao $to ima imam Safija, 
Hi muvetta', kakavje sacinio imam Malik. To me je iniciralo da prikupim 
15 Ebu Hanifinih musneda koje su sakupili istaknuti hadiski strufa/aci. H6 

Poznati samski muhaddis Semsuddin b. Tulun u djelu El- 
Fehrestu-l-evsatu i poznati misirski hafiz hadisa, Muhammed b. Jusuf 
es-Salihani, u svojoj knjizi Ukudu-l-d%man isticu da su slusali i 
biljezili hadise koje prenosi Ebu Hanife. Tako Es-Salihani kaze: 
Ebu Hanife je bio jedan od velikih hafi^a hadisa i da nije bilo njegove 
i^u^etne ^ainteresiranosti %a hadis ne bi bio u mogucnosti da rijeli brojna 
lerijatskopravna pitanja. 147 

Znacajno je napomenuti da Ebu Hanifin musned, koji je sakupio 
Ibn Ukde, kako navodi Bedr el-Ajni u djelu Et-Tarihu-l-kebiru 
obuhvata vise od 1.000 hadisa, u kojima se Ebu Hanife pojavljuje 
kao ravija! Imam Sujuti tvrdi da je Ibn Ukde bio pouzdani i veliki 
hafiz hadisa i da ga samo fanatici i suvise pristrasne osobe smatraju 
slabim. 148 

Treba spomenuti i to da Ebu Hanifin ucenik Zufer, u svom 
djelu El-Asar, spominje veliki broj hadisa koje izravno biljezi od 
Ebu Hanife. 1 4 9 

Mislim da navedeni podaci sasvim dovoljno kazuju o tome 
koliko je ovaj velikan uistinu poznavao hadis i hadiske predaje. 



Vidi Sire o ovoj problematici: dr. M. Es-Siba'i, str. 413-415. 



145 

146 Cit. izvor, str. 414. 

147 Isti izvor i strana. 

148 Spomenuto djelo, str. 415. 

149 Isto djelo i strana. 



44 



Dvadeset Ebu Hanifinih musneda najbolja su potvrda za to! Pada, 
dakle, u vodu Ibn Haldunova optuzba da je posredstvom ovog 
imama doslo samo 17 autenticnih predaja. 

Analizirajuci takve optuzbe, dr. Mustafa Es-Siba'i, smatra da je 
Ibn Haldun dosao do ovakvog zakljucka na temelju Malikovog 
Muveita'a, koji prenosi Muhammed, Ebu Hanifin ucenik, koji je 
ovom djelu pridodao i 13 hadisa koje prenosi Ebu Hanife i 4 
hadisa koje od Ebu Hanife prenosi Ebu Jusuf, najpoznatiji Ebu 
Hanifin ucenik, sto skupa iznosi 17 predaja. 150 

Brojni autori su u ove i slicne greske pali zahvaljujuci 
pretpostavci da se u Kufi veoma slabo poznavao hadis, buduci da 
to nije bio centar hadisa i muhaddisa. Medutim, ocito je da se 
zaboravlja da je Kufa, upravo u Ebu Hanifino vrijeme, bila veliki 
islamski naucni centar, kao i to da je Ebu Hanife puno putovao i u 
druge naucne centre toga vremena i da je, na taj nacin, saznao za 
znatan broj hadiskih predaja. 

S druge strane, utemeljenjem Kufe, 17. god. po Hidzri, ovaj 
grad postat ce stjeciste poznatih ashaba. Zna se da je Omer, r.a, 
poslao u Kufu Abdullaha b. Mes'uda, r.a, koji je bio poznati 
poznavalac velikog broja predaja koje su navedene u brojnim 
hadiskim zbirkama. Inace, on od Vjerovjesnika, s.a.v.s, prenosi 848 
hadisa. 151 Uz to, zna se da je Ibn Mes'ud, r.a, ubrajan medu 
najucenije ashabe Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 152 Kada se jos 
spomene da je ovaj veliki ashab umro u Kufi, 32. god. po Hidzri, 153 
onda to uveliko dopunjuje sliku o mogucnosti njegovog djelovanja 
u torn mjestu i ostavljanja jaceg utjecaja i velikog traga na ucenjake 
koji su tu kasnije zivjeli. 

Ali b. Ebi Talib, r.a, bio je fasciniran uspjehom Abdullaha b. 
Mes'uda, r.a, rekavsi za Kufu: Ovo mjestojenapunjeno %nanjem/ hadisom 
iftkhomP* Tako ce u Kufi od njega i njegovih ucenika stasati 4.000 
strucnjaka raznih profila koji ce biti svjetdljke tog mjesta! Dolaskom 
Alije, r.a, u Kufu jos vise se rasplamsao zar za izucavanjem raznih 



Vidi o tome analizu dr. M. es-Siba'ija, na str. 415. 



150 

151 El-hadisu ve-l-muhaddisune, str. 146. 

152 Vidi: M. Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 111. 

153 El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 147. 

154 Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri'I-l-islam, str. 416. 

45 



Ebu Hanife 



islamskih disciplina. Kada se u obzir uzme i cinjenica da se u Kufi 
nastanilo 1.500 ashaba, onda vise nema mjesta skepsi u vezi s tim 
da li je taj grad bio centar hadisa i drugih islamskih disciplina. 



Da li je Ebu Hanife preferirao analogiju u odnosu na hadis? 

Najbolji odgovor na to pitanje pronaci cemo u predaji koju sa 
senedom od Ebu Jusufa biljezi Ibn ebi-1-Avvam, u kojoj se navodi 
da je pri rjesavanju svakog serijatskopravnog pitanja Ebu Hanife 
trazio od pripadnika svog naucnog kruzoka da iznesu sve hadise 
koji tretiraju to pitanje, pa bi, tek onda, nakon navodenja tih 
predaja, donosili konacne zakljucke. 155 

Ibn Abdu-1-Berr navodi Ebu Hanifinu predaju u kojoj on 
jasno potcrtava svoj stav u vezi s tim pi tan j em, gdje govori o 
neutemeljenosti optuzbe koja se navodi u nekim izvorima. Ebu 
Hanife kaze: Allah prokleo onoga ko oponira Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, 
s kojim nasje Allah polastio i spasio nas.™ 

Zna se da je koristio, kako je i sam izjavljivao, analogiju i svoje 
misljenje samo u krajnjoj nuzdi, kada za to nije imao provjerenih i 
sigurnih predaja! Cak Ibn Kajjim el-Dzevzijje tvrdi da pripadnici 
hanefijskog mezheba smatraju da je i slab hadis preci od analogije i 
njihovog misljenja. 157 

Kako je, onda, doslo do optuzbe da je Ebu Hanife preferirao 
svoje misljenje u odnosu na hadis?! 

Kao odgovor na to moze se reci: 

1. Da su pogledi i kriteriji, kada je u pitanju autenticnost ili 
slabost prenosilaca hadisa, razliciti. Ebu Hanife bolje je poznavao 
svoje sejhove od kriticara hadisa koji su zivjeli i djelovali u 
vremenima nakon njega. 

2. Mudztehid, katkada, drugacije gleda na hadis od hadiskih 
strucnjaka. Tako El-Lejs b. Sa'd ubraja 70 hadisa koje je Malik u 
svom Muvettau spomenuo, a ne oslanja se na njih u rjesavanju 



155 Istodjelo,str.417. 
156 Istodjelo,str.418. 
157 Istodjelo,str.419. 



46 



serijatskopravnih pitanja! 158 To pitanje najbolje pojasnjava Ebu 
Hanife kada kaze: Primjer onoga koji tra$i hadis, a nije dobar fakih, je 
primjer farmaceuta, koji spravlja lijekove a ne %na %a koje bolesti se koriste, 
sve dok ne dode Ijekar koji to odredi. Takode, muhaddis ne %na pravu 
intend) u hadisa dok ne dodefakJbf 159 

Ibn Abdu-1-Berr biljezi predaju Ubejdullaha b. Amra koji kaze: 
Bio sam u druftvu sa El-A'melom, kada muje do/aojedan toyjek, postavivsi 
mu pitanje i% ferijatskopravne oblasti na koje mu on nije mogao odgovoriti. 
Taj toyjek bio je Ebu Hanife! ElA'mel gaje upitao: Nu'mane, red nam 
kakvoje rjeSenje tog pitanja? Onje odgovorio, a ondagaje El-A'mel upitao: 
Otkuda ti to? Ebu Hanife mu odgovori: Toje na temelju hadisa, koji si nam 
ti prifaol Tadaje El-A'mel konstatirao: Mi muhaddisi smo kao farmaceuti, 
a vifakihi ste kao Ijekari^ 

3. Objektivno sagledavajuci vrijeme u kome je zivio Ebu 
Hanife i njegove aktivnosti na polju hadisa, mora se priznati da, 
doista, neki hadisi nisu dosli do njega. To ne treba da cudi ako 
znamo da ni svi ashabi koji su zivjeli sa Poslanikom, s.a.v.s, nisu 
znali sve hadise^iiti su ih sve od njega prenosili. U nekim 
predjelima islamske drzave prenosen je i prakticiran odredeni hadis, 
a u drugima nije, zavisno od ashaba koji prenosi doticni hadis. 
Nema nijednog ashaba koji je memorirao i prenosio sve hadise od 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 

Tako se pouzdano zna da je bio nepoznat hadis o dzizji za 
vatropoklonike ili hadis o kamati za Omera, r.a, sve dok ga o tome 
nije kasnije obavijestio Abdurrahman b. Avf, niti mu je bio poznat 
hadis o trazenju dozvole za ulazak u kucu, dok ga sa njim nije, 
nakon smrti Poslanika, s.a.v.s, izvijestio Ebu Musa el-Es'ari, r.a. 
Takode, on i Abdullah b. Mes'ud, r.a, nisu znali za hadis o 
tejemumu, dok ih o tome nisu obavijestili Ammar, r.a, i drugi 
ashabi. Aisa, Abdullah b. Omer i Ebu Hurejre, r.a, iako prenose 
najvise hadisa od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, nisu znali hadis o 
meshu, dok ih o tome, nakon Vjerovjesnikove, s.a.v.s, smrti nisu 
upoznali Alija i Huzejfe, r.a. Hadis o zabrani privremenog braka 



158 Ibn Abdu-1-Berr, Dzami'u-l-bejani-l-ilmi vefadlihi, 1/148. 

159 Dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 421. 

160 Dzami 'u bejani-l-ilmi vefadlihi, 1/131. 

47 



Ebu Hanife 



bio je nepoznat Abdullahu b. Abbasu, r.a, dole ga o tome nisu 
upoznali ostali ashabi. 161 

Takvih primjera prepuna je islamska literatura. Da li se zbog 
toga sumnjalo u ashabe?! Naprotiv!!! Da li su zbog toga nazvani 
nepoznavaocima hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s?! Naprotiv!!! 
Kako, onda, i po kojoj logici, optuzivati Ebu Hanifu ako nije 
poznavao sve hadise Vjerovjesnika, s.a.v.s?!!! 

4. Ebu Hanifini kriteriji pri primanju i prenosenju hadisa bili 
su, doista, rigorozni. Ovom prilikom spomenut cemo samo neke: 

a) Da ne oponiraju Kur'anu. Ako su predaje oponirale jasnom 
tekstu Kur'ana, on je takve predaje ostavljao i nije ih uopce 
koristio. 

b) Da ne oponiraju opcepoznatom sunnetu. 

c) Da ne oponiraju slicnom hadisu. 

d) Da ravija ne postupa suprotno hadisu koji prenosi 

e) Da niko od prethodnih struenjaka u hadisu nije kritikovao 
taj hadis. 

f) Da hifz/memorija prenosioca hadisa bude konstantna od 
momenta kada je hadis cuo do momenta predaje hadisa 
drugome 

g) Da se predaja u odnosu na druge ne karakterizira po bilo 
kakvim dodacima, bilo u lancu prenosilaca ili tekstu 
hadisa! 162 

Obzirom da se drugi muhaddisi ili fakihi nisu slozili sa svim 
ovim strogim kriterijima i da su bili blazi u prihvatanju i prenosenju 
predaja, oni su prenijeli i zabiljezili veci broj hadisa, sto uopce ne 
znaci da Ebu Hanife nije poznavao te predaje! Bitno je to znati 
kako se ne bi padalo u greske u koje padaju oni koji to ne znaju, 
vec bez argumenata ili sa vidljivom pristrasnoscu, napadaju ovog 
vanrednog imama! 



161 Vidi o tome: Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri'I-l-islam, str. 422. 

162 Vidi Sire o ovim kriterijima: dr. M. es-Siba'i, str. 422-424. 



48 



Zanimljivo je analizirati neka serijatskopravna rjesenja do kojih 
je dosao Ebu Hanife. Za znatan broj tih rjesenja mnogi, neupuceni 
u siroku lepezu Ebu Hanifinog poznavanja hadiskih znanosti, 
smatraju da ih je donosio iz svoje glave, a ne na temelju sunneta 
Allahovog poslanika, s.a.v.s. 

Uzmimo samo za primjer dizanje ruku u namazu. Po 
hanefijskom mezhebu, to se cini samo jedanput i to prilikom 
stupanja u namaz, tzv. iftitahi-tekbir. Na cemu Ebu Hanife temelji 
svoj stav: na analogiji ili na hadisu? Pogledajmo: 

Kada se jednom prilikom Ebu Hanife sastao sa poznatim El- 
Evza'ijem, on ga je upitao: Zasto vi ne di^ete rukeprije odlaska na rukju 
i nakon di^anja sa rukjua?! Ebu Hanife mu je odgovorio: Zato sto o 
tome nema nijedne autenticne predaje od Vjerovjesnika, s.a.v.s. El-Evza'i je 
odmah reagovao: Kako nema kadaje meni Zuhriprenio od Salima, on od 
svog oca, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s, daje on di^ao ruke kadaje stupao u 
namai^ prije odlaska na rukju i prilikom vracanja sa rukjua! Ebu Hanife 
mu je na to odgovorio: Meni je prenio Hammad, od Ibrahima, on od 
Alkame i El-Esveda, a njih dvojica od Abdullaha b. Mes'uda, r.a, daje 
Vjerovjesnik, s.a.v.s, di^ao ruke samo pri stupanju u nama^ i da to vife nije 
cinio do ^avrhtka nama^a! El-Evza'i tada rece: Ja tebi prenosim od 
Zuhrija, on od Salima a on odlbn Omera, r.a, a ti meni kafyf: Prenio mije 
Hammad od Ibrahima?! Tada mu Ebu Hanife rece: Hammad je bolji 
fakih od Zuhrija, Ibrahim od Salima, a Alkame nije ispodlbn Omera, s torn 
ra^likom /to je Ibn Omer ashab! El-Esvedje vrlo vrijedan i pou^dan! A 
Abdullah je Abdullah! (Misled na Abdullaha b. Mes'uda, r.a.). Nakon 
te argumentacije El-Evza'i je usutio! 163 

Spomenuti primjer nije iznesen da bi se oponiralo stavu onih 
koji smatraju da u namazu treba vise puta dizati ruke! Naprotiv! To 
je ucinjeno samo za to da skepticima ucini dostupnim Ebu 
Hanifino poznavanje hadisa i oslanjanje na sunnet Allahovog 



163 Ed-Dehlevi, Hudzetullahi-l-baliga, 1/131. Usporedi: dr. M. es-Siba'i, str. 
424. Zanimljivo bi bilo pogledati hadise koje navodi hafiz hadisa Ebu 
Dza'fer et-Tahavi u vezi s tim pitanjem. On citira sve hadise za i protiv 
dizanja ruku vi5e puta. Na kraju, preferira dizanje ruku samo na pofietku 
namaza, slozivSi se sa Ebu Hanifom, argumentirajuci to hadisima. (Vidi: 
Serhu me'ani-l-asar, 1/222-228). To je, isto, uradio i hafiz hadisa Ez- 
Zejle'i, slozivSi se sa Ebu Hanifinim stavom, navodeci mnoStvo hadisa. 
(Vidi: Nasbu-r-raje li ehadisi-l-hidaje, 1/520-545). 

49 



Ebu Hanife 



Poslanika, s.a.v.s, kako im se ne bi poturale podvale rasute po 
kojekakvim izvorima. 

Neznanje, zavist i mrznja cesto su bili uzrok da se veliki 
doprinos islamskih ucenjaka prikrije ili da se to pokusava uciniti. 
Kada je u pitanju Ebu Hanife, te njegovo zanimanje, znanje i 
doprinos ovoj izuzetno vaznoj islamskoj oblasti, to se posebno 
moze uociti. Sreca pa je u svakom vremenu bilo onih koji su, 
svojom objektivnoscu i naucnom utemeljenoscu, skidali veo 
zaborava ili oblake mrznje sa istinskih islamskih ucenjaka. Ovaj 
tekst pokusaj je da se svijetlim zrakama cinjenica rastjera magla 
zaborava sa ovog genija. 

Ebu Haniflno zanimanje za hadis i hadiske znanosti 

Jos u mladosti se Ebu Hanife poceo interesovati za hadis i 
hadiske znanosti. Veliki muhaddisi i hadiski kriticari spominju 
njegovo zanimanje za hadis i putovanje u potrazi za novim 
hadisima. Tako poznati hafiz hadisa Ez-Zehebi tvrdi da je Ebu 
Hanife pokazao izuzetnu paznju spram hadiskih predaja i da je, u 
potrazi za njima, puno putovao. 164 

Na drugom mjestu kaze: Ebu Hanife je, %aista, ulo^o dosta truda u 
potrazi %a hadisom, a to se posebno primjecivalo nakon 100, god. po 
Hidty^ 

Dakle, posebnu angaziranost u ovoj oblasti iskazao je poslije 
dvadesete godine zivota! 

U drugom djelu hafiz Ez-Zehebi kaze da je Ebu Hanifin 
najveci ucitelj u hadisu bio Ata 1 b. ebi Rebah, koga je Ebu Hanife 
slusao u Mekki! 166 

Potrebno je istaci da je Ata b. ebi Rebah el-Kuresi (umro 114. 
ili 115. god. po H.) bio jedan od najvecih imama i fakiha medu 
tabi'inima. Ibn Sa'd za njega kaze da je bio pouzdan u hadisu i da je 
izuzetno dobro poznavao tu oblast. Ibn Abbas, r.a, nakon sto je 



164 Vidi: Sijeru a 'lami-n-nubela ', 6/392. 

165 Isti izvor, 6/396. 

166 Duvelu-l-islam, 1/79. (Izdanje: Daru-1-me'arifi-n-nizamijje, Hajderabad, 
Indija, 1337. god. po H.) 

50 



bio upitan za neku fetvu, zacudeno je zapitao: Mekkelije, sto se 
sakupljate oko mene a medu vamajeAta'?! 161 

Veliki muhaddis Husejn b. Ali es-Sajmiri, ucitelj Hatiba el- 
Bagdadija, citira Harisa b. Abdurrahmana koji je rekao: Prisustvovali 
smo halkamaAta'a b. ebi Rebaba poredani jedni i^a drugih. Kada bi dosao 
Ebu Hanife, Ata' je tra^o od nas da prolirimo nas krug a onda bi ga 
po^yao u svoju bli^inu ipoka^ao mu mjesto uprohlju balked 

Iz ovog primjera jasno se da primijetiti da je Ebu Hanife bio 
najcjenjeniji ucenik poznatog Ata'a! 

Imam Abdu-1-Vehhab es-Sa'rani navodi da je Ebu Hanife 
saznavao hadise preko svog ucitelj a Ata'a, a da je Ata'a bio ucenik 
Ibn Abbasa, r.a. 169 

Koliko se Ebu Hanife angazirao na prikupljanju i proucavanju 
hadisa najbolje svjedoci primjer Mis'ar b. Kidama, pouzdanog 
hafiza hadisa iz Iraka, koji, prisjecajuci se, kaze: l^ulavali smo hadis 
%ajedno sa Ebu Hanifom pa nasje nadmasiol Natjecali smo se u %uhdu, pa 
nas je prwaqjfao! Rjefava/i smo lerijatskopravna pitanja, paje on dostigao 
ono Ho vec %nateF® 

Kolika je bila njegova zelja za saznavanjem hadisa Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s, najbolje svjedoci predaja koju sa lancem 
prenosilaca biljezi Ibn Abdu-1-Berr, u kojoj Ebu Hanife kaze: Kada 
sam 93. god. po Hidfyi sa ocem otilao na had% imao sam 16 godina. Tom 
prilikom sam vidiojednog starca oko kojeg su se ljudi okupili. Upitao sam 
oca: Ko je onaj starac? Odgovorio je: To je Abdullah b. El-Haris b. 
DZ u z!> jedan od Poslanikmh, sm.v.s, ashaba! Upitao sam ga ponovo: 
Sta bi se od njega moglo iskoristiti? Rekao mi je: Hadisi kojeje bto od 
Vjerovjesnika, s.a.v.s.l Zamolio sam ga da mu se priblizimo kako bih 
nesto cuo. Kada sam mu se priblizio, cuo sam kako navodi da je 



167 El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 253. 

168 En-Nu'mani, cit. djelo, str. 18. 



169 Vidi o tome: ES-Sa'rani, El-Mizanu-l-kubra, str. 83 (Izdanje, Hajderabad, 
Indija, 1394. god. poH.) 

170 Ez-Zehebi, Menakibu Ebi Hanife, str. 27. (egipatsko izdanje). 

51 



Ebu Hanife 



Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ko ra^umije vjeru, Allah ce ^adovoljitt 
njegove potrebe i opskrbice ga odakJe se ni ne nadaP 1 



Ebu Hanifin odnos prema sunnetu 

Ebu Hanife je, nakon Kur'ana, svoje fikhske stavove temeljio 
na drugom izvoru serijatskog prava - sunnetu! Otkuda, onda, u 
nekim islamskim izvorima zakljucci da je Ebu Hanife preferirao 
analogiju u odnosu na sunnet?! To pitanje zahtijeva opsezne analize 
koje su vec sacinili brojni islamski ucenjaci, medu njima sejh 
Muhammed Ebu Zehre, dr. Mustafa Es-Siba'i, Muhammed Ebu 
Zehv i dr. 

Takva optuzba bila je prisutna jos za njegova zivota. Sam Ebu 
Hanife o tome kaze: Lafyt, tako mi Allaha! Potvaraju nas svi oni koji 
ka^u da preferiramo analogiju nad sunnetom! Zarje potrebno pribjegavati 
analogiji nakon jasnog teksta badisa?! 172 

On je pribjegavao analogiji samo kada nije imao teksta hadisa i 
to kada je bio u krajnjoj nuzdi, kako i sam tvrdi: Mi smo se slusgli 
analogijom samo u krajnjoj nu$di i to ako nismo mogli naci nikakav doka% u 
Kur'anu, sunnetu ipraksi asbabaf 173 

Poznata je i njegova izjava u kojoj naglasava da sve sto je 
doslo autenticnom predajom od Vjerovjesnika, s.a.v.s, drage volje 
je uvazavao i u tome uopce nije bilo razilazenja. Ono sto je doslo 
od ashaba, izabirali su, a ono sto je doslo nakon te generacije, 
uvazavali su ili odbacivali, jer su i oni ljudi, skloni i pogoditi i 
pogrijesiti! 174 

Tako je Ebu Hanife, na primjedbu Ebu Dza'fera el-Mensura 
da daje prednost svojim zakljuccima nad sunnetom Allahovog 
poslanika, s.a.v.s, odgovarao da to nije istina, vec je cinjenica da on 
preferira Allahovu Knjigu, sunnet Vjerovjesnika, s.a.v.s, a zatim 
misljenje Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alije, a onda i ostalih 
ashaba! Medutim, u generacijama nakon njih, kada dode do 



171 Ibn Abdu-1-Berr, Dzami'u bejani-l-ilmi vefadlihi, 1/45. (Izdanje: Daru-l- 
kitabi-ilmijji, Bejrut, bez godine izdanja). 

172 Ebu Zehre, cit. djelo, str. 273. 

173 Isto djelo i stranica. 

174 Cit. djelo, str. 274. 

52 



razilazenja, tek tada je koristio analogiju, jer, kako napominje, 
izmedu Allaha i Njegovih robova nema rodbinskih niti drugih veza, 
pa, prema tome, sto su generacije nakon ashaba prece ili blize 
Allahu od nas! 175 

Ocito je da su napadi na Ebu Hanifu nastali zbog toga sto je 
on uvjetovao strozije kriterije u primanju i prenosenju hadisa, 
posebno u adaletu/ ^ptzxednostx i dabtuj preciznosti i to daleko vise 
nego sto su uvjetovali ostali muhaddisi i islamski pravnici. 

S druge, pak, strane, Ebu Hanife je smatrao da je jaci hadis 
koji prenosi ravija koji je muhaddis ali i fakih u isto vrijeme, nego 
onaj hadis koji prenosi samo muhaddis, jer je fakih osoba koja 
dobro poznaje vjeru i serijatskopravne propise, pa je, otuda, 
smatrao da su muhaddisi kao apotekari a fakihi kao ljekari! 176 

Inace, ucenjaci iz Iraka postavili su stroge kriterije u 
prihvatanju predaja, pa su vise voljeli utvrditi da neku predaju 
sigurno prenosi ashab ili tabi'in, nego da kazu da je dosla od 
Vjerovjesnika, s.a.v.s, ako, doista, nisu sigurni u to! Otuda je 
izgledalo da Ebu Hanife ne uvazava brojne hadise i da preferira 
svoje misljenje. Medutim, razlog je jedino u opreznosti da se na 
neutemeljenoj predaji ne donose serijatskopravni zakljucci! 177 

Muhammed Ebu Zehv tvrdi da je apsolutna laz optuzba na 
racun Ebu Hanife da je preferirao svoje misljenje u odnosu na 
hadis! On tvrdi da je svoje stavove temeljio na misljenjima ashaba, 
ako bi nedostajali autenticni hadisi koji tretiraju odredenu 
serijatskopravnu oblast. Cak je uvazavao i temeljio svoje stavove na 
mursel-predajama, dok su brojni islamski pravnici to odbacivali! 178 

Inace, poznata je praksa velikih imama da svoje fikhske 
zakljucke nisu temeljili na nesigurnim predajama. Tako se biljezi da 
imam Malik oponira na 70 mjesta sunnetu koji nije autentican, a 



175 Isto djelo i strana. Uporedi: E§-§a'rani, El-mizanu-l-kubra, 1/52. 

176 Vidi: Ibn Abdu-1-Berr, cit. djelo, 2/131; dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 
421 i Ebu Zehre, spomenuto djelo, str. 283. 

177 Vidi o tome detaljnu analizu koju je safiinio imam Ebu Zehre u 
spomenutoj knjizi, str. 272-303. 

178 Vidi §ire: El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 285-286. 

53 



Jtbu Maiufe 



svoje stavove temelji na analogiji, pa, i pored toga, nije optuzen da 
preferira svoje misljenje nad sunnetom! 179 

Ebu Hanifin ugled u hadiskoj znanosti 

Vecina ucenjaka u svojim djelima potvrduje imamet ovog 
genija u hadisu i hadiskoj znanosti. Tako Ebu Davud es-Sidzistani, 
poznati autor Sunena, jedne od sest najpoznatijih hadiskih zbirki, 
tvrdi: Allah se smilovao Maliku, Safijt i Ebu Hanifi koji su bill imami u 
hadisu*™ 

Hafiz Ez-Zehebi u svom Mi^anu-l-i'tidalu, u kojem je 
kritikovao brojne muahaddise zbog nekih nedostataka: 
nepreciznosti, slabosti, lazi i si., u uvodu ovog djela napominje da u 
njemu nije kritikovao, niti je spomenuo imena cuvenih imama, koji 
se stoljecima slijede zbog njihove iskrenosti, utemeljenosti i 
ucenosti, kao sto su Ebu Hanife, Safija i Buhari, a ako ih i 
spomene, kako napominje, onda je to u pozitivnom kontekstu! 
Medutim, i pored toga, neko je u izdanju Daru-l-fikra ubacio da se 
na Ebu Hanifu Ez-Zehebi kriticki osvrce, sto oponira upravo 
onome sto je sam Ez-Zehebi naveo u uvodu ove svoje knjige! 181 

Ocito je da je neko iz pristranosti i mezhebske zaslijepljenosti 
ubacio tekst koji uopce nije napisao hafiz Ez-Zehebi! Moze se 
slobodno konstatirati da ta osoba iz svoje fanaticnosti i 
zaslijepljene mrznje nije uspjela primijetiti da je hafiz Ez-Zehebi 
vec u uvodu ovog svog znacajnog djela eksplicite napomenuo da se 
nece kriticki osvrtati na cuvene imame kakvi su Ebu Hanife, Safija i 
Buhari! 182 Iz tog postupka vidi se da mrznja ociju nema, a i kada 
ima oci - vida nema!!! 

Ebu Hanifino izuzetno poznavanje hadiske discipline El- 
D^erhu ve-t-ta'dilu/ o povredivosti i nepovredivosti prenosilaca hadisa, jasno 
raspoznaje cuveni hafiz u hadisu imam El-Bejheki, koji uvazavajuci 
njegovu ocjenu o nepovredivosti i autenticnosti Ata b. Ebi Rebaha 



179 Pogledaj zanimljive zakljufike: El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 286. 

180 Ibn Abdu-1-Berr, cit. djelo, 2/163. 

181 Uporedi: Mizanu-l-I 'tidal, 4/265. 

182 Uporedi ovu Cinjenicu u istom djelu: 1/2-3. 



54 



i povredivosti i slabosti Dzabira El-Dzu'fija, priznaje Ebu Hanifi 
posebnost u ovoj hadiskoj oblasti! 183 

Imam Ez-Zehebi, kada spominje Dzabira b. Jezida el-Dzu'fija 
el-Kufija, jednog od si'ijskih muhaddisa, uz ostale, takode uvazava 
Ebu Hanifinu kritiku ovog muhaddisa, za koga je Ebu Hanife 
ustvrdio da od njega nije vidio veceg lasca. 184 

Tu Ebu Hanifinu ocjenu uvazava i imam Tirmizi, iznosi je i 
slaze se s njim! 185 

Hakim en-Nejsaburi u poznatom djelu Ma'rifetu ulumi-l-hadisi, u 
poglavlju koje Itetira poznate i pouzdane imame u hadisu iz 
generacije tabi'ina i etba'i-t-tabi'ina, izmedu ostalih, navodi i Ebu 
Hanifu, sto eksplicite govori o njegovoj izuzetnoj poziciji kao 
imamu u hadisu, medu najvecim autoritetima hadiske znanosti. 186 

Ibn Tejmijje sa velikim respektom govori o Ebu Hanifi 187 
nazivajuci ga jednim od najpoznatijih imama, napominjuci da je 
znaniji i veci fakih od Tahavija i slicnih! 188 Na drugom mjestu Ibn 
Tejmiije spominje da su cetverica velikih imama bili imami i u 
hadisu, i u .tefsiru, i u tesawufu i u fikhu! 189 

Ibnu-1-Kajjim el-Dzevzijie, takode, sa izuzetnim respektom, 
uporeduje Ebu Hanifu sa Safijom, Ahmedom, Malikom, Ebu 
Jusufom, Buharijom i dr. 190 

Dakle, svi navedeni velikani hadiske i, uopce, islamske 
znanosti, kao sto su Ebu Davud, Tirmizi, Hakim, Bejheki, Ibn 
Abdu-1-Berr, Ibn Tejmiije, Ibnu-1-Kajjim i brojni drugi, slozili su se 
da je Ebu Hanife bio jedan od poznatih imama i u hadisu, cije su 
misljenje i ocjena bili izvor kasnijim generacijama za oblast 
povredivosti i nepovredivosti prenosilaca hadisa, u slucaju 



183 Vidi: El-Bejheki, Delailu-n-nubuvve, 1/43-46. (Bejrutsko izdanje, 1405. 
god. po H.). 

184 Provjeri: Mizanu-l-I 'tidal, 1/380. 

185 Tirmizi, Kitabu-l-ilel, 5/696. (Stampana zajedno sa njegovim Sunenom). 

186 Vidi: Ma'rifetu ulumi-l-hadisi, str. 240-249. 

187 Minhadzu-s-sunneti-n-nebevijje, 4/194-195. 

188 Ebu Dza'fer et-Tahavi bio je hafiz hadisa i jedan od najvecih pravnika 
hanefijske pravne Skole. Umro je 321. god. po Hidzri. 

1 89 Minhadzu-s-sunneti- n-nbebevijje, 1 / 1 72- 1 73. 

190 Provjeri; I'lamu-l-muvekki'in, 1/35. 

55 



Ebu Hanife 



skrivenih mahana u hadisu, u ocjeni teksta hadisa i drugim 
segmentima ove znanosti! 

Veliki broj hadiskih strucnjaka, i u proslosti i u novije vrijeme, 
priznaju mu preciznost, memoriju i utemeljenost prilikom 
prenosenja hadisa. Tako Abdullah b. Davud el-Hurejbi zakljucuje: 
Muslimani u svojim namatrima treba da uk dove %a Ebu Hanifu, %bog 
njegove brige, favanja i doprinosa sunnetu ifikhuP x 

Sejhu-1-islam Ibn Tejmijje zakljucuje: Ulenjaci kao sto su Se'id b. 
Musejjeb, Urve b. Zubejr, Hasan el-Basri, Ebu Hanife, Ebu Jusuf, 
Muhammed b. Hasan, Malik, Safi', Ahmed, Ibn Dfyrir et-Taberi i dr. 
danonocno su tra^ili %nanje i nilta drugo ih nije ^aokupljalo. Oni su nekada 
preferirali stavjednog, a nekada drugog ashaba, onako kako su smatrali na 
temeljima serijataP 1 

Ibn Tejmijje, spominjuci islamske ucenjake koji su bili 
predvodnici u brojnim islamskim disciplinama, svaki put navodi i 
Ebu Hanifu kao jednog od nezaobilaznih islamskih autoriteta koji 
je bio i ostao izvor i inspiracija generacijama muslimana poslije 
njega! 193 

Njegovo izuzetno poznavanje hadisa jasno potcrtava imam 
Es-Serhasi, kada kaze: Ebu Hanife bioje najveci po^navalac hadisa u svoje 
vrijeme! Medutim, %bog njegovog rigoroynog kriterija u pogledu preci^nosti 
ravija i prevelike opre^nosti da se slabe predaje ne pomijehju sa autentitnim, 
malo je prenosio hadisP* 

Otuda, kako tvrdi imam Alauddin el-Kasani, hadisu koji je 
Ebu Hanife, na temelju svojih kriterija, proglasio autenticnim, niko 
nakon njega nije uspio naci mahanu i nedostatak! 195 

Imam Semsuddin es-Salihi es-§afi'i tvrdi da Ebu Hanife spada 
u najvece hafize hadisa! On zakljucuje da je on prvi izvlacio 



191 En-Nu'mani, Mekanetu-l-Imam Ebi Hanife fi-l-hadisi, str. 32. 

192 Ibn Tejmijje, spomenuto djelo, 3/142. Uporedi: Prethodni izvor, str. 47- 
48. 

193 Uporedi: Minhadzu-s-sunne, 1/167-168; 1/172-173 i 1/215-216. 

194 Es-Serhasi, Usulu-l-fikh, 1/350. (Izdanje: Daru-1-kitabi-l-arebi, 1372. god. 
po H.). Uporedi, takode: En-Nu'mani, cit. djelo, str. 57 

195 El-Kasani, Beda 'i-sana 'ifi tertibi-s-sera 7, 2/97. (Egipatsko izdanje, 1327. 
god. po H.). Uporedi: Mekanetu-l-Imam Ebi Hanife, str. 58. 

56 



serijatskopravna rjesenja iz hadisa, i sa cudenjem se pita: Kako bi 
mogao i^vuci toliko spkljucaka i rijeUti toliko krijatsko-pravnih pitanja da 
nije dufyiu pafyju posvetio hadisu!? 196 

Imam El-Adzluni tvrdi da je Ebu Hanife bio najveci znalac 
Kur'ana i sunneta, jer se, naprosto, o serijatskopravnim rjesenjima 
ne moze ni raspravljati bez decidnog poznavanja ova dva 
fundamentalna izvora islama! On je u svoje djelo lgdu-l-d^evheri-s- 
semin, koje sadrzi 40 hadisa iz najpoznatijih hadiskih zbirki, uvrstio, 
izmedu ostalih, i hadis iz Ebu Hanifinog Musneda, priznavsi tako da 
ga smatra strucnjakom i u oblasti hadiskih znanosti! 197 

Njegovu izuzetnu nadarenost kao kriticara hadisa u poznatoj 
hadiskoj disciplini povredivosti i nepovredivosti prenosilaca 
hadisa/ llmu-l-d^erhi ve-t-ta 'di/i, isticu imam Tirmizi, Ibn Hibban, 
hafiz Bejheki, Ibn Adijj, Hakim en-Nejasuburi, Ibn Abdu-1-Berr, 
Ibn Hazm, Ez-Zehebi, Ibn Kesir, Es-Sehavi, hafiz Abdul-Kadir el- 
Kuresi, Ebu Hajjan el-Endelusi i brojni drugi. 198 

Brojni muhaddisi su vremenom pokusali skinuti etiketu sa 
Ebu Hanife, kao nedovoljno upucenog u hadisku znanost, sto mu 
je od strane neznalica, zavidnika i mezhebskih fanatika nalijepljena. 
Tako su hafizi hadisa: El-Mizzi, Ez-Zehebi, Et-Turkmani, Ebu-1- 
Mehasin el-Husejni et-Tarabulsi, Ibn Kesir, En-Nevevi, Es-Sem'ani 
i dr. potrosili puno vremena da dokazu da ovaj genije nije nista 
manji strucnjak u hadisu, nego sto je npr. bio u fikhu! 199 Svi oni 
slazu se da je bio izuzetno strog u prenosenju hadisa, oslanjajuci se 
na konstataciju Jahja b. Me'ina, koji je rekao: Ebu Hanife bio je 
pou^dan u hadisu! Onjeprenosio samo onaj hadis kojijepreci^no ^apamtio a 
nije prenosio one u koje nije siguranP 00 

Nakon prociscavanja brojnih tekstova koji negativno tretiraju 
ovog ucenjaka, mali broj autora kasnijih generacija navodi optuzbe 
na njegov racun. Jedan od rijetkih koji ga optuzuju za slabost je 
sejh Muhammed Nasiruddin el-Albani. Kada on citira hadis: Kada 



196 Vidi: En-Nu'mani, cit. djelo, str. 66. 

197 Vidi: Ikdu-l-dzevheri-s-semin, fi erbe'ine hadisen, min ehadisi sejjidi-l- 
murselin, str. 4-6. (egipatsko izdanje, 1322. god. po Hidzri). 

198 Pogledaj: Mekanetu-l-Imam Ebi Hanife, str. 66-67. 

199 Vidi o tome opSirniju studiju: Mekanetu-l-Imam Ebi Hanife, str. 87- 1 1 6. 

200 Vidi: cit. djelo, str. 88. 

57 



Ebu Hanife 



se pojavi %vije%da / ' Surejja, podigne se nesreca sa stanovnika svakog 
podrucjaP- m Taj hadis prenosi Ebu Hanifin ucenik Muhammed b. 
Hasan, od Ebu Hanife, on od Ata' b. Ebi Rebaha, a on od Ebu 
Hurejre, r.a, merfu'-predajom. Inace, posredstvom Ebu Hanife 
ovaj hadis biljeze Es-Sekafi u El-Fevaidu, Taberani u El-Mu'd^emu-l- 
evsatu i El-Mu'd^emu-s-sagiru i Ebu Nu'ajm u Ahbaru Asbehan. 202 

Sejh El-Albani tvrdi da su sve ravije citiranog hadisa 
pouzdane, izuzev Ebu Hanife, koji se, uprkos utemeljenosti u 
fikhu, smatra slabim u pogledu pamcenja. On navodi da to 
smatraju Buhari, Muslim, Nesai, Ibn Adijj i drugi, pa zbog toga Ibn 
Hadzer u Takribu-t-tehs^bu, spominjuci Ebu Hanifinu biografiju 
istice samo da je bio po%natifakib\ m 

Medutim, Ibn Hadzer nigdje ne optuzuje Ebu Hanifu za losu 
memoriju, niti za neku drugu slabost u hadisu, pa se, otuda, sejh 
Muhammed Abdu-r-Resid en-Nu'mani pita: Kako je muhaddis, 
kakav je bio sejh El-Albani, mogao zakljuciti iz Ibn Hadzerovih 
rijeci: po^nati fakih, da je slab prenosilac hadisa???!!! 204 

Sejh En-Nu'mani dalje se pita: Kakogajejahja b. Me'in,jedan od 
najvecib hadis kih kriticara svib vremena, mogao na^yati pou^danim 205 a lejh 
El-Albani slabim???!!! 

Ocito je da su neki hadiski kriticari opovrgli svoju prethodnu 
ocjenu o nekom prenosiocu. Tako Nesai u svom djelu o slabim 
prenosiocima kaze: Ebu Hanife nije jak u hadisuP^ Medutim, ocito 
je, da je vremenom Nesai promijenio svoju ocjenu, sto jasno 
potvrduje hadis koji navodi u Es-Sunenu-l-kubra, a ciji sened smatra 
slabim zbog Asima b. Omera, jednog od prenosilaca ovog hadisa. 
Iako se u ovom rivajetu spominje i Ebu Hanife, kao prenosilac 



201 Hadis biljezi Imam Muhammed b. Hasan u Kitabu-l-asaru, str. 159. 

202 El-Albani, Silsiletu-l-ehadisi-d-da'ife, 1/572. 

203 Vidi: cit. izvor i strana. 

204 Vidi, En-Nu'mani, cit. izvor, str. 1 19-122. 

205 Ibn Hadzer, Tehzibu-t-tehzib, 4/229. 

206 Ed-Du 'afa ' ve-l-metrukin, str. 226. (Izdanje: Daru-1-kalem, Bejrut, 1985. 
godine). 

58 



ovog hadisa, Nesai ga ne uvrstava u red slabih prenosilaca, sto 
jasno upucuje na promijenjen stav spram Ebu Hanife! 207 

Otuda, sejh En-Nu'mani ne moze shvatiti pretjerivanje 
pojedine uleme u napadima na ovog genija. 208 To, takode, nije 
mogao shvatiti ni veliki hafiz hadisa Ibn Abdu-1-Berr, koji je 
konstatirao: Pretjerali su mubaddisi u kritici Ebu Hanife i prelli su svaku 
mjeru u torn pogleduF 09 Slicno konstatira i Jahja b. Me'in, savremenik 
Ahmeda b. Hanbela, kada kaze: Doista su neki od nas pretjerali u kritici 
Ebu Hanife i ucenjaka i% njegovog me^hebaP X0 

Otuda sejhu En-Nu'maniju ne preostaje nista drugo, nego da 
zakljuci ustima El-Hurejbija, jednog od poznatih muhaddisa, da je 
negativan stav spram Ebu Hanife rezultat neznanja ili zavisti!!! 211 



207 Provjeri: Es-Sunenu-l-kubra, poglavlje: Men veka 'a ala behimetin, 4/322- 
323. 

208 Vidi, En-Nu'mani, isti izvor, str. 1 28. 

209 Dzami'u bejani-l-ilmi vefadlihi, 2/148. 

210 En-Nu'mani, str. 131-132. 

211 Isti izvor, str. 123. 



59 



MALIK IBNENES 



93./711. -1 79./795. 

Imam Malik jedan je od najvecih imama u hadisu i fikhu. 
Bio je medu najpouzdanijim prenosiocima rijeci Allahovog 

Poslanika, s.a.v.s. Sened u kome se on nalazi naziva se 

zlatnim lancem prenosilaca! Njegov Muvetta' jedno je od 

najautenticnijih djela iz oblasti hadiske znanosti! 



Puno ime mu je Ebu Abdullah Malik b. Enes b. Malik b. ebi 
Amir b. Amr b. el-Haris b. Gajman b. Husejl b. Amr b. el-Haris el- 
Himjeri el-Asbehi el-Medeni. Poznat kao imam Medine ili imam 
Darul-Hidzre. 212 Majka mu se zvala Galija bint Serik b. 
Abdurrahman el-Ezdijja. Njegov djed Malik pripadao je starijoj 
generaciji tabi'ina. Prenosio je hadis od Omera, Talhe, Aise, Ebu 
Hurejre i Hassana b. Sabita, r.a. Uz to, bio je jedan od onih koji su 
nosili Osmana, r.a, nocu, nakon ubistva do mjesta gdje je ukopan! 

Historicari nisu saglasni u vezi sa biografijom njegovog djeda 
Ebu Amra. Neki kazu da je bio od starijih ashaba i da je sa 
Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, ucestvovao u svim bitkama, izuzev 
bitke na Bedru. 213 Medutim, po mnogima, ispravnija verzija je ona 
koju zastupa hafiz Ez-Zehebi, a koju preferira hafiz Ibn Hadzer, a 
to je da je njegov pradjed bio muhadrem tj. da je primio islam u 
vrijeme Poslanika, s.a.v.s., ali ga za zivota nije vidio! 214 

Imam Malik roden je u Medini. Inace, njegovo porijeklo seze 
do Zu Asbeha, jednog od poznatih jemenskih plemena. Obzirom 
da se jedan od njegovih predaka preselio u Medinu i tamo se 
nastanio, Imam Malik je i roden u torn gradu. 215 

Kada je u pitanju godina rodenja ovog imama, postoje razlicite 
verzije. Navode se sljedece godine: 90, 93, 94, 95, 96 i 97. 216 
Medutim, gotovo svi autori preferiraju 93, kao godinu njegovog 
rodenja. 217 Rijetki su autori koji daju prednost nekoj drugoj godini, 



212 Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/48-49 i Tehzibu-t-tehzib, 4/6. 

213 Vidi: Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, Serh ala Muvetta' Malik, 3/164. 

214 Ibn Hadzer, El-Isabefi temjizi-s-sahabe, 4/144 

215 Vidi: Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l-muhaddisune, 
str. 287. 

216 Provjeri: Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, 3/164 i dr. Ahmed ES-§irbasi, El- 
E'immetu-l-erbe'a, str. 70-71. 

217 Uporedi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/49, El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, 
str.227, dr. Muhammed Kjamil Husejn, Predgovor u knjizi: Muvetta' 
Malik, str. 23, dr. Subhi Es-Salih, Ulumu-l-hadisi ve mustalehuhu, str. 
388; Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 327 i dr. Muhammed 
Udzadz el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 343. 

63 



nes ibn Malik 



kao sto su, recimo, Ibnu-d-Dejbe' es-Sejbani i sejh El-Huli, koji 
smatraju da je imam Malik roden 95. god. po Hidzri. 218 

U potrazi za znanjem 

Odrastao je u rodnom mjestu i tu je trazio znanje od najvecih 
ucenjaka iz generacije tabi'ina. Jos kao dijete poceo je izucavati 
islamske discipline. Prvo je naucio Kur'an, a onda prelazi na ucenje 
hadisa. Imao je izrazito razvijenu memoriju, sto se posebno 
uocavalo kod pamcenja hadisa. Imao je obicaj na koncu vezivati 
onoliko cvorova koliko bi cuo hadisa, a onda bi sam sebe 
provjeravao koliko je hadisa, od tog broja, zapamtio. 219 

Buduci da je imam Malik jedan od rijetkih islamskih ucenjaka 
koji je zivotni vijek proveo u rodnom mjestu, onda je jasno da je 
znanje apsorbirao samo od medinskih ucenjaka i onih koji su 
dolazili u Medinu prilikom obavljanja hadza. 

Ucitelji 

Imam Malik ucio je pred velikim brojem ucitelja. Od svakog je 
crpio sto je mogao vise znanja, a posebno se usmjerio na hadisku 
znanost. Tako En-Nevevi navodi da je sticao znanje od 900 
ucitelja, od cega je bilo 300 ucenjaka iz druge generacije - tabi'ina, a 
600 iz trece generacije, dakle, etba'i-i-tabi'ina. 220 

Najvise uticaja na njegovo intelektualno profiliranje, ocito je, 
ostavio je Ebu Bekr Abdullah b. Jezid, poznatiji kao Ibn Hurmuz 
(umro 148. god. po H.), uz koga je Malik ucio sedam ili osam 
godina. Poznata je Malikova izjava u vezi s tim u kojoj kaze: Dolasgo 
sam Ibn Hurmu^u u ranu tforu, a i% njegove kuce sam iqlatgo »ocu. R2X 

Koliko je Malik bio zedan znanja i druzenja sa svojim 
uciteljem, najbolje ilustrira predaja u kojoj se kaze da je Ibn 
Hurmuzovom djecaku, prilikom ulaska u kudu, davao hurme, 



218 Vidi: dr. Mustafa es-Siba'i, Es-Sunnetu ve mekjanetuha fi-t-tesri'i-l-islami, 
str. 430 i El-Huli, Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 42. 

219 Sire otome: dr. A. E5-Sirbasi, cit. djelo, str. 72. 

220 Uporedi: dr. A. ES-§irbasi, cit. djelo, str. 73. 

221 



Dr. Muhammed Kjamil Husejn, cit. djelo, str. 23. 

64 



naglasivsi mu: Ako vas neko budepitao ^a sejha, recite mu daje %au%etP 22 
Dakle, htio je da mu se ucitelj sav preda i da sve od njega preuzme 
i zapamti! Koliko je bio blizak svom ucitelju najbolje potvrduje 
cinjenica da je mnoge uciteljeve tajne jedino znao Malik, dok ih 
drugima Ibn Hurmuz nikada nije odavao! 223 

Jedan od najznacajnijih Malikovih ucitelja bio je, nesporno, 
Ibn Sihab ez-Zuhri (umro 124 .god. po H.). On je bio jedan od 
najvecih ucenjaka tog vremena i osoba za koju se smatra da je prvi 
poceo biljeziti hadise. Bio je kadija i muftija u §amu za vrijeme 
Emevija, pa kada bi dolazio u Medinu grupe zainteresiranih, medu 
kojima je bio i Malik, okupljale su se oko njega i pokusavale 
iskoristiti njegovo znanje. Od njega Malik biljezi 132 predaje u 
svom Muvettau. Od tog broja 92 su musned-predaje, a ostale su 
munkati' i mursel-predaje. 224 

Znacajan ucitelj od koga je, uz hadis, ocito je, iskoristio dosta i 
u serijatskopravnim znanostima, bio je Rebi'a b. Ebi Abdurrahman 
(umro 136. god. po H.). Inace, Malik je puno vremena proveo u 
njegovim kruzocima, pa, zato, i prenosi veliki broj predaja od 
njega. Kada je njegov ucitelj Rebi'a umro, Malik je, sa sjetom, 
uzdahnuo: Smrcu Rebi'e nestalo je slasti fikhaP- 2S Ocito je da je Malik 
jos vrlo rano slusao predavanja Rebi'a b. Ebi Abdurrahmana, sto 
potvrduje predaja u kojoj ga njegova majka savjetuje: Idi Rebi'i i 
nauci od njega Hjepo ponasanje i postupke, prije nego sto pocnes sticati 
fnafijeP 26 Analize pokazuju da je Malik u Muvetta'u uvrstio 12 
hadisa, koje je cuo od ovog ucitelja od cega su pet musned- 
predaje! 227 

Nafi' Mavla Abdullah b. Omer r.a, (umro 120. god. po H.) 
takode, je jedan od najvecih i najznacajnijih ucitelja imama Malika. 
On je, zbog svoje ucenosti, bio prozvan Fakihom Medine. Malik se 
obavezao svakodnevno kod njega provoditi pola dana. Izuzetno je 
cijenio hadise koje mu je on prenio od Ibn Omera, r.a, a on od 



222 E5-Sirbasi, cit djelo, str. 73. 

223 Dr. M. K. Husejn, spomenuto djelo, str. 23 

224 Navdeni izvor i strana. Uporedi: Ibn Kajjim, A 'lamu-l-muvekki'in, 3/84, u 
kojima spominje Ibn Sihaba i Rebi'u, kao dva znacajna Malikova uCitelja. 

225 ES-Sirbasi, cit. djelo, str. 73. 

226 Ibn Abdu-1-Berr, Tedzridu-t-temhid, str. 34. 

227 Uvod u Muvetta', str. 25. 



65 



Enes ibn Malik 



Poslanika, s.a.v.s, pa je, zato, i izjavio: Ni/'e me yabrinjavalo Ho hadis 
nisam cuo od drugoga, kada bih ga tuo od Nafi'a, koji on prenosi od Ibn 
Omera, r.aP 2 * Inace, ovaj lanac prenosilaca: Malik od Nafi'a, on od 
Ibn Omera, r.a, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s, naziva se - kako 
smatra imam Buhari i brojni drugi hadiski strucnjaci - zlatnim 
lancem prenosilaca! 229 Malik u Muvetta'u od ovog ucitelja biljezi 80 
hadisa. 230 

Ucitelj koji je ostavio nesporan uticaj na imama Malika bio je, 
svakako, i Dza'fer es-Sadik, koga si'ije smatraju svojim imamom, od 
koga u Muvetta'u prenosi 9 hadisa i to: 5 musned i 4 munkati'- 
predaje. 231 

Inace, Dza'fer Es-Sadik je dvojako tretiran. On je jedna 
licnost za Ehlisunnetsku ulemu i umjerene historicare a druga za 
pojedine ekstremne si'ije. \ Ocito je da su mu pojedini ekstremni 
pripadnici si'ija pripisali ono sto njemu, doista, ne pripada. 

Od ostalih ucitelja izdvojic^mo samo neke: Amir b. Abdullah 
b. ez-Zubejr, Zejd b. Eslem, Se'id el-Makburi, Ishak b. Abdullah b. 
Ebi Talha, Abdullah b. Dinar, Ebu-z-Zinad Abdullah b. Zekvan, 
Hisam b. Urve, Jahja b. Se'id el-Ensari, Muhammed b. el- 
Munkedir, Salim Ebu-rt-Nadr, Ejjub es-Sehtijani, Humejd et-Tavil, 
Humejd b. Kajs el-A'redz i dr. 232 



Ucenici 

Imam Malik ostavio je generaciju izvrsnih ucenika. Cak su i 
najpoznatiji imami u njegovo vrijeme bili njegovi ucenici. Obzirom 
da je zivio u gradu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, svi koji su odlazili 
na hadz i svracali u taj grad, nezaobilazno su posjecivali Malika i 
saznavali od njega. Jedni su ostajali i van sezone hadza, kako bi sto 



228 El-Hakim, Ma'rifetu-l-ulumi-l-hadisi, str. 53 i Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 
str. 35. 

229 Dr. M.K.Husejn, Uvod u Muvetta', str. 25. 

230 Navedeno djelo, str. 26. 

231 Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela' , 8/49-51; Tehzibu-t-tehzib, 4/6 i dr. A. e§- 
Sirbasi, cit. djelo, str. 74. 

232 Vidi Sire: Sijeru a'lami-n-nubela\ 8/52-54; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n- 
nihaje, 10/188; Tehzibu-t-tehzib, 4/6-7 i eS-Sirbasi, cit. izvor, str. 82-83. 

66 



vise saznali od njega. Osim toga, njegov dugi zivotni vijek - blizu 
90 godina - bio je razlogom da ga je imala priliku cuti i od njega 
preuzeti zavidno znanje, doista, velika skupina zaljubljenika u 
islamske znanosti! 

Tako od njega prenose brojne predaje cak i njegovi ucitelji i 
veliki islamski ucenjaci, kao sto su, recimo: Ez-Zuhri, Hisam b. 
Urve, Jahja b. Ebi Kesir, Ejjub es-Sehtijani, Rebi'a b. Ebi 
Abdurrahman, Jahja b. Se'id el-Ensari, Musa b. Ukbe, Ebu Suhejl i 
dr. 

Zatim njegovi vrsnjaci i kolege imami u raznim islamskih 
disciplinama, kao sto su: Ebu Hanife, Ebu Jusuf, Muhammed b. 
Hasan es-§ejbani, el-Evza'i, Su'be, Sufjan es-Sevri, Sufjan b. Ujejne, 
Lejs b. Sa'd, Hammad b. Seleme, Hammad b. Zejd, Abdullah b. El- 
Mubarek, Veki' b. El-Dzerrah, Jahja el-Kattan, Ebu Davud et- 
Tajalisi, Jahja b. Jahja el-Lejsi i dr. 

Medu nj ego vim brojnim ucenicima bili su: Abdullah b. Vehb, 
Abdurrahman b. el-Kasim, Esheb b. Abdulaziz, Esed b. el-Furat, 
Abdulmelik b. el-Madzisun, Abdullah b. Abdulhakem i dr. 233 

Inace, posljednji ucenik koji prenosi Muvetta' direktno od 
Malika bio je Ebu Huzafe Ahmed b. Isma'il es-Sehmi, koji je zivio - 
kako tvrdi hafiz Ez-Zehebi - 80 godina nakon smrti imama 
Malika! 234 

Muhammed b. Hasan es-§ejbani, jedan od najpoznatijih Ebu 
Hanifinih ucenika i jedan od velikih ucenjaka hanefijske pravne 
skole, bio je ucenik Imama Malika u hadisu i hadiskim znanostima 
i, mora se konstatovati, Malik mu je itekako pomogao da stasa u 
velikog hadiskog strucnjaka! Muhammed priznaje: Pred Malikovim 
vratima sam stajao trigodine i cuo i% njegovib usta vise od 700 badisaP 35 



233 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/54. 

234 ES-Sirbasi, cit. djelo, str. 83. 

235 Navedeni izvor, str. 74. 

67 



Enes ibn Malik 



Odnos prema hadisu 

Ljubav prema hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila je 
prepoznatljiva crta ovog islamskog velikana. Upravo zbog te 
ljubavi, izuzetne angaziranosti i posebnog doprinosa ovoj islamskoj 
disciplini, postao je imam u ovoj oblasti, a sened u kojem se on 
nalazi, proglasen je, kod najvecih hadiskih strucnjaka, 
najutenticnijim senedom! Uz to, ocijenjen je do maksimuma 
povjerljivim, pouzdanim i preciznim, kada je u pitanju prenosenje 
hadisa i hadiskog teksta! Njegova preciznost u hadisu bila je 
paradigmaticna, pa, otuda i izjave hadiskih strucnjaka o njegovoj 
temeljnosti u ovoj oblasti. 

Tako Sufjan kaze: Kritika imama Malika u ve^t sa prenosiocima 
hadisa bilaje do kraja rigoro^naP* 

Ali b. el-Medini veli: Nije mi po^nato da je Malik bilo Bji hadis 
i^ostavio i%u%ev onaj u kojem je neki nedostatak primijetioP- v 

Imam Safi'i konastatira: Ako bi bilo Ita sumnjivo primijetio u 
hadisu, Malik bi ga in^ostavljaoP^ 

Naravno, ovaj stepen u hadiskoj znanosti ne moze se tek tako 
steci. Zato je trebalo uloziti maksimalan napor, trud i odricanje. To 
s^am Malik docarava kada kaze: Svojom ittkom sam napisao 100.000 
hadisa! Inace, brojni autori smatraju da je tih 100.000 hadisa imam 
Malik znao napamet! 239 

Na drugom mjestu kaze: Ovo rqianje (tj. hadis) je vjera, pa payte od 
koga ga preu^imate! Ja sam %apamtio 70 onih koji su govorili: Rekao je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s, kod ovih stubova - aludirajuci na stubove 
Vjerovjesnikove, sm.v.s, dfymije - medutim,ja nilta od njih nisam preu^eo! 
Ima nekih kojima bih povjerio kucu punu %lata i oni to ne bi pronevjerili, 
medutim, oni nisu struinjaci u hadisu! 140 

Imam Malik se, s krajnjim respektom odnosio spram hadisa 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Tako, kada bi ga ljudi pitali za neki 



236 Isti izvor i strana. 

237 Isti izvor i strana. 



238 Navedeno djelo i str. 

239 Navedeno djelo i str. 

240 El-Gazali, Ihjau ulumi-d-din, 1/46. Uporedi: ES-§irbasi, cit. djelo, str. 74. 

68 



serijatskopravni propis, on bi im, bez prethodnih priprema, 
odgovorio ili fetvu izdao, medutim, kada su ga pitali za neki hadis, 
on ne bi izisao iz kuce dok ne bi uzeo abdest, namirisao se, 
pocesljao bradu i obukao najljepse odijelo koje je imao, a onda bi 
tako skruseno izisao, iz respekta prema hadisu i onome ko je hadis 
izgovorio! 241 

Biljezi se da ga je, dok je citirao jedan hadis, skorpion ujeo 16 
puta, a on je trpio bol i nije prekinuo citiranje rijeci Vjerovjesnika, 
s.a.v.s. Kada su ga, nakon toga, upitali zasto na vrijeme nije 
prekinuo citiranje tog hadisa, odgovorio je: Trpio sam i% respekta 
prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.P 42 

Kada bi citirao hadis, nikada to ne bi cinio povisenim tonom. 
Takode, nikada nije oponirao hadisu. Katkada bi pokazivao na 
kabur Allahovog Poslanika, s.a.v.s, izjavivsi: Od svakog se mo^e u^eti i 
odbaciti, i%u%ev od stanovnika ovog kabural, misleci na Vjerovjesnika, 
s.a.v.s^ 3 

Upravo zbog te neizmjerne ljubavi spram Poslanika islama, 
s.a.v.s, nije htio ni njegov grad nikada napustati, izuzev za vrijeme 
obavljanja hadzskih obreda! Tako su mu neke halife nudile da 
preseli u Bagdad, tadasnju islamsku prijestonicu, da tamo siri svoje 
ogromno znanje, sto je Malik odbio, zarko zeleci ostati u Medini, u 
susjedstvu Vjerovjesnikovog, s.a.v.s, kabura! 244 

Zna se da nikada nije ni na jednoj jahacoj zivotinji prohajao 
Medinom upravo iz postovanja prema tijelu Poslanika, s.a.v.s., koje 
je tu pokopano! Malik kaze: Stidim se dajahm %votinju koja bi svojim 
kopitama gavgla %emlju koja u svojoj utrobi drift tijelo Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s!!F 45 



241 Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, 3/166. 

242 ES-Sirbasi, cit. djelo, str. 75. 

243 Spomenuti izvor, str. 76. 

244 Spomenuti izvor i strana. 

245 Vidi: dr. Muhammed Udzadz el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 345. 



69 



Enes ibn Malik 



Muvetta' 

Najpoznatije njegovo djelo je Muvetta'. Na njemu je Imam 
Malik aktivno radio, kako navodi sejh Muhammed Ebu Zehre, oko 
11 godina, i to od 148. do 159. god. po Hidzri. 246 Inace, u 
sredivanje i dotjerivanje tog djela utrosio je punih 40 godina! 247 

Razlog nastajanja tog djela je, kako se navodi, bio je prijedlog 
halife Ebu Dza'fera el-Mensura, koji je prilikom obavljanja hadza, 
sreo imama Malika i predlozio mu da napise djelo koje ce biti 
izmedu Ibn Omerove, r.a, strogosti i Ibn Abbasove, r.a, 
popustljivosti. On je napisao ovo djelo i nazvao ga Muvetta'om. 248 
Medutim, sam Malik navodi drugi razlog, zbog cega je ovom djelu 
dao ime: Muvetta'. On kaze: Ovo sam djelo dao na uvid sedamdeseterici 
medinskih pravnika, koji su ga decidno pregledali, ocijenili i primjedbe 
dostavili, pa sam ga %ato i nazvao El-Muvetta' /Utrveni put! 1 ® 

Kada je za to cuo halifa El-Mehdi iz Malikovih usta, naredio je 
da se njemu i njegovim ucenicima dodijeli 5.000 zlatnika. Harun er- 
Resid, poznati islamski vladar, prilikom obavljanja hadzskih 
obreda, slusao je iz usta Malikovih, sa svojim sinovima, njegov 
Muvetta' i predlozio, torn prilikom, Maliku da objesi Muvetta' na 
Kjabu i obaveze muslimane da se striktno pridrzavaju ove knjige. 
Medutim, Malik je odbio taj prijedlog, rekavsi da su se ashabi 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, razilazili u nekim pitanjima, pa su zato 
otisli u razlicite predjele, pa bi obavezivanje ljudi na slijedenje samo 
jedne knjige dovelo, nesporno je, do velikih nesporazuma i 
nesuglasica! 250 To je najbolja lekcija svim fanaticnim pripadnicima 
razlicitih mezheba i pravaca, kako se treba tolerantno ponasati i 
uvazavati druga misljenja i razlicite pristupe!!! 

U Muvetta'u se nalazi ukupno 1.720 hadisa, Zajedno sa 
citatima ashaba i tabi'ina. Od tog broja 600 su musned-predaje, 228 



246 ES-Sirbasi, cit. djelo, str. 93. 

247 Dr. Mustafa es-Siba'i, Es-Sunnetu ve mekjanetuhafi-t-tesri'i-l-islatm, str. 
431. 

248 Isti izvor i strana. 

249 Isti izvor i strana. Pogledaj, takode: dr. M. K. Husejn, cit. djelo, str. 32-33. 

250 El-Huli, Tarihufununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 46. Vidi takode: dr. S. es- 
Salih, cit. djelo, str. 387 i dr. Muhammed Abdullah Veled Kerim, Uvod u 
knjizi: Kitabu-l-kabes, fi serhi Muvetta' Malik b. Enes, 1/58. 

70 



mursel-predaje, 613 mevkuf-predaje/izreka ashaba i 285 izreke 
tabi'ina. 251 Inace, Malik od 100.000 hadisa koje je pamtio, uvrstio je, 
u pocetku, u svoj Muvetta' 10.000 hadisa. Medutim, vremenom je 
dosta izostavljao, pa je, po njegovompreciznom kriteriju moglo, na 
kraju, proci svega 1.720 predaja, od cega je bilo svega 600 
Poslanikovih, s.a.v.s, hadisa! 252 Znacajno je napomenuti, kako 
navodi i nas Mehmed ef. Handzic, da se muttesil-predaje koje se 
nalaze u ovom djelu ubrajaju medu najvjerodostojnije hadise 
uopce! 253 

Ovo djelo, uz hadise, tretira i brojna fikhska pitanja, pa se, s 
pravom moze reci, da je i fikhsko koliko i hadisko. 254 El-Kettani 
tvrdi da Malik u Muvetta'u tretira oko 3.000 serijatskopravnih 
pitanja! 255 

Vrijednost djela najbolje ce oslikati rijeci imama Safije, koji 
kaze: Nakon Ailahove knjige, Kur'ana, na Zemlji se nije pojavila 
autentitnija knjiga od Muvetta 'a! 'U drugoj verziji stoji: Nije se pojavila na 
Zemlji knjiga bli^a Kur'anu od Muvetta'a! U trecoj verziji se biljezi: 
Najkorisnija knjiga, nakon Kur'ana,je Muvetta'! 156 

Imam En-Nevevi, komentirajuci ove rijeci imama Safije, a 
oslanjajuci se na poznate islamske autoritete, kaze: Ovo je Safija 
iqavio prije nastajanja Sahiha Buharije iMuslima. Ova dva djela su, prema 
konsen^usu islamske uleme, vjerodostojniji od Muvetta' aP- 11 To zastupa i 
poznati imam u hadisu, Ibnu-s-Salah. 258 

Ibn Abdu-1-Berr istice: Muvetta'u nema premca! Nema, i^u^ev 
Ailahove Knjige, knjige i^nad oveP 59 



251 Muhammed Fuad Abdulbaki, Uvod u Muvetta', str. 4. 

252 M. HandZic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 81 . 

253 Vidi o ovoj problematici: ES-§irbasi, cit. djelo, str. 93-94. O tome piSe i 
M. HandZic u djelu Uvodu tefsirsku i hadisku nauku, str. 81. 

54 Er-Risale el-mustatrife, str. 13. 

255 Vidi: Muhammed Fuad Abdulbaki, cit. djelo, str. 3-4. Uporedi: Ibnu-s- 

Salah, Ulumu-l-hadisi, str. 18. 

256 ES-Sirbasi, cit. djelo, str. 95. 

257 Ulumu-l-hadisi, str. 18. 

258 Dr. M. A. Veled Kerim, cit. djelo, 1/57. 

259 Isto djelo i strana. 

71 



Enes ibn Malik 



Ed-Dehlevi zakljucuje: Malikov Muvetta' je najyjerodostojnije, 
najpovrnatije, najstarije i najobubvatnije hrijatskopravno djeloP- 60 

Islamski ucenjaci su se, uglavnom, razisli u pogledu 
autenticnosti predaja u ovom djelu. Tako ga neki preferiraju u 
odnosu na Buharijin i Muslimov Sahih, drugi ga izjednacavaju i 
stavljaju u istu ravan sa ova dva najpoznatija hadiska djela, a treci 
smatraju da su merfu' i muttesil-predaje u ovom djelu ravne 
predajama navedena dva Sahiha, dok predaje koje nisu takve, nisu 
na torn nivou. Medutim, vecina islamskih ucenjaka, obzirom na 
postojanje velikog broja citata ashaba, tabi'ina i Malikovih 
promisljanja, svrstavaju ga odmah nakon Sahiha Buharije i 
Muslima, sto je, po njima, i najispravnije. 261 

Buduci da navode iz ovog djelo prenosi veliki broj ucenjaka, 
ono se vrlo brzo prosirilo van granica Medine i stiglo do 
najudaljenijih podrucja islamske drzave! 

Komentari 

Veliki broj komentara napisan je u vezi sa ovim najznacajnijim 
Malikovim djelom. Od brojnih komentara isticu se: 

1 - Et-Temhidu limafi-l-Muvetta' mine-l-me 'ani ve-l-esanid, autor Ibn 

Abdu-1-Berr (umro 463. god. po H.), tretira senede. 

2 - El-Isti^karu limafi-l-Muvetta' mine-l-me' ani ve-l-asar, spomenuti 

autor, tretira fikhske teme — metn. 

3 - El-Muntekafi hrhi Muvetta' Imami Dari-l-hidfye, autor Ebi-1-Velid 

b. Badzi, (umro 474. god. po H.), 

4 - El-Mesalik, ft krhi Muvetta' Imam Malik, autor Ebu Bekr b. el- 

Arebi (umro 543.), 

5 - El-Kabes,fi hrhi Muvetta' Malik b. Enes, isti autor, 

6 - Tenviru-l-havalik, ala ferbi Muvetta' Malik, autor imam Es-Sujuti 

(umro 911.), 



260 Vidi o tome: dr. M. U. el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 347. 

261 Vidi o tome: Uvod u djelo: Ibnu-1-Arebi, Kitabu-l-kabes, 1/61; El-Huli, 
cit. djelo, str. 50-53; Muhammed Lutfi es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 
328-329 i dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 434-435. 

72 



7 - $erh MullaAli, autor Muhammed Kari el-Hanefi (umro 1014.), 

8 - Serhu-^Zerkani ala Muvetta' Malik, autor Muhammed Abdulbaki 

b. Jusuf ez-Zerkani (umro 1122.), 

9 - El-Musevvafi serhi El-Muvetta' , autor Ahmed Velijjullah ed- 

Dehlevi (umro 1176), 

10 - Evd%u%u-l-mesalik, ila serfbi Muvetta' Malik, autor Muhammed 
Zekerijja el-Kandehlevi. 262 

Ostala djela 

Pored Muvetta'a Malik je napisao: 
1.- Tefsiru garibi-l-Kur'ani, 
2.- Risale fi-r-reddi ale-l-kaderijje, 
3.- Risale fi-l-akdijje, 
4.- Risale fi-l-fetva ila Ebi Gassan, 
5.- Kitabu-s-surur, 
6.- Kitabu-s-sijer, 

7.- Kitabun fi-n-nud%umi ve hisabi medari-^^emani ve mena^li-l-kameri, 
8.- Risale ile-l-Lejs b. Sa'd, 
9.- Risale ile-r-Residi fi-l-adabi ve-l-meva'isg. 2 ® 

Osobine 

Malik je bio lijep i korpulentan. Uvijek je bio lijepo obucen. 
Oblacio je bijelu odjecu. Mnogo je koristio mirise. Volio je lijepu 
hranu a posebno meso. Od voca je najvise volio banane, isticuci: 
Nista vise tie lici na d^ennetske plodove od njibP M 



262 Uporedi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/88-90 i ES-§irbasi, cit. djelo, str. 96. 

263 ES-§irbasi, cit. djelo, str. 111. Pogledaj o njegovim osobinama: Sijeru 
a'lami-n-nubela', 8/69 i El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188. 

264, 



Provjeri: ES-§irbasi, cit. djelo, str. 1 14. 

73 



Enes ibn Malik 



Bio je izuzetne inteligencije i izuzetno je dobro pamtio. Znao 
je zapamtiti desetine hadisa prilikom samo jednog slusanja! 265 Tako 
kaze na jednom mjestu: Bio sam kod Se'ida b. El-Musejjeba, Urveta, 
Kasima, Ebu Usame, Humejda i Salima, i od svakog od njih sam cuo od 50 
do 100 hadisa. Kada sam otisao od njih, t^nao sam citirati sve te hadise koje 
sam od njih cuo, a da ni jednom ne pogti/efimP 66 

Za njega se tvrdi, da je cuvajuci svoj jezik, puno sutio. Vrlo 
malo je izdavao fetve. Imao je, nadasve, lijep odnos prema svojoj 
porodici: supruzi, tri sina i kcerki Fatimi, koja je znala njegov 
Muvetta' napamet. Ona bi sjedila iza vrata, pa kada bi neko citirao 
Maliku njegovo djelo i pogrijesio, Fatima bi pokucala na vrata, pa 
bi Malik naredio da se ponovi citanje a onda bi ispravio gresku. 267 

Puno vremena je provodio u ibadetu. Za njega se tvrdi, da 
kada bi usao u kudu, odmah bi uzimao Kur'an u ruke i dugo bi 
ucio! 268 



MiSljenja drugih o imamu Maliku 

Malik je vrlo mlad postao poznat i popularan ucenjak. Cak je 
nadmasio i brojne ucitelje jos za njihova zivota. Sam je izjavio: 
Nisam poieo i^davaii fetve dok mi sposobnost %a to nije pri^nalo 70 ucenih 
ljudi. Malo je ljudi kod kojih sam ja ulio, a da mi se %a svoga gvota nisu 
obracali, pitajuci me opojedinim nauMm stvarima. 1269 

Rijetki su islamski velikani o kojima je izreceno tako pohvala 
kao u slucaju imama Malika. 

Imam Safija kaze: Imam Malik je moj ucitelj. Od njega sam uvgmao 
sgian/e! 210 

Na drugom mjestu kaze: Ako dode neka predaja, onda je Malik 
kao %vije%daP x 



265 Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, 3/165. 

266 Vidi: E5-Sirbasi, cit. djelo, str.l 16. 

267 Isti izvor i strana. 

268 M. Handzid, cit. djelo, str. 85. 

269 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/74. 

270 Ebu Nu'ajm, Hiljetu-l-evlija, 6/318. 

271 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/75. 



74 



Na trecem mjestu on iznosi: Da nije bilo Malika i Suj/ana b. 
Ujejne, nestalo hi %nanja u Hidfy^uP- 12 

Ibn Vehb priznaje: Da nisam upo^nao Malika i Lejsa, %alutao 
bih!™ 

El-Ka'nebi kaze: Dosli smo Suj/anu b. Ujejni i %atekli ga veoma 
skrhanog i tufyiog Reteno im je da je ra^log takvom stanju vijest o smrti 
imama Malika. Sujjan im je tada rekao: Nije na citavoj Zemlji nikog sebi 
ravna ostavioP 4 

Esed b. el-Furat kaze: Ako trails Allahovo %adovoljstvo i Ahiret, 
onda se drift MalikaP 5 

Ebu Jusuf, poznati fakih i ucenik Ebu Hanife, veli: Nisam vidio 
uienije osobe od Ebu Hanife, Malika i Ibn EbiLe/'leP 6 

Et-Taberi kaze da je cuo Ibn Mehdija kako istice: Nisam vidio 
iovjeka pametnijeg od imama MalikaP 1 

En-Nesai kaze: Allahovi povjerenici nad ynanjem Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s, su trojica: Su'be, Malik ijahja el-KattanP 8 

Ahmed b. Hanbel konstatira: Onje imam i u hadisu i ujikbuP 9 

Opreznost i preciznost u hadisu bile su njegove prepoznatljive 
crte. Tako Ma'n b. Isa kaze: Malik b. Enes se bojao da ne %amijeni barf 
ba i harfta i tome sliinoP- m 

Abdurrahman istice: Nikoga ne stavljam ispred Malika kadaje u 
pitanju vjerodostojnost hadisaP- %x 



272 Istiizvor, 8/75 i 111. 



273 Hil'jetu-l-evlija, 6/321; Sijeru a'lami-n-nubela', 8/1 10 i M.Handzic, cit. 
djelo, str. 86. 

274 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/94. 

275 Isti izvor i strana. 

276 Tehzibu-t-tehzib, 4/8. 

277 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/106. 

278 Isti izvor, 8/94. 

279 Hatib el-Bagdadi, El-Kifajeji ilmi-r-rivaje, str. 179; Hiljetu-l-evlija, 6/31! 
i Sijeru a'lami-n-nubela', 8/107. 

280 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/74. 

281 Isti izvor, 8/75. 



75 



Enes ibn Malik 



Jahja el-Kattan veli: Ne postoji vjerodostojnija osoba u hadisu od 
Malikal On je bio imam u hadisuP-% 2 Na drugom mjestu napominje: 
Nikoga i% njegovog vremena ne stavljam ispred MalikaP-® 

En-Nesai veli: Malik je, nakon tabi'ina, %a mene najvecil Nema 
boljeg, pou^danijeg ipreci^nijeg u hadisu od njega, niti osobe sa manje predaja 
od slabih prenosilacal Ne %namo da je uopce prenosio, ako i%u%memo 
Abdulkerima, od onih ciji se hadisi ne uva^avaju i odbacujuP-^ 

Ibn Huzejme, autor Sahiha, priznaje: Mi smo anali^rali Malikove 
predaje. Ako onprenosi od nekog lejha i mi bismo prenosili, a ako on to nije 
cinio, i mi smo odbijali primiti takvu predajuP- iS 

Otuda, s pravom, Sufjan b. Ujejne istice da je Malik bio 
najrigorozniji u kritici prenosilaca hadisa! 286 

Sljedeci primjeri na najbolji nacin iskazuju njegovu skromnost, 
savjest i iskrenost. Hejsem b. Dzemil kaze: Maliku su postavili 48 
pitanja. Na 32 je odgovorio: Ne ^namP* 1 

Halid b. Haddas veli: Postavio sam Maliku 40 pitanja. Odgovorio mi 
je samo napetfi 66 

Nakon izlozenog, nikoga ne treba iznenaditi sto vecina 
islamskih ucenjaka smatra da se upravo na Malika odnosi hadis 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi Ebu Hurejre, r.a: Uskoro 
bi moglo doci vrijeme da svijetputuje radi ynanja, pa da ne nade nikog uienijeg 
od ucenjaka MedineP 69 



282 Hiljetu-l-evlija, 6/321. 

283 Tehzibu-t-tehzib, 4/8. 



284 Isti izvor i strana. 

285 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188. 

286 Sijeru a'lami-n-nubela' , 8/77. Uporedi: El-Gazali, Ihjau ulumi-d-din, 1/46. 

287 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/77. 

288 Biljezi ga Tirmizi i ocjenjuje kao hasen-sahih. Biljeze ga joS: Ahmed, Ibn 
Hibban, Hakim i Bejheki. Ibn Hibban i Hakim ga ocjenjuju 
vjerodostojnom predajom, a s njima se slaze i Ez-Zehebi. 

289 Ova predaja se nigdje ne biljezi kao merfu'-predaja. Ovo je mevkuf- 
predaja koja se veze za Ibn Abbasa, r.a. Biljezi Ibn ebi Sejbe u El- 
Musannefu. 



76 



IskuSenja 

Gotovo svi islamski velikani nailazili su na velika iskusenja 
zbog ponasanja vladajucih struktura. Od toga nije bio posteden ni 
imam Malik. On je, kao i brojni drugi veliki islamski ucenjaci, bio 
maltretdran i fizicki mucen. Doduse, postoje razlicite verzije o 
razlogu njegova mucenja. 

Po jednoj od verzija koja se uveliko provlaci kroz islamsku 
literaturu, halifa Ebu Dza'fer el-Mensur pokusao je osporitd hadis 
koji je citirao imam Malik: Ne vrijedi ra^vod braka pod prisi/omP 90 sto 
je podrazumijevalo da nema prisege ni halifi pod presijom, pa je 
halifa trazio da on taj hadis ne prenosi drugima, sto je Malik odbio i 
zbog toga je bicevan! 291 Nakon tog slucaja, od posljedica tih 
udaraca, kako navodi Ibrahim b. Hammad, Malik je jednom rukom 
drzao drugu! 292 Navodi se da je to bilo 147. god. po Hidzri. 293 

Nakon tog slucaja reagirali su gradani Medine, pa je halifa El- 
Mensur trazio oprosta od imama Malika, pravdajuci to 
nesporazumom i obznanivsi narodu, za vrijeme hadza, da fetve 
jedino mogu izdavati imam Malik i Ibn Ebi Zi'b! 294 



Smrt 

Svi autori slazu se da je imam Malik umro 179. god. po 
Hidzri. 295 Hafiz Ez-Zehebi tvrdi da se samo na jednom mjestu, 
greskom, od njegovog pisara Habiba spominje 180. godina, kao 
godina njegove smrti. 296 



290 Ibn Hallikan, Vefejatu-la'jan, 4/137 i Tehzibu-t-tehzib, 4/8. 

291 Sijeru a'lami-n-nubela', 8/80. 

292 Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 289. 

293 Vidi o tome: ES-Sirbasi, cit. djelo, str. 87-91. Ibn Ebi Zi'b je Ebu-1-Haris 
Muhammed b. Abdurrahman el-Medeni, jedan od ucenjaka iz generacije 
etba'i-t-tabi'ina. Prozvan je Fakihom Medine. Rodenje 80. a umro 159. 
god. Po Hidzri. 

294 Vidi, na pr: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/130; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188, 
Tehzibu-t-tehzib, 4/8. 

295 Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/131. 

296 Vidi o razliditim verzijama njegovog zivotnog vijeka: Sijeru a'lami-n- 
nubela', 8/13 1-132; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188 i Tehzibu-t-tehzib, 4/8. 

77 



Enes ibn Malik 



Postoje razilazenja samo u tome koliko je Malik godina zivio. 
El-Kadi Ijad navodi vise verzija u torn pogledu. Tako spominje 70, 
84, 85, 86, 87, 89, 90 i 92 godine. 297 Ebu Muhammed ed-Darrab 
energicno tvrdi da je njegov zivotni vijek bio 86 godina, dok su svi 
dmgi navodi netacni! 298 

Ukopan je u Beki'i, poznatom medinskom mezaristanu, gdje 
su pokopani i brojni casni ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 



97 Pogledaj: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/132. 



298 Prethodni izvor i strana. Vidi takode: El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188; El- 
Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 227 i ES-§irbasi, cit. djelo, str. 1 17. 



78 



MUHAMMED B. IDRIS E$-$AFFI 

150./767.-204./819. 

Imam Safija jedan je od najvecih islamskih ufienjaka. 

Tesko je odgonetnuti da li je njegov doprinos veci u hadisu ili 

fikhu. Zna se da je udario temelje i jednoj i drugoj znanosti! 

Ubraja se u obnovitelje islama u II hidzretskom stoljecu! 

Allahov Poslanik, s.a.v.s, i imam Safija imali su zajednifikog 

pretka! 



Puno ime mu je Ebu Abdullah Muhammed b. Idris b. el- 
Abbas b. Osman b. Safi'i b. Es-Saib b. Ubejd b. Abdu Jezid b. 
Hasim b. el-Muttalib b. Abdu Menaf b. Kusajj el-Kuresi el- 
Muttalibi es-Safi'i el-Mekki. 299 Abdu Menaf je zajednicki predak 
Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s, i imama Safije, pa, 
otuda, za Safiju kazu da je bio amidzic Vjerovjesnika, s.a.v.s! 300 

Nazvan je es-Safi'i po svom pradjedu Safi'u, koji se ubraja u 
generaciju mladih ashaba, obzirom da je Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s, sreo kada je imao desetak godina. 301 Otac njegovog pradjeda 
Safi'a es-Saib presao je na islam na dan bitke na Bedru. 302 Majka mu 
je porijeklom iz plemena El-Ezd. 303 



Rodenje i djetinjstvo 

Svi autori spominju da je imam Safija roden 150. god. po 
Hidzri, dakle, one godine kada je umro velikan islamske znanosti 
Ebu Hanife. 304 Cak se navodi, u nekim izvorima, da je roden iste 
noci u kojoj je umro Ebu Hanife! 305 

Kada je u pitanju mjesto njegova rodenja, postoje izvjesna 
razilazenja. Tako se spominju: Gaza, Askelan, Jemen i dr. 306 
Medutim, vecina autora, ocito je, preferira Gazu u Palestini, 



299 O njegovom punom imenu vidi sljedece izvore: Tarihu Bagdad, 2/57; 
Sijeru a'lami-n-nubela', 10/5; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/274; Tehzibu-t- 
tehzib, 3/497; Ibn Hadzer, Tevali-t-te' sis lime' ali Muhammed b. Idris, str. 
34 I El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 260-261. 

300 Tarihu Bagdad, 21 SI i dr. Ahmed eS-§irbasi, El-e 'immetu-l-erbe 'a, str. 
122. 

301 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/58; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/274 i Tevali-t-te 'sis, 
str. 38. 

302 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/274. 

303 Tevali-t-tesis, str. 40. 

304 Provjeri: Ebu Nu'ajm: Hiljetu-l-evlija ', 9/68; Tarihu Bagdad, 2/59; El- 
Bidaje ve-n-nihaje, 10/274; Tehzibu-t-tehzib, 3/498; Ibnu-1-Imad, 
Sezeratu-z-zeheb, 3/20; El-Fadlu-l-mubin, str. 265 i Ahmed Muhammed 
Sakir, Uvod u djelo: Er-Risale od Safije, str. 8. 

305 Vidi: Sijeru a 'lami-n-nubela ', 10/12; Tevali-t-te 'sis, str. 49 i dr. e5-§irbasi, 
cit. djelo, str. 122. 

306 Uporedi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/274. 

81 



Muhammed b. Idris es-Safi'i 



citirajuci samog imama Safija, koji je izjavio: Roden sam u Ga%i 307, 
150. god. Kada sam imao dvije godine, majka meje prenijela u MekkuP 06 
Inace, njegov otac je umro mlad, pa je imam Safija odrastao u krilu 
majke, bez oca. 

Od samog rodenja dalo se primijetiti da ce to dijete bili 
znacajna licnost u islamskom svijetu, sto potvrduje i san njegove 
majke koji biljeze brojni islamski izvori, u kome se kaze da je ona, 
radajuci Safiju, vidjela kako se rada zvijezda koja je pala na Misir, 
nakon cega su se njezini dijelovi rasprsili i na ostala podrucja! To su 
tumaci snova protumacili tako sto su rekli da je roden veliki 
ucenjak, cije ce ucenje izuzetno djelovati na Egipat, ali ce njegovo 
znanje doprijeti i do svih ostalih podrucja! 309 

Imam Safija se intelektualno razvija i odgaja u periodu 
abbasijske dominacije, u vremenu procvata brojnih naucnih 
disciplina, nastanka razlicitih idejnih usmjerenja i izuzetnog porasta 
prevodenja razlicitih djela sa drugih jezika. 

Vrlo rano je naucio Kur'an napamet. Neki izvori biljeze da je 
tada imao samo sedam godina. Nakon toga je poceo izucavati hadis 
i hadiske znanosti. Sa deset godina je naucio napamet Malikovo 
djelo El-Muvetta ', a onda se dao na izucavanje serijatskopravnih 
znanosti. 310 Nakon toga, izvjesno vrijeme uci arapski jezik i 
pjesnistvo, u cemu je postao izuzetno poznat! 311 

Uz izucavanje znanosti, njegov omiljeni hobi bilo je gadanje u 
cemu je postigao maksimum. Od deset pokusaja gadanja strijelom 
imao je devet ili svih deset pogodaka, sto je bilo nedostizno za 
njegove suvremenike! 312 



307 Teritotij sa istoimenim gradom u pograniCnom podruCju danaSnjeg Egipta 
i Izraela. Arapi su ga osvojili 634. godine. (Vidi: Enciklopedija 
leksikografskog zavoda, 2/502). 

308 Hiljetu-l-evlija ', 9/67; Tarihu Bagdad, 2/59; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 10/6 

i Tehzibu-t-tehzib, 3/498. 

309 Vidi Sire o tome: Tarihu Bagdad, 2/59; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/274; 

Tehzibu-t-tehzib, 3/498 i Sezeratu-z-zeheb, 3/21. 

310 Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela' , 10/1 1; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/274 i 
Sezeratu-z-zeheb, 3/20. 

311 Sijeru a'lami-n-nubela', 10/6. 

312 ProCitaj o tome: Sijeru a'lami-n-nubela', 10/6 i Tehzibu-t-tehzib, 3/498. 

82 



Inace, imam Safija je prvo ucio u Mekki. Tu je ima brojne 
ucitelje i puno je naucio. Usavrsavanje je nastavio u Medini, 
uglavnom, slusajuci imama Malika, od koga je dosta naucio i sa 
njim je ostao sve do njegove smrti 179. god. po Hidzri, povremeno 
obilazeci svoju majku koja je ostala u Mekki. 313 



UCitelji 

Imam Safija je ucio u vise tadasnjih islamskih naucnih centara. 
U pocetku je, svakako, najvise naucio u Mekki. Prvi ucitelj koji je 
ostavio nesumnjiv utjecaj na ovog velikana, posebno u domenu 
serijatskopravnih znanosti, bio je Muslim b. Halid ez-Zendzi. Od 
ostalih ucitelja u Mekki izdvajamo: Sufjan b. Ujejne, Se'id b. Salim 
el-Kadah, Davud b. Abdurrahman el-Attar, Abdulhamid b. 
Abduzlaziz b. Ebi Davud i Fudajl b. Ijad. 

U Medinu odlazi kada je navrsio dvadeset godina, i uz, imama 
Malika, najvise je naucio od Ibrahima b. Ebi Jahjaa el-Medenija, 
Abdulaziza ed-Deraverdija, Attara b. Halida, Isma'ila b. Dza'fera, 
Ibrahima b. Sa'da i Muhammeda b. Se'ida b. Fudejka. 

U Jemenu susrece Mutarrifa b. Mazina, Hisama b. Jusufa el- 
Kadija, Jahjaa b. Hassana i dr. 

U Iraku uci od Muhammeda b. Hasana, ucenika Ebu Hanife, 
Veki'a b. El-Dzerraha, Hammada b. Usame el-Kufija, Isma'ila b. 
Atijje el-Basrija, Abdulvehhaba b. Abdulmedzida el- Basrija i dr. 314 

Znacajno je napomenuti da su Safijini ucitelji bili raznih 
naucnih usmjerenja i profila. Medu njima nalazimo predstavnike 
tradicionalne hadiske skole, one koji su preferirali analogiju, 
mu'tezilijsko i si'ijsko ucenje do onih koji su zastupali stavove 
suprotne njegovom mezhebu! To ce uveliko doprinijeti prosirenju 
njegovih vidika i obuhvatnijem pristupu brojnim problemima! 

Tako Safija uci hadis i analogiju u Bagdadu od Muhammeda b. 
Hasana, Ebu Hanifinog ucenika, izuzetnog hanefijskog pravnika, 



313 Pogledaj: ES-§irbasi, cit djelo, str. 125. 

314 Sire o njegovim ufiiteljima vidi: Sijeru a 'lami-n-nubela ', 10/6-7; Tehzibu- 
t-tehzib, 3/497; Tevali-t-te 'sis, str. 62-73 i dr. A. eS-§irbasi, cit. izvor, str. 
127-129. 



83 



mmed b. Idris es-S fi i 



koji slovi kao jedan od najznacajnijih Safijinih ucitelja i koga je on 
izuzetno cijenio i respektirao. Muhammed b. Hasan je, takode, 
respektirao svoga ucenika Safiju, tako da je volio sastanke i kruzoke 
sa njim, vise nego sastanke sa halifom! 315 



UCenici 

Kako god je imam Safija imao brojne ucitelje, broj njegovih 
ucenika je, takode, bio veliki. Od njega nisu ucili samo ucenici, vec 
su to cinili cak i njegovi ucitelji od kojih je on, u pocetku, ucio, a 
takode i njegovi savremenici imami, sa kojima se druzio i 
raspravljao o raznim islamskim disciplinama. Posebno su iskoristili 
njegovo znanje iz hadisa i fikha. 

Od njegovih ucenika posebno se isticu: 

- U Mekki: Ebu Bekr el-Humejdi, Ibrahim b. Muhammed b. 
El-Abbas, Ebu Bekr Muhammed b. Idris, Musa b. ebi el- 
Dzarud i dr. 

- U Bagdadu: Hasan es-Sabah ez-Za'ferani, Husejn b. Ali el- 
Kerabisi, Ebu Sevr el-Kelbi, Ahmed b. Muhammed el-Es'ari 
el-Basri i dr. 

- U Egiptu: Harmele b. Jahja, Jusuf b. Jahja el-Buvejti, Isma'il 
b. Jahja el-Muzeni, Muhammed b. Abdullah b. Abdulhakem, 
er-Rebi 1 b. Sulejman el-Dzizi i dr. 316 

Najistaknutiji Safijin ucenik bio je, nesumnjivo, Ahmed b. 
Hanbel. Kada su ga, jednom prilikom, pitali o njegovom ucitelju, 
on je s ponosom izjavio: Allah je nama sa imamom Safijom milost 
uka^aol Inace, mi smo ucili i bilje^ili od drugih dok nismo upoynali imama 
Safiju. Kada smo culi njegovo i^laganje, ustanovili smo da je on %naniji od 
drugih. Od njega smo sa^navali danima i nocima. Allah mu se smilovao - 
svako dobro smo od njega vidjeliP 11 



315 Vidi o tome: dr. A. eS-§irbasi, cit. djelo, str. 128. 

316 Pogledaj sire o njegovim brojnim ucenicima: Sijeru a 'lami-n-nubela ', 

10/7-8; Tehzibu-t-tehzib, 3/487-498; Tevali-t-te'sis, str. 158-176 i dr. A. 
eS-§irbasi, cit. djelo, str. 129-131. 

317 Dr. A. eS-§irbasi, spomenuti izvor, str. 129. 

84 



Ahmed b. Hanbel nije izostajao iz kruzoka koga je vodio 
imam Safija. Tako Ez-Za'ferani primjecuje: Nikada nisam otiho u 
Safijin naulni kru^ok a da nisam u njemu nasaoAhmeda b. HanbebP™ 

U sezoni hadza i drugim prilikama Safija je drzao predavanja u 
Haremi-serifu u Mekki. Tada je veliki broj zainteresiranih i zeljnih 
znanja slusao od njega i prenosio dalje. 

Jednom prilikom je Ahmed b. Hanbel dosao Ishaku b. 
Rahevejhu, inace ucitelju imama Buharija, i pozvao ga: Ustani, Ebu 
Ja'kube, da vidtf covjeka kakvog tvoje oci do sada nisu vidjele! I doveo ga je 
do mjesta gdje je Safija drzao predavanje. 319 

Imam Safija se iz Mekke vraca u Bagdad 195. god., gdje ga 
docekuju ucenjaci raznih profila i tada pise poznato djelo Er-Risa/a 
u kojem je udario temelje usuli fikhu. Odatle odlazi 199. god. u 
Egipat i tamo se nastanjuje do kraja zivota. Tu je napisao brojna 
djela i odgojio brojne generacije buducih ucenjaka. Obilazili su ga 
ucenici iz Sama, Jemena, Iraka i drugih podrucja, koristeci njegovo 
zavidno znanje. 320 

Imam Safija bi pocinjao sa predavanjem Kur'ana — kako 
navodi er-Rebi 1 b. Sulejman — kada bi zavrsio sa sabah-namazom. 
Hadis je tumacio kada bi Sunce vec izaslo. Kada bi Sunce vec 
poskocilo na horizontu otvorio bi razgovor i diskusije o odrzanim 
predavanjima, a nakon toga, pa sve do podne-namaza, dolazile bi 
grupe ucenika zeljne arapskog jezika, gramatike, sintakse i 
pjesnistva. 321 

Tako je imam Safija svakodnevno sest sati drzao predavanja iz 
razlicitih oblasti i to je rezultiralo velikom grupom izvanrednih 
ucenika koji ce kasnije biti svjetdonici islamskog ummeta u 
razlicitim naucnim disciplinama! 



318 Isti izvor i strana. 

319 Sezeratu-z-zeheb, 3/20. 

320 Vidi o tome Sire: dr. A. eS-Sirbasi, cit. djelo, str. 13o-13 1. 

321 Uporedi: dr. A. e5-5irbasi, cit. djelo, str. 131. 



85 



hammed b. Idris es-Saf i'i 



Djela 

Od brojnih djela koja je napisao imam Safija, izdvajamo: 

1 - Kitabu-r-risale: Ovo djelo napisao je po nagovoru 
Abdurrahmana b. Mehdija. Djelo tretira pitanja usuli-fikha, a bilo je 
postaknuto od strane muhaddisa toga vremena. Djelo je pisao 1 95. 
godine, za vrijeme boravka u Bagdadu. 322 Nakon zavrsetka tog 
djela Abdurrahman b. Mehdi je izjavio: Nisam t^nao da je Allah stvorio 
ovakvog ZovjekaP* 

Kada je preselio u Egipat napisao je novu verziju tog djela. 
Neki tvrde da je stara verzija djela izgubljena i da do danas nije 
pronadena! 324 Za to djelo El-Muzeni kaze: Procitao sam ga 500 puta i 
svakiput sam u njemu nasao neku novu koristP 25 

2 - Kitabu-l-umm: Obuhvata konacnu verziju njegovog 
mezheba. Zna se da je imam Safija dolaskom u Egipat i 
promjenom stanja i obicaja, uveliko izmijenio neke svoje 
serijatskopravne stavove, pa je djelo rezultat tih promjena. Ono 
sadrzi preko 140 poglavlja! 

3 - ¥dtabu-l-hud^d^de, 

4 - Kitabu-s-sijer, 

5 - Kitabu-l-mebsut, 

6 - Kitabus-sunen 

7 - KitabuAli ve Abdullah, 

8 - Kitabu-l-mensurat, 

9 - Ihtilafu-l-hadis, 

10 - D^ima'u-l-ilmi, 

1 1 - Ibtalu-l-istihsan, 

12 - Ahkamu-l-Ku/an, 

13 - Bejanu-l-fardi, 



322 Vidi o tome, cit. djelo, str. 130 i 135. 

323 Cit. djelo, str. 130. 

324 Uporedi: Ebu-1-Fida' Abdullah el-Kadi, u djelu: Tevali-t-te'sis, str. 154. 

325 Dr. A. eS-§irbasi, navedeni izvor, str. 136. 



86 



14 - Sifetu-l-emri ve-n-nehji, 

15- Fadailu Kurejs, 

16- Ihtilafu Malik ve-!-$afi'i, 

17 - Ihtilafu me' a Muhammed b. Hasan, 

18 - Ihtilafu-l-irakij/in, 

1 9 - El-Emali-l-kubra, 

20 - El-Imlau-s-sagir, i dr. 326 

Njegov Musned i Sunen 

Imam Safija nije napisao zasebno hadisko djelo, kao sto to nije 
ucinio ni Ebu Hanife, vec su to, kasnije, sakupili njihovi ucenici. 
Tako je njegov Musned sakupio Ebu-1- Abbas Muhammed b. Ja'kub 
el-Esamm el-Emevi en-Nejsaburi (umro 346. god.). U njega je 
uvrstio hadise koje je preuzeo od Safijina ucenika, Er-Rebi' b. 
Sulejmana el-Muradija (umro 270. god.), a koji su navedeni u 
Safijinim djelima El-Umm iEl-Mebsut? 11 

Postoji takode i njegov Sunen a to je hadisko djelo u kome su 
sabrani hadisi koje prenosi Ebu Dza'fer et-Tahavi od Safijinog 
ucenika el-Muzenija. 328 

Oba djela su stampana. 

Njegov odnos pr ema hadisu 

Njegov doprinos fikhu i usuli-fikhu je nemjerljiv. To bi se 
moglo reci i kada su u pitanju hadis i hadiska znanost. Kako god je 
udario temelje usuli-fikhu, tako je udario temelje i hadisu, posebno 
ako se uzme u obzir uspostavljanje pravila u domenu 



326 Vidi o spomenutim djelima sljedece izvore: Tevali-t-te'sis, str. 154-156; 
Sezeratu-z-zeheb, 3/21 i dr. A. e5-§irbasi, cit. djelo, str. 135-137. 

327 El-Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, str. 17. Uporedi, takode: M.Handzic, 
Uvodu tefsirsku i hadisku nauku, str. 81 i dr. Subhi es-Salih, Ulumu-l- 
hadisi ve mustalehuhu, str. 389. 

328 M.Handiic, cit. djelo, str. 81 . uporedi, takode: dr. M. es-Siba'i, £5- 
Sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri 'i-l-islami, str. 440. 

87 



hammed b. Idris e§-Safi 



rivajeta/prenosenju hadisa i briljantne odbrane sunneta! On je bio 
izvor u pitanjima sunneta, kako primjecuje Ibnu-u-Salah, svima 
nakon njega! 329 

On se, u pog)edu piihvatanja hadisa, razlikovao od Ebu 
Hanife i Maif/ca. Tako je smatrao obligatnim postupaa po hadisu 
ciji je lanac prenosilaca/sened autentdcan a, uz to, spojen. do 
Allahgovog Poslanika, s.a.v.s, makar i izlazio iz okvira prakse 
stanovnika Medine, sto je uslovljavao Malik, ili brojne druge stroge 
uvjete koje je zagovarao Ebu Hanife! 

S pravom se moze reci da njegovo djelo Er-Risa/e, kao i studije 
u djelu El-Umm, predstavljaju najdragocjenije stivo sto su do sada 
ucenjaci napisali u odbranu sunneta i njegovog mjesta u 
serijatskom pravu! Nije, otuda, imam Safija bez razloga nazvan 
Nasiru-l-hadisi '/Pomagac hadisa ili Nasiru-s-SunneiifPomzgnc 
sunneta! 330 

Otuda Muhammed b. Hasan, Safijin ucitelj a Ebu Hanifin 
ucenik, konstatira: Ako danas muhaddisi nesto ka$u, ondaje to i^ra^eno 
§afijinim JesgkomP 31 

Ez-Za'ferani ide jos dalje kada istice: Muhaddisi su spavali, pa ih 
jeprobudio imam $ajijaF' 1 > 2 

Imam Safija je, uz Kur'an, smatrao fundamentalnim izvorom 
hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s. On je odbacivao svoje 
(prethodno) misljenje ako je oponiaralo hadisu. Otuda eksplicite 
napominje: Akoje hadis vjerodostojan — toje moj me^hebP 33 



329 Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str.301. 

330 Vidi o tome: Ebu Nu'ajm, Hiljetu-l-evlija ', 9/107; Tarihu Bagdad, 2/68; 
Sijeru a'lami-n-nubela ', 10/5 I 47; Dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 440; 
M.M.Ebu Zehv, cit. djelo, str. 300 i dr. A. e5-$irbasi, cit. djelo, str. 133. 

331 Hiljetu-l-evlija ', 9/91; dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 440 i M.M. Ebu 
Zehv, cit. djelo, str. 300. 

332 Dr. M. es-Siba'i, spomenuti izvor, str. 440; M.M. Ebu Zehv, nav. djelo, 
str. 300 i dr. A. e5-§irbasi, cit. djelo, str. 133. 

333 El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 264. Uporedi, takode: dr. A. e5-$irbasi, 
cit. djelo, str. 132. 

88 



U drugoj verziji se navode njegove rijeci: Ako nactete 
vjerodostojan hadis A/Iahovog Pos/anika, s.a.v.s, - postupajte po njemu, a moj 
govor ostaviteP* 

Sa koliko zanosa je imam Safija bio privrzen hadisu, najbolje 
ce nam oslikati rijeci velikog Ahmeda b. Hanbela: Nisam vidio nikoga 
da vih slijedi hadis od Safj/eP 5 

Koliko, konstataciju da je Safija bio hafiz u hadisu, navodi da 
je kompletno Malikovo djelo je imam Safija dostigao u hadisu 
najbolje ce ilustrirati rijeci cuvenog Ibn Ferhuna, koji uz El-Muvetta' 
naucio napamet za samo devet noci!!! 336 

Imam Fahruddin er-Razi smatra da je imam Safija bio veliki 
znalac u hadisu i hadiskoj znanosti, da je svojim zanimanjem 
obuhvatio citavu lepezu hadiskih disciplina i da je bio najbolji 
pomagac sunneta! 337 

Takode, hafiz Ez-Zehebi potvrduje njegovu preciznu 
utemeljenost u hadisu, nazivajuci ga hafiypm hadisa, osobom koja je 
duboko prodrla u skrivene mahane hadisa i osoba koja je primala 
samo autenticne predaje! Na kraju, Ez-Zehebi zakljucuje da bi 
imam Safija jos vise na planu hadisa doprinio, da je duze zivio, kao 
sto je bio slucaj sa drugim imamima! 338 

Imam Safija je prvi, kako tvrdi El-Esnevi, koji je nesto napisao 
o nasih i /»^»j//Vderogiranim i derogirajucim hadisima. 339 Otuda 
imam Ahmed primjecuje: Mi nismo %nali koji je dervgira/uci a koji 
derogirani hadis dok nismo sreliimama SajyuF 1 ^ 

Ako citiramo poznatog hadiskog kriticara Ebu Zur'a er-Razija 
ustvrdicemo kakav je respekt Safija uzivao kod hadiskih stxucnjaka 



334 Hil'jetu-l-evlija', 9/106-107; Sijeru a'lami-n-nubela', 10/33; Tevali-t- 
te'sis, str. 63; El-Fadlu-l-mubin, str. 264; El-Hadisu ve-l-muhaddisune, 
str. 301 i El-E 'immetu-l-erbe 'a, str. 132. 

335 Hil'jetu-l-evlija ', 9/102 i Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 0/87. 

336 ES-§irbasi, cit. djelo, str. 132. 

337 Spomenuto djelo, str. 133. 

338 Vidi: dr. Subhi es-Salih, cit. djelo, str. 390. 

33 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 0/48. Vidi, takode: Sezeratu-z-zeheb, 3/22. 
340 Dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 440 i M.M. Ebu Zehv, cit. djelo, str. 300. 

89 



Muhammed b. Idris es-Safi'i 

u njihovoj oblasti. On kaze: Kod Safije se ne mo%e naci hadis u komeje 
on pogrijefhUP** Slicno tome zakljucuje i Ebu Davud. 342 

Njegova opsesija hadisom, uz Kur'an i fikh, bila je 
prepoznatljiva i kroz stihove, koje je iza sebe ostavio u velikom 
broju. Tako na jednom mjestu kaze: 

Svako %nanje i%u%ev Ru/ana, hadisa ifikha u vjeri, 

Najobicnijeje gubljenje snage i vremena, 

Ako se %nanje sa haddesena nepreu^ma i ne mjeri, 

Ondaje takvo ynanje obicno dofaptavanje lejtanaP* 3 

Osobine i vrline 

Imam Safija bio je lijepe fizicke konstrukcije i lijepoga lica. 
Imao je lijep glas, pa su, dok je ucio Kur'an, prisutni uzivali i 
plakali. 344 Bio je izuzetan govornik, pa ga je Ishak b. Rahevejh 
nazvao hatibom u/eme. M5 

Krasile su ga brojne moraine vrline. Spomenimo samo neke: 

Jahja b. Me'in kaze: Cak i da je la% kojim slucajem do^yoljena, 
njegove visoke moraine norme mu ne bi do^yoljavale da la^eP 46 

Jednom prilikom, kako prenosi Harmele b. Jahja, izjavio je: 
Nikada u %votu nisam slagao, nitisamse %akleo Allahom^ 1 

Njegova darezljivost bila je poslovicna. Biljezi se da mu je 
jednom u blizini Mekke bio namjesten sator u koji je primao ljude. 
Sa sobom je imao 10.000 zlatnika koje mu je haJifa dostavio. Do 



341 Sijeru a 'lami-n-nubela \ 10/47 i Tehzibu-t-tehzib, 3/500. 

342 Vidi: Tehzibu-t-tehzib, 3/500 i Sezeratu-z-zeheb, 3/20. 

343 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/276 i M.M. Ebu Zehv, cit. djelo, str. 300. 

344 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/64. 

345 Es-Sirbasi, cit. djelo, str. 152. 
346 Hil'jetu-l-evlija', 9/97. 

347 Hil'jetu-l-evlija, 9/134 i Tevali-t-te'sis, str. 121. 



90 



kraja boravka u satoru podijelio je potrebnima svih 10.000 
zlatnika! 348 Po Ibn Hadzeru ta brojka dosegla je 20.000 zlatnika! 349 

Biljezi se da mu je jednom prilikom sa jahalice pao bic, koji je 
jedan djecak podigao, obrisao svojim rukavom i dodao mu, na sto 
mu je imam Safija podario sedam zlatnika! 350 U drugoj verziji tvrdi 
se da mu je poklonio 50 zlatnika! 351 

Brojni izvori navode da je imam Safija noc dijelio na tri dijela. 
Prvu trecinu noci koristio je za ucenje, saznavanje, pisanje i 
intelektualno sazrijevanje, drugu trecinu za ibadet, a trecu za san i 
spavanje! 352 

Za njega se tvrdi, slicno kao i za Ebu Hanifu, da je svakog 
mjeseca ucio po 30 puta Kur'an, a za vrijeme ramazana cak 60 
puta, i to sve u namazu! 353 

Posebnu ekstazu dozivljavao je u namazu! Tako Ibrahim b. 
Muhammed primjecuje: Nikoga nisam vidio da Ijeph klanja nama^ i da 
ga bolje dofyvljava od Muhammeda b. Idrisa ef-Safi'i/aP 54 

Omer b. Nebate, primjecujuci da nije vidio poboznije osobe 
od imama Safije, biljezi zanimljiv dogadaj: Safija, Haris b. Lebid ija 
otitti smo na Saffu. Haris, uienik Saliha el-Mirrija, imaoje veoma lijep glas, 
pajepoleo uciti Kur'an. Kadaje do/ao do rijeBAllaha U^yihnog: Ovoje dan 
u kome oni nece nipro^boriti ipravdanje im nece do^yoljeno bitiP 55 vidio sam 
Safiju kako mu se boja promijeni, ko%a %adrhta, pole se tresti i, na kraju, 
pade onesvi/efcenP 56 



348 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 0/38. Uporedi, takode: El-Gazali, Ihjau ulumi-d- 
din, 1/43. 

349 Tevali-t-te 'sis, str. 1 23 . 

350 Sijeru a'lami-n-nubela' , 10/37 Tevali-t-te 'sis, str. 123. 

351 Vidi: Ihjau ulumi-d-din, 1/43. 

352 Vidi o tome: HiVjetu-l-evlija ', 9/135; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 10/35, 
Ihjau ulumi-d-din, 1/42 i El-Fadlu-l-mubin, str. 261. 

353 O ovoj nevjerovatnoj, i za naSe razumijevanje, cudnoj Sinjenici, pogledati: 
Hil'jetu-l-evlija ', 9/134; Tarihu Bagdad, 2/63 i Sijeru a 'lami-n-nubela ', 
10/36. 

354 Hil jetu-l-evlija ', 9/ 1 35 i Sijeru a 'lami-n-nubela ', 10/91. 

355 El-Murselat, 35-36. 

356 Ihjau ulumi-d-din, 1/43. 

91 



Muhammed b. Idris es-Sa i 



Njegovi intelektualni dometi bili su, doista, visoki. Stogod bi 
procitao, to bi i zapamtio! O kakvom intelektualnom kolosu se 
radilo najbolje ilustrira podatak da je od svog Muslim b. Halid ez- 
Zendzija dobio dozvolu da izdaje fetve kada je imao samo 15 
godina!!! 357 

Intelektualna istancanost rezultat je, izmedu ostalog, kako 
primjecuje imam El-Gazali, neprejedanja i minimalnog 
konzumiranja hrane. 358 Taj eliksir imam Safija otkriva u jednoj 
izjavi, koju prenosi Ibn ebi Hatim: Samo sam sejedanput najeo %a 16 
godina i torn prMkom sam stavio ittku u usta i povratio ! UBnio sam to %ato 
sto je sitost u^rok tromosti tijela, okorjelosti srca, isk^nuca pronicljivosti, 
povecanja sna i slabi osobu od ibadetaP^ 

Brojne su ga osobine i vrline krasile. Ko zeli vise saznati o 
tome, neka iscita zasebna djela napisana o ovom velikanu. Medu 
ostalim, djela o njemu napisali su: Ebu Abdullah b. Omer er-Razi, 
Muhammed b. Husejn el-Aburi, Nasr b. Ibrahim el-Makdisi, Ibn 
ebi Hatim er-Razi, Ebu Bekr el-Bejheki, Abdurreuf el-Munavi, 
Isma'il el-Adzluni, Ibn Hadzer el-Askalani i dr. 360 

Imam Safi u ofiima drugih 

Njegova pozicija postala je posebno znacajna u ocima 
islamskih ucenjaka nakon tvrdnje velikog broja uleme da se na 
njega odnose rijeci Allahovog Poslanika, s.a.v.s, o obnoviteljima 
vjere. Naime, radi se o hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a: Allah 
U^yiseni ce slati ovome ummetu na kraju svakih stotinu godina onoga ko ce 
im obnoviti njihovu y/eruP 61 



357 Provjeri: Tarihu Bagdad, 2/64; Sijeru a'lami-n-nubela', 10/15-16 1 
Tehzibu-t-tehzib, 3/498. 

358 Vidi: Ihjau ulumi-d-din, 1/42. 

359 Hil'jetu-l-evlija ', 9/1 27; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 10/36; Ihjau ulumi-d- 
din, 1/42 i El-Fadlu-l-mubin, str. 261. 

360 Vidi o tome: Ibnu-n-Nedim, El-Fehreset, str. 209-210; es-Subki, 
Tabekatu-S-Safi'ijje, 1/343-345 I Ebu-1-Fida' Abdullah el-Kadi, Uvod u: 
Tevali-t-te'sis, str. 13-14. 

361 Hadis biljeze Ebu Davud, Hakim i el-Bejheki u El-Ma 'rifetu. Hadis se 
ocjenjuje kao autentifcan. 

92 



Ahmed b. Hanbel, komentirajuci ovaj hadis, kaze: Allah ce slati 
ljudima na kraju svakih stotinu godina ko ce ih pouiiti sunnetu, a otkloniti 
la% od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Analisgrali smo i nafli daje u prvih 
stotinu godina to bio Omer b. Abdul as^^ a u drugih stotinu godina imam 
Safija!* 2 To tvrde Ibn Adijj, Hakim, ez-Zehebi, Ibn Hadzer i 
drugi. 363 

U drugom hadisu koji prenose Ibn Mes'ud, Ali b. ebi Talib, 
Ibn Abbas i Ebu Hurejre, r.a, sa slicnim verzijama, Poslanik islama, 
Muhammed, s.a.v.s, kaze: Dajte prednost Kurejsijamajer ce %nanjejednog 
njihovog uknjaka prekriti ^emljuP^ Islamski ucenjaci slazu se da se ove 
rijeci odnose na imama Safiju! 365 

Inace, brojni islamski ucenjaci puno pohvala su izrekli u prilog 
ovog velikana. Tako Ebu Sevr el-Kelbi kaze: Nisam sreo nikog slicnog 
fajijiP 66 

Malik b. Enes priznaje: Od Kurejsija mi nije dofao mladic 
inteligentniji i sa vile ra^umijevanja od SafijeP 67 

Ibn Vehb veli: Safijaje imam ufenjacimaP 68 

Neko je u prisustvu Sufjana b. Ujejne rekao da je umro Safija, 
na sto je on konstatirao: Akoje, doista, umro, ondaje umro najvredniji 
uienjak ovog vremenaP 69 

Jahja b. Se'id istice: Nisam vidio pametnijeg i inteligentnijeg od 
n/egaP 70 

Slicno napominje i Ebu Ubejd Kasim b. Selam: Nisam vidio 
pametnijeg, pobofytijeg i rjecitijeg lovjeka od SafijeP 11 



362 Tarihu Bagdad, 2/62; Sijeru a'lami-n-nubela', 10/46; Tehzibu-t-tehzib, 
3/498; Tevali-t-te 'sis, str. 48 I Sezeratu-z-zeheb, 3/21. 

363 Vidi o tome: El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/275. Uporedi, takode: Sefik 
Kurdic, Putokazi islama, str. 147-148. 

364 Hadis biljeze Hakim u El-Mustedreku, Ebu Davud et-Tajalisi u Musnedu i 
el-Bezzar u Musnedu. 

365 Vidi: Tevali-t-te 'sis, str. 42-45. 

366 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 10/46. 

367 Tevali-t-te' sis, str. 74. 

368 Isti izvor, str. 78. 

369 Isti izvor, str. 76. 

370 Isti izvor, str. 77. 



93 



Muhammed b. Idris es-Safi'i 



Junus b. Abdu-1-A'la veli: Nisam sreo pametnijeg lovjeka od Safije! 
Kada bi se sakupila pamet citavog ummeta, nadvladala bi je pamet imama 
S~afijeP 72 

Njegova dominacija u diskusijama i raspravama na najbolji 
nacin ilustrirana je u rijecima Haruna b. Se'ida, kada istice: Kada bi 
Safija, raspravljajuci sa drugima, $elio ubijediti svoje sagovornike da su ovi 
stubovi od kamena - drveni, uspio biP 7i 

Otuda Muhammed b. Abdullah b. Abdulhakem primjecuje: 
Kada bi vidio onoga s kirn raspravlja imam Safija, ja bihga sa^aljevaol Onje 
ljude naucio kako da upotrebljavaju argumenteP 7 A 

Ebu Sevr zakljucuje: Ko tvrdi da je vidio slicnog Safiji u ynanju, 
rje&tosti, utemeljenosti i argumentiranosti - tajje s/agaoP 75 

El-Adzluni istice da niko nije zelio vise oponasati Safiju od 
imama Ahmeda. 376 Ahmed o njemu kaze: Nisam vidio iovjeka da bolje 
rayumijeva Allahovu Knjigu od SafijeP 17 

Na drugom mjestu kaze: Da nije bilo Safije - ne bismo ra^umjevali 
hadisP™ 

Nije, onda, cudo sto su brojni ucenjaci, poput Ahmeda b. 
Hanbela, Ishaka b. Rahevejha, Se'ida el-Kattana i drugih, ucili dove 
za ovog velikana i molili Allaha da mu oprosti! 379 

Tako Ahmed b. Hanbel priznaje: U ranu %oru Allaha molim %a 
sestosoba. Jedan od njihje Saji/aP 60 

Na drugom mjestu Ahmed veli: Vec trideset godina nisam qaspao a 
daprije toga nisam Allaha molio %a imama SafijuP* 1 



371 



Isti izvor, str. 79. 



372 Isti izvor, str. 88. 

373 Isti izvor, str. 92. 

374 Sijeru a'lami-n-nubela ', 10/49-50. 

375 Tehzibu-t-tehzib, 3/499. 

376 Tevali-t-te 'sis, str. 85. 

377 Isti izvor, str. 84. 

378 Isti izvor, str. 85. 

379 Vidi o tome Sire: Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 0/44-45; El-Bidaje ve-n- 
nihaje, 10/275; Tezibu-t-tehzib, 3/498 i Tevali-t-te 'sis, str. 84. 

380 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 0/45. 

381 Tehzibu-t-tehzib, 3/498. 



94 



Abdullah, Ahmedov sin, zacudio se sa koliko zanosa i 
iskrenosti je njegov otac molio Allaha za Safiju, pa ga je jednog 
dana upitao: Kakavje taj coyjek Safija, kada toliko Allahu upucu/ef dove 
%a njega? Ahmed mu je odgovorio: Sine moj, Safija je bio %a dunjaluk 
kao Sunce, a %a ljude kao ^dravlje! Pa ^ar ovo dvoje imaju alternativu i 
%zm/enu?P 62 

Spomenuti primjer najbolji je pokazatelj otvorenosti i 
sirokogrudnosti pravih i istinskih ucenjaka! Ovo je jos jedan dokaz 
da medu iskrenim imamima nije bilo zavisti, zlobe i mrznje, kao sto 
ce se pojaviti kod neukih ili nedovoljno ucenih i nedovoljno 
iskrenih! 



Smrt 

U islamskoj literaturi nalazimo razlicite razloge njegove smrti. 
Ima i vrlo senzacionalistickih predaja o njegovom preseljenju na 
onaj svijet. 383 Imam Bejheki, posredstvom Ebu Nu'ajma el- 
Dzurdzanija, spominje zanimljivu predaju u kojoj se kaze: Halifin 
i^aslanik dolao je Safiji u Egipat tra^eci od njega da preu^me funkciju 
kadije, na ftoje Safija uputio dovu Allahu Plemenitom: Moj Gospodaru, ako 
je to bolje ^a mene, moju vjeru, moj dunjaluk i konacnu moju srecu — neka se 
onda to i^yrfi, a akoje suprotno tome, onda me u^mi Sebi! Biljezi se da je 
imam Safija tri dana nakon te dove preselio na ahiret! 384 

Medutim, zna se da su imama Safiju satirale razne bolesti. 
Izmedu ostalih, bolovao je i od hemoroida, pa mnogi autori 
smatraju da je ta bolest bila uzrokom njegove smrti! 385 

Umro je 204. godine u Egiptu, gdje je zivio posljednje godine 
zivota, u 54. godini. 386 



382 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 0/45. 

383 Vidi jednu takvu predaju: Tevali-t-te 'sis, str. 181. 

384 Isti izvor, str. 182. 

385 Vidi: dr. A. eS-Sirbasi, cit. djelo, str. 155. 

386 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 2/70; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/277; 

Tehzibu-t-tehzib, 3/499 i Tevali-t-te' sis, six. 179. 

95 



AHMED B. HANBEL 



164./780.-241./855. 

Ahmed b. Hanbel bio je velikan hadiske i 

serijatskopravne znanosti. Njegov Musned, sa blizu 

40.000 hadisa, jedno je od najznacajnijih i najkorisnijih 

hadiskih djela. 

Cvrstina njegove vjere, snaga argumenata koje je 

koristio i intelektualna profinjenost, ucinili su ga 

neprobojnim zidom za novotarije koje su u to vrijeme 

nadirale, dok su ga iskusenja, koja su kulminirala 

z at varan jem u tamnicu, ucinile paradigmaticnim za 

generacije koje dolaze! 



Puno mu je ime Ebu Abdullah Ahmed b. Muhammed b . 
Hanbel b. Hilal b. Esed b. Idris b. Abdullah b. Hajjan b. Abdullah 
b. Enes b. Avf b. Kasit b. Mazin b. Sejban b. Zuhel b. Sa'lebe b. 
Ukabe b. Sa'b b. Ali b. Bekr b. Vaif ez-Zuheli es-Sejbani el-Mervezi 
el-Bagdadi. 387 

Ahmedov otac je pred njegovo rodenje preselio iz Merva u 
Horasan u Bagdad. U to vrijeme njegova majka je bila trudna i 
odmah po dolasku u Bagdad rodila je Ahmeda 164. god po Hidzri. 

Inace, njegovo porijeklo se spaja sa porijeklom Allahovog 
poslanika, Muhammeda, s.a.v.s, kod Nizara b. Ma'da b. Adnana i 
seze do Isma'ila, a.s! 388 

On je poznat u narodu kao Ahmed b. Hanbel, iako mu 
Hanbel nije otac, nego djed! To je zbog toga sto mu je otac 
Muhammed bio obicni vojnik, dok mu je djed bio daleko poznatiji, 
naime, bio je gradonacelnik Serhasa u Horasanu za vrijeme 
emevijske vladavine. 389 



Djetinjstvo i obrazovanje 

Otac mu je umro kada je on bio sasvim mali. Neki tvrde da je 
Ahmed imao tada samo tri, 390 a njegov otac trideset godina. 391 Svu 
brigu o njemu je preuzela majka. 

Ahmed je jos kao dijete naucio arapski jezik i Kur'an napamet. 
Ebu Jusuf, poznati hanefijski pravnik i Ebu Hanifin ucenik, bio je 
prvi ucitelj od koga Ahmed pocinje saznavati. To priznaje sam 
Ahmed kada kaze: Prvi od koga sam bilje^io hadis bioje Ebu JusuJP 92 
Zna se da je jedan od njegovih prvih ucitelja bio i Husejm b. Besir 



387 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 4/414; Ibnu-1-Dievzi, Menakibu-l-Imam 
Ahmed b. Hanbel, str. 16; Ez-Zehebi, Tarihu-l-islami, 1/66 (Stampano 
zajedno sa knjigom Musned Ahmed b. Hanbela, od Ahmeda Muhameda 
Sakira); Sijeru a'lami-n-nubela' 11/177-178; El-Bidaje ve-n-nihaje, 
10/352 i Sezeratu-z-zeheb, 3/185-186. 

388 Pogledaj: Hil'jetu-l-evlija', 9/162; Tarihu Bagdad, 4/414; Ibnu-1-Dzevzi, 
cit. djelo, str. 16 i El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/352. 

389 Dr. ES-§irbasi, El-e 'immetu-l-erbe 'a, str. 1 59. 

390 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/353. 

391 Tarihu Bagdad, 4/415 i Tarihu-l-islam, 1/66. 

392 Ibnu-1-Dzevzi, navedeni izvor, str. 23. 

99 



b. Hanbel 



kod koga je Ahmed pune cetiri godine slusao hadis i to od 179. do 
183. god. Tada je Ahmed, kako tvrdi Ibn Kesir, imao 16 godina! 393 

Prvo njegovo putovanje u potrazi za hadisom van rodnog 
Bagdada bilo je 183. godine kada odlazi u Kufu, a tri godine kasnije 
odlazi u Basru. Nakon toga odlazi u Mekku, 187. godine kada slusa 
Sufjana b. Ujejnu. Te godine Ahmed prvi puta obavlja i hadz. Iza 
toga putuje u Jemen (197. godine.) gdje u San'i slusa cuvenog 
Abdurrezzaka. Sa njim putuje i Jahja b. Me'in, njegov savremenik, 
inace, veliki muhaddis i kriticar hadisa. 394 Nedostatak materijalnih 
sredstava ga je sprijecio da otputuje u Rejj i slusa poznatog 
ucenjaka Dzerira b. Abdu-1-Hamida. Za to mu je trebalo 50 
dirhema, sto on, zbog skromnog materijalnog stanja, nije mogao 
sebi priustiti! 395 

Inace, djetinjstvo je proveo ziveci skromno, jer mu otac, osim 
male, skromne kuce nista drugo nije ostavio. Zato je od malih nogu 
bio primoran zaradivati za zivot, baveci se krojackim zanatom, 
tkanjem i prodajom odjece, pisarskim zanatom, cak i prenosenjem 
tereta, ali je uvijek strogo vodio racuna da svaki novcic zaradi na 
dozvoljen nacin! 396 

UCitelji 

Ahmed b. Hanbel od petnaeste, a prema nekim izvorima, od 
sesnaeste godine obilazi hadiske strucnjake i od njih uci hadis i 
hadiske znanosti. Tako je obisao brojne islamske naucne centre i 
slusao brojne ucitelje. Izdvojicemo samo neke: Ebu Jusuf Ja'kub b. 
Ibrahim el-Kadi, poznati ucenik Ebu Hanife, Husejm b. Besir el- 
Vasiti, Abdurrahman b. Mehdi, Sufjan b. Ujejne, Sulejman b. Harb, 
Ebu Bekr b. Ajjas, Abdurrezzak b. Hemmam es-San'ani, Ebu 
Davud et-Tajalisi, Ebu Bekr b. ebi Sejbe, Muhammed b. Idris es- 



393 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/353. 

394 Tarihu-l-islam, 1/69. Uporedi: Abdu-1-Fettah ebu Gudde, Sajhatun min 
sabri-l-ulema 'i ala sedaidi-l-ilmi ve-t-tahsili, str. 53-54. 

395 O njegovim putovanjima u potrazi za hadisom vidi: Ibn Hadzer, Atrafu 
Musnedi-l-imam Ahmed b. Hanbel, uvod dr. Zuhejra b. Nasiru-n-Nasira, 
1/38-39. 

396 Pogledaj o ovom segmentu njegovog zivota: ES-Sirbasi, cit. djelo, str. 

159-161. 



100 



Safi'i, Jahja b. Se'id el-Kattan, Veki' b. el-Dzerrah, Dzerir b. Abdu- 
1-Hamid, Ishak b. Rahevejh, Abdullah b. Numejr, Bisr b. el- 
Mufeddal, Isma'il b. Ulejje i dr. 397 

Puno je vremena proveo obilazeci ucitelje i crpeci zavidno 
znanje kojim su oni raspolagali. Otuda se ozenio veoma kasno, 
kako i sam priznaje: Ozenio sam se nakon cetrdesete godineP 93 

Ibnu-1-Dzevzi tvrdi: Dva putaje obisao dunjaiuk dok nije sakupio 
MtistiedP 9 

Kolika je bila Ahmedova zelja da sto vise iskoristi svoje 
ucitelje najbolje pokazuje njegova praksa nakon jacija-namaza. 
Otpratio bi svoga poznatog ucitelja Veki' b. el-Dzerraha do 
njegove kuce, pitajuci ga za hadise i citirajuci ih, kako bi ih on 
preslusao, a onda bi se zadrzao pred njegovom kucom, koristeci 
njegovo znanje, do kasno u noc! 400 



Ucenici 

Imam Ahmed bio je ucenik, takoreci, citavog zivota. Hadis je 
istrazivao i nakon sto je proglasen imamom i nakon sto je postao 
jedan od najvecih autoriteta u hadisu. Primjecen je i u svojim 
poznim godinama kako sa sobom nosi tintamicu, biljezeci hadise i 
drugo, a na njihovu zacudenost, odgovarao bi: Me ' a-l-mabbere ile-l- 
makberellSa tintarnicom do kaburaf^ x Time je htio kazati da ce 
saznavati i kontinuirano se usavrsavati sve do smrti! 

Imam Ahmed, iako je rano postao autoritet u hadisu, nije htio 
pokretati samostalna predavanja prije 40. godine zivota! Neki 
autori smatraju da to nije htio ciniti iz respekta prema uciteljima 
koji su jos bili zivi, a drugi da to nije htio ciniti iz respekta prema 



397 Sire o njegovim Sejhovima pogledati: Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, 
str. 33-54; Sijeru a'lami-n-nubela', 11/180-181; Tehzibu-t-tehzib, 1/43 i 
Sezeratu-z-zeheb, 3/186. 

398 Iljnu-1-Dzevzi, cit. djelo, str. 58 i Tarihu-l-islam, 1/70. 

399 Ebu Gudde, cit. djelo, str. 54. 

400 Vidi o tome: Tarihu-l-islam, 1/71 i Ebu Gudde, cit. djelo, str. 116-117. 

401 Ebu Gudde, cit. djelo, str. 120 i E§-Serbasi, cit. djelo, str. 164. 

101 



Ahmed b. Hanbel 



Poslaniku islama, s.a.v.s, koji je Objavu primio upravo u 40. godini 
i tek nakon toga je poceo sa pozivanjem u vjeru! 402 

Kada je napunio 40 godina poceo je drzati javna predavanja u 
glavnoj bagdadskoj dzamiji, a posebna predavanja je drzao u svojoj 
kuci. 

Hasan b. Isma'il biljezi od svog oca, da je rekao: Ahmedovim 
predavanjima u dzamiji prisustvovaloje oko 5.000 osoba. Od tog broja 500 
ihje bilje^lo hadise, a ostali su ucili od njega porta fanje, s/ufa/i savjete i imali 
druge koristi.^ 

Od Ahmeda nisu ucile samo mlade generacije. Od njega su 
ucili i hadis saznavali i brojni njegovi ucitelji, koje je Ahmed u toj 
oblasti vremenom prevazisao. Od njegovih ucitelja, hadis su od 
njega prenosili sljedeci: Veki 1 b. eLDzerrah, Abdurrahman b. 
Mehdi, Muhammed b. Idris es-Safi'i, Ma'ruf el-Kerhi, Kutejbe b. 
Se'id, Ali b. el-Medini, Abdurrezzak b. Hemmam es-San'ani i brojni 
drugi. 404 

Od njegovih ucenika spomenucemo samo neke: Buhari, 
Muslim, Ebu Davud, Ebu Zur'a er-Razi, Ebu Hatim er-Razi, 
Osman b. Se'id ed-Darimi, Jahja b. Adem, Jezid b. Harun, Jahja b. 
Me'in, Zijad b. Ejjub, Bekijj b. Mahled, Hanbel b. Ishak, 
Muhammed b. Refi 1 , Davud b. Amr, te njegovi sinovi Abdullah i 
Salih i stotine drugih. Posljednji koji je od njega ucio i prenosio 
hadis bio je Ebu-1-Kasim el-Begavi. 405 

Djela 

Ahmed je napisao dobar broj djela. Navescemo nazive vecine 
djela koja spominju islamski izvori: 

1 - Musned, 

2 - Kitabu-s-sunne, 



402 Pogledaj o tome: E§-§irbasi, cit. djelo, str. 165. 

403 Dr. Zuhejrb. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/39. 

404 O njegovim uCiteljima i njihovom preuzimanju hadisa od njega vidi §ire: 
Ibnu-1-Dzevzi, cit. djelo, str. 83-90. 

405 Vise o tome: Ibnu-1-Dzevzi, cit. djelo, str. 90- 1 06; Tarihu-l-islam, 1/67- 
68;Sijerua'lami-n-nubela', 1 1/181-183 i Tehzibu-t-tehzib, 1/43. 

102 



3 - Kitabu-t-tefsir, 

4 - Kitabu-^^uhd, 

5 - Kitabu-s-salat, 

6 - Kitabu-l-menasiki-l-kebir, 

7 - Kitabu-l-menasiki-s-sagir, 

8 - Kitabu-t-tarih, 

9 - Kitabu-n-nasihi ve-l-mensuh, 

10 - Kitabu-l-mukaddemi ve-l-mu 'ehhari fi Kitabillahi te 'ala, 

11 - Kitabufadaili-s-sahabe, 

12 - Kitabu-l-ileli ve-r-ridfyli, 

13 - Kitabu-l-eiribe, 

14 - Kitabu-l-mesail, 

15 - Risalafi-l-Kur'an, 

16 - RisaJaJi-r-reddi ak-Z-d^ebmiffe. 406 



Musned 

Najvece i najznacajnije Ahmedovo djelo je, svakako, Musned, 
koji je poceo sakupljati jos od 180. godine i utrosio na njega vecinu 
zivotnog vijeka. Inace, ovo je jedno od najznacajnijih i najkorisnijih 
hadiskih djela uopce! 



Broj hadisa 

Ahmedov Musned, zavisno od izvora koji se koristi, sadrzi 
izmedu 30.000 i 40.000 hadisa. 407 Prof. Ahmed Muhammed Sakir 
smatra da u njemu nema manje od 35.000, ali da ne prelazi cifru od 



406 O njegovim djelima vidi: Ibnu-1-Dzevzi, cit. djelo, str. 191; Hajruddin ez- 
Zirikli, El-A'lam, 1/203; B-§irbasi, cit. djelo, str. 175-192 i dr. Hasan 
Makbuli el-Ehdel, Mustalehu-l-hadisi ve ridzaluhu, str. 72. 

407 Vidi: Mehmed Handzic, Uvodu tefsirsku ihadisku nauku, str. 81. 

103 



Ahmed b, Hanbel 



40.000 hadisa! 408 Vecina islamskih izvora navodi da njegov Musned 
bez ponovljenih hadisa dostize brojku od 30.000, a sa ponovljenim 
40.000! 409 Ibnu-1-Dzezeri citira Ebu Bekra b. Malika koji je ustvrdio 
da u njegovom Musnedu nedostaje samo 30-40 hadisa od ravnih 
40.000! 410 

Ovaj broj hadisa Ahmed je izabrao iz mnostva od 750.000 
hadisa kako i sam kaze: Ovo djelo sam sakupio i sastavio od 750.000 
hadisa! Ko se od muslimana bude ra^ila^io u ve% sa Poslanikovim, s.a.v.s, 
hadisima, neka se vrati na ovo djelo, pa ko ga tie nade u ovom djelu, onda mu 
taj hadis ne mo%e poslu^ti kao argument^ Svom sinu Abdullahu je 
oporucio: Pridr^avaj se mogMusneda! On ce biti putoka^ljudimaP n 



Klasifikacija hadisa u Musnedu 

Ovo djelo je klasificirano na temelju musneda ashaba. On je 
poredao musnede ashaba prema prioritetima. Tako je spomenuo 
musnede prve cetverice halifa, a onda musnede preostale sesterice 
ashaba kojima je zagarantiran Dzennet, a iza toga je nastavio redati 
musnede ashaba shodno njihovoj vrijednosti, onih koji su Hidzru 
prvi ucinili, podrucju u kojem su zivjeli ili se doselili, plemenima 
odakle poticu i si. 413 

Treba spomenuti da je imam Ahmed u musnedu jednog 
ashaba citirao sve hadise koje on prenosi od Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s, ne osvrcuci se na tematiku koju hadis tretira, tako da onaj 
koji trazi odredeni hadis mora procitati sve hadise koje taj ashab 
prenosi ako zeli pronaci taj hadis. Sejh Ahmed b. Abdurrahman el- 



408 A.M.§akir, El-Ba'isu-l-hasis, str. 21 1. 

409 O ovome vidi: El-Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, str. 18; dr. es-Siba'i, 
Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri'i-l-islam, str. 443; dr. Subhi es-Salih, 
Ulumu-l-hadisi ve mustalehuhu, str. 395; dr. Ekrem Dija' el-Umeri, 
Buhusunfi tarihi-s-sunneti-l-muserrefe, str. 242; El-Huli, Tarihufununi-l- 
hadisi-n-nebevi, str. 67/68 i dr. Zuhejrb. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, str. 
1/63. 

410 Ibnu-1-Dzezeri, El-Mas 'adu-l- Ahmed, 1/37 (djelo Stampano na poCetku 
Ahmedovog Musneda, sa komentarom A.M. Sakira). 

411 Ibnu-1-Dzezeri, cit. djelo, 1/35. 

412 Dr. Muhammed Udzadz el-Hatib, Usulu-l-hadis, str. 351. 

413 O klasifikaciji hadisa u njegovom Musnedu vidi §ire: Dr. Mahmud et- 
Tahan, Usulu-t-tahridzi ve diraseti-l-esanid, str. 43-44. 

104 



Benna es-Sa'ati je pokusao olaksati istrazivacima pronalazenje 
hadisa iz ove Zbirke, tako sto je kompletan Musned klasificirao 
prema tematici i podijelio ih na poglavlja i nazvao ga El-Fethu-r- 
rebbanifi tertibi Musned el-Imam Ahmed ef-Se/bani. 



Broj ashaba 

Razlicite su verzije u pogledu broja ashaba ciji su musnedi 
spomenuti u ovom Ahmedovom djelu. Tako Ibnu-1-Dzezeri 
spominje 690 ashaba i 96 zena-ashaba. 414 Dr. Mahmud et-Tahan 
tvrdi da Musned sadrzi 904 musneda ashaba. Ti musnedi sadrze od 
jednog do nekoliko stotina hadisa. 415 Sejh Muhammed Nasiruddin 
el-Albani je sacinio spisak ashaba spomenutih u Musnedu i pored 
svakog od njih naveo je torn i stranicu gdje se spominju njihovi 
musnedi. Ukupno je naveo 915 imena. To izuzetno olaksava 
pronalazenje hadisa u ovoj zbirci. Ovaj spisak je stampan na 
pocetku Ahmedovog Musneda! 416 



Broj Ahmedovih ucitelja 

Ukupan broj ucitelja od kojih Ahmed prenosi hadise u svom 
Musnedu iznosi 283! Uz to treba dodati i 173 ucitelja njegovog sina 
Abdullaha koji su spomenuti u ovom Musnedu. 417 



Stepen autenticnosti hadisa 

Hadiski ucenjaci su se razisli u pogledu stepena autenticnosti 
hadisa u Musnedu. Jedni, medu kojima je i Ebu Musa el-Medini, 



414 El-Mas 'adu-1-Ahmed, 1/38 i dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/63. 

415 Et-Tahan, cit. djelo, str. 44. 

416 Vidi: Izdanje El-Mektebu-1-islami, Bejrut, 1983. godine, §tampano 
zajedno sa djelom: Muntehabu kenzi-l-ummali, od AH el-Mutteki el- 
Hindija. 

417 Vidi: dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/63. 

105 



Ahmed b. Hanbel 



tvrde da su svi hadisi u ovoj zbirci autenticni i da su, prema tome, 
dokaz u vjeri! 418 

Drugi tvrde da Musned sadrzi i autenticne i slabe, ali i apokrifne 
hadise. Tako Ibnu-1-Dzevzi smatra da u njemu ima 15, a hafiz El- 
Iraki 9 apokrifnih hadisa! Hafiz Ibn Kesir navodi da su hadisi u 
ovoj zbirci o vrijednosti Merva i Askelana apokrifni, podrzavajuci 
stav da u ovom djelu ima i takvih hadisa! 419 

Treca grupacija islamskih ucenjaka, medu kojima su Ez- 
Zehebi, Ibn Hadzer, Ibn Tejmijje i Es-Sujuti, zauzimaju sredisnji 
stav u ovom pogledu. Oni smatraju da u Musnedu ima i 
vjerodostojnih i slabih predaja. Medutim, ove slabe predaje su 
bliske hasen/dobrim predajama. Imam Es-Sujuti tvrdi: Sve s"to se 
nala^i u Ahmedovom Musnedu mo%e se prihvatiti! Cak i njegove da'if-predaje 
su bliske hasen-predajamaP 7 ® 

Ibn Hadzer el-Askalani je na optuzbe Ibnu-1-Dzevzija i el- 
Irakija napisao djelo El-Kavlu-l-musedded, Jt-^ebbi an Musned Ahmed 
u kojem je argumentirano iznio stav o neutemeljenosti optuzbi na 
ovog genija, priznajuci da su, doista, neki hadisi izuzetno slabi, ali 
oni ne tretiraju temelje islama, vec se odnose na poticaje na dobro i 
odvracanje od loseg, sto inace hadiski strucnjaci toleriraju! 421 Ibn 
Hadzer tvrdi da se u citavom Musnedu nalazi samo tri do cetiri 
isuvise slabe predaje! 422 

Treba napomenuti da je imam Ahmed, nakon sakupljanja ove 
zbirke, imao namjeru dobro je analizirati i izbaciti iz nje svaku iole 
losiju predaju. Medutim, smrt ga je u tome pretekla! Vjerovatno je i 
to razlog sto pojedini hadiski strucnjaci kritikuju neke predaje u 
ovoj zbirci. S druge, pak, strane, zna se da su njegov sin 



418 Ebu Musa el-Medini, Hasaisu-l-Musned, 1/24-25 (Ovo djelo je §tampano 
na pocetku Ahmedovog Musneda, sa komentarom A.M.Sakira). Uporedi, 
takode: dr. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 443. 

419 Vidi o tome: dr. es-Siba'i, cit. djelo, str. 443; El-Huli, cit. djelo, str. 68 i 
dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, 1/69-71. 

4M Dr.ZuhejrNasiru-n-Nasir, 1/68. 

421 Vidi o ovome: dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/71 i dr. Hasan 
Makbuli, Mustalehu-l-hadisi ve ridzaluhu, str. 71 . 

422 Pogledaj: El-Kavlu-l-Musedded fi-z-zebbi ani-l-Musned li-l-Imam Ahmed, 
Mektebetu Ibni Tejmije, Kairo, 1981. i dr. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 443, 

106 



Abdullah 423 i Ebu Bekr el-Kati'i 424 uvrstili i svoje predaje u njegov 
Musned, koje nisu imale, vjerovatno, jako utemeljenje, pa je i to 
bilo razlogom ovakve ocjene od strane pojedinih islamskih 
autora. 425 

Ibn Tejmijje je energicno zastupao misljenje da Ahmed uopce 
nije prenosio hadise od ravija koji su poznati po lazi, vec je samo 
nekada uvazavao neke predaje od onih koji su ocijenjeni slabim 
zbog lose memorije! On tvrdi da su hadisi Ahmedovog Musneda 
jaci od hadisa Ebu Davudovog Sunena! 426 

Da bismo razumjeli komleksnost ovog kapitalnog djela 
pomoci ce nam Ahmed el-Benna koji u uvodu Ahmedovog 
Musneda kaze: "Iscitavajuci hadise u Musnedu ustanovio sam da se 
mogu podijeliti u sest kaategorija: 

1.- Hadisi koje prenosi Ahmedov sin Abdullah, koje je 
direktno cuo od svog oca i oni predstavljaju vecinu ovog djela. Ta 
kategorija hadisa se prepoznaje po konstrukciji: haddesena Abdullah, 
haddeseni ebi. 

2- Hadisi koje je Abdullah cuo od oca i nekog drugog. Taj 
broj je mali. 

3.- Hadisi koje Abdullah prenosi od drugih, a ne od svog oca. 
To se naziva %evaidu Abdullah. Po broju predaja dolaze odmah 
nakon prve kategorije. 

4.- Hadisi koje je Abdullah citao ili izlagao svome ocu. Njih 
nema puno. 

5.- Hadisi koje Abdullah nije cuo od svog oca, niti mu ih je 
citao ili izlagao, vec ih je nasao u njegovom Musnedu i prepoznao 
ih po njegovom rukopisu. Takvih hadisa je, takode, malo. 



423 Ebu Abdurrahman Abdullah b. Hanbel je bio hafiz u hadisu. Poznato mu 
je djelo Zevaidu-l-Musned tj. dodaci Musnedu, u kome je dodao oko 
10.000 hadisa na Musned svoga oca. Umro je 290. god. Po Hidzri. 

424 Ebu Bekr Ahmed b. Dza'fer el-Kati'i bio je hafiz hadisa i jedan od 
najvecih hadiskih autoriteta u Iraku u svoje vrijeme. Prenosio je 
Ahmedove predaje i dodao neke predaje njegovom Musnedu. Umro je 
368. god. 

425 Vidi o tome: dr. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 443 i El-Huli, cit. djelo, str. 69. 

426 Ibn Tejmijje, Minhadzu-s-Sunne, 7/96-97. Takode: dr. Zuhejr Nasiru-n- 
Nasir, 1/69-70. 



107 



Ahmed b, Hanbel 



6.- Hadisi koje je hafiz El-Kati'i prenio od drugih a ne od 
Abdullaha i njegovog oca. 

Ovakvih hadisa je najmanje u ovom Musnedu. To se 
prepoznaje po sperificnoj konstrukciji u kojoj se kaze: haddesena 
fulan, bez spominjanja Abdullaha i njegovog oca Ahmeda. To je 
ysvaidu-l-kati'i."* 21 

Djela nastala u vezi s Musnedom 

Vremenom su nastala znacajna djela u vezi sa Ahmedovim 
Musnedom, od komentara, preko skaracenih verzija ovog djela, pa 
sve do djela koja tretiraju prenosioce hadisa u ovom djelu. 
Spomenimo neke: 

a) Komentari: Komentar sejha Ebu-1-Hasana es-Sindija 
(umro 1138.god. po H.) i Bulugu-l-emani min esrari-l-fethi-r- 
rabbani od Ahmeda el-Bena'a es-Sa'atija (umro 1371. god. po 
H.). 

b) Djela u vezi sa Musnedom: Hasaisu-l-Musned od Ebu Musa 
el-Medinija (umro 581.god.), El-Mas' adu-l-Ahmed od Ibnu-1- 
Dzezerija (833.), El-Kavlu-l-musedded fi-^ebbi an Musned 
Ahmed, od Ibn Hadzera (852.), Zejlu-l-kavli-l-musedded od 
Muhammeda Sibgatullaha el-Medarisija. 

c) Djela u vezi sa klasifikacijom hadisa u Musnedu: Tertibu-l- 
Musned od Ebu Bekra el-Muhibba (789.), Tertibu-l-Musned od 
Ibn Zurejka (803.), Tertibu-l-Musned od Ibn Zeknuna (837.). 

d) Djela u vezi sa prenosiocima u Musnedu: Tertibu esmai-s- 
sahabelle^ne ahredfy hadisehum Ahmed b. Hanbel fi-l-Musned, od 
Ibn Asakira (571.), El-Ikmalufi %ikri men lehu rivaje fi Musned el- 
Imam Ahmed mine-r-rid^ali, od El-Husejnija (765.), El-Maksadu- 
l Ahmed fi rid^ali Musned Ahmed, od Ibnu-1-Dzezerija (833.), 
Et-Tarihu-l-edfyed, bi evhami men d^eme'a rid^ale-l-Musned, od Ibn 



427 Ahmed el-Benna, El-Fethu-r-rabbani, 1/19. Uporedi: Muhammed Es- 
Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 331-332. 



108 



Hadzera (852.), Febres»-/-a'/ami fi Musned b. Hanbel, izdanje 
Orijentalnog institutaiz Berlina, 1906. god. 428 

Njegov opis i vrline 

Imam Ahmed je bio tamnije puti, korpulentan, oblacio je, 
uglavnom, bijelu odjecu. Knio je kosu i bradu. Vrlo malo je jeo. 
Imao je izuzetno dobru memoriju. Bio je vrlo ozbiljan. U svom 
prisustvu nije dozvoljavao neozbiljnost i salu. Ko bi primijetio 
Ahmeda u svojoj blizini uozbiljio bi svoj govor. Fetve je izdavao 
samo kada su iskljucivo trazene od njega. Samo u krajnjoj nuzdi je 
koristio svoje misljenje. Cesto se moglo cuti da na postavljena 
pitanja odgovara sa: Ne %nam\ 429 

Skromnost je bila njegova prepoznadjiva crta. Posebno je bio 
skroman prema slabim, siromasnim i nemocnim. Nijedan 
siromasan covjek se nije prijatnije i dostojanstvenije osjecao ni u 
jednom drustvu, kako istice Ebu Bekr el-Meruzi, kao sto se osjecao 
kada bi sjedio sa Ahmedom, koji im je ukazivao posebnu pocast. 430 
Njegovu skromnost najbolje nam je docarao Jahja b. Me'in koji 
priznaje: Nisam sreo nikoga poput Ahmeda! Dru^li smo se pedeset godina a 
da nikada nije istakao niti se pohvalio sa dobrim osobinama i brojnim 
kvalitetima kojeje imaoP 1 

Strogo je vodio racuna o hrani koju je jeo. Prenosi se slucaj, 
koji prenosi Ibn Kesir, a u kojem se spominje da Ahmed u jednom 
periodu nije imao nista od hrane u svojoj kuci, tako da nije nista jeo 
tri dana. Porodica je uspjela od Saliha, njegovog sina, dobaviti malo 
brasna i napraviti nesto hrane. Nakon sto su mu servirali hranu, 
Ahmed ih je upitao odakle im hrana? Odgovorili su da su je dobili 
od Saliha. Ahmed je ustao i odbio jesti tu hranu, samo zato sto je 
uzeta od Saliha koji, kako Ahmed rece, uzima nagrade i novae od 
halife el-Mutevekkila ale-1-lah! 



428 O ovim djelima vidi opSirnije: dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/77- 
88; dr. Ekrem Dija' el-Umeri, cit. djelo, 243; el-Huli, cit. djelo, str. 70; dr. 
M. U. el-Hatib, cit. djelo, str. 351-352 i dr. Hasan Makbuli, cit. djelo, str. 
71-72. 

429 E§-Sirbasi, cit. djelo, str. 201. 

430 Menakibu-l-Imam Ahmed b. Hanbel, str. 272. 

431 Cit. djelo, str. 274 i Sijeru a'lami-n-nubela' , 11/214. 

109 



Ahmed b. Hanbel 



Jednom prilikom je halifa priredio veliku gozbu na koju je 
pozvao i imama Ahmeda. Ahmed torn prilikom nije uzeo nijedan 
zalogaj, plaseci se da to halifa nije na dozovoljen nacin stekao! 

Koliko se Ahmed bojao harama najbolje ce nam potvrditi treci 
slucaj koji navodi Ibn Kesir. Naime, halifa el-Me'mun je jednom 
prilikom dijelio veliku kolicinu zlatnika muhaddisima. Svi su tu 
hediju primili! Jedini je Ahmed odbio! 432 

Otuda je Ahmed bio izrazito siromasan. Ebu Muhammed 
Abdullah b. Abdurrahman tvrdi da je Ahmed bio strpljiv u 
siromastvu punih 70 godina! 433 Njegova preokupacija bio je ahiret. 
Ebu Davud es-Sidzistani tvrdi: Drufynja i sijela kod Ahmeda su bila 
ahiretska. Na njima nije bilo spomena dunjaluku. Nikada nisam primijetio 
daje na njima Ahmed spomenuo dunjaluku 

Pored ostalih osobina karakteristicna je bila i njegova 
darezljivost. Harun el-Mustemli je jednom prilikom sreo Ahmeda i 
potuzio mu se da je ostao bez sredstava za zivot. Ahmed mu je dao 
pet dirhema rekavsi: Toje sve Ito imam] 435 

Njegov odnos prema ibadetu bio je paradigmatican za 
generacije koje dolaze poslije njega. Puno je vremena provodio u 
ibadetu. Njegov sin Abdullah prenosi: Moj otacje svakodnevno klanjao 
po 300 rekjata nafile-nama^a! Nakon torture u %atvoru, ob^rom daje 
ji^ki oslabio, klanjao je po 150 rejkata, a tadaje gotovo imao 80 godina! 
Svaki sedam danaje ^avr/avao ucenje kompletnog Kur'ana! Nakon jacije- 
nama^aje kratko spavao, a onda bi ustajao i u ibadetu provodio sve do 
sabah-nama^aP 36 Uz to je, kako navodi Ibrahim b. Hani, izrazito. 
puno postio. 437 

Imama Ahmeda je, uz brojne divne vrline, krasila i 
hrabrostTo najbolje primjecujemo kod pitanja da li je Kur'an 
stvoren. Stav ortodoksne ehlisunnetske uleme bio je da je Kur'an 
oduvijek i da nije stvoren. Imam Ahmed je energicno zastupao taj 



432 El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/355. 

433 Menakibu-l-Imam Ahmed b. Hanbel, str. 244. 
434 Cit.djelo,str.214. 

435 Sijeru a 'lami-n-nubela ',11/219. 

436 Ebu Nu'ajm, Hil'jetu-l-evlija ', 9/1 8 1 ; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 1/2 1 2; 
Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, str. 286. 

437 Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, str. 288. 



110 



stav. Buduci da je tadasnji halifa Me'mun zagovarao mu'tezilijsko 
ucenje, trazio je da se Ahmed privede. Dok je Ahmed privoden, 
Me'mun je umro, pa je na vlast dosao Mu'tesim, koji je bio 
istomisljenik prethodnog halife, te je Ahmeda strpao u tamnicu u 
kojoj je proveo 28 mjeseci i to od 218-220. god. Pusten je na 
slobodu kada je na vlast dosao drugi Me'munov sin, Vasik Billah. 
Tada je doslo i do promjene ideoloskog ucenja na dvoru, pa je od 
tada imam Ahmed uzivao izuzetan respekt! 

Kasnije su Ahmedu zabranili pristup ljudima i odrzavanje 
kruzoka, tako da je to iskusenje trajalo punih 14 godina! 438 Kakve li 
slicnosti sa brojnim islamskim ucenjacima u danasnje vrijeme?! 

Otuda su brojni autori uporedivali Ahmedovo iskusenje sa 
iskusenjem Ebu Bekra r.a. koje je imao sa otpadnicima od vjere, 
smatrajuci da je Ebu Bekr, r.a, bio u prednosti jer je imao 
istomisljenike i pomagace, dok je Ahmed u ovom slucaju bio 
usamljen, pa je, prema tome, njegovo iskusenje bilo jos vece! 439 

Ovo Ahmedovo iskusenje na najeklatantniji nacin nam govori 
kako ucenjaci treba da zastupaju istinu i kako ih na torn putu ne 
mogu sprijeciti male dunjalucke mrvice koje im prospu aktualne 
vlasti!!! 

Koliko je Ahmed bio omiljen kod muslimana toga vremena 
zbog svojih plemenitih osobina i izuzetnih vrlina najilustrativnije 
docarava hafiz Ez-Zehebi, koji citira dvojicu Ahmedovih 
savremenika. Jedan od njih kaze: Kod nas u Horasanu smatraju da 
Ahmed gotovo ne pripada ljudskoj vrsti. Skloniji su da yjeruju daje on od 
meleka!!! Drugi primjecuje: Kod nas smatraju da Ahmedov pogled 
odgovara ibadetu godinu danaHf^ 



438 Vidi o ovim njegovim isku§enjima: Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, 
str. 308-362; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 1/232-265; M. Handzic, cit. djelo, 
str. 88 i Eg-Sirbasi, cit. djelo, str. 173-175. 

439 Uporedi: Sijeru a 'lami-n-nubela', 1 1/196 i E5-§irbasi, cit. djelo, str. 184. 
440 Sijeru a 'lami-n-nubela', 11/211. Vidi, takode: Tarihu-l-islam, 1/79. 

Ill 



b. 



Drugi o njemu 

Imam Ahmed je bio genije o kojem se u islamskoj literaturi 
mogu pronaci samo rijeci pohvale i posebnog respekta. Gotovo da 
nema autora koji mu ne priznaje vanrednu ucenost, nadprosjecnu 
memoriju i, nadasve, visoke eticke kvalitete, kao rijetko kojem 
islamskom ucenjaku! 

Ibrahim el-Harbi,fasciniran njegovom ucenoscu, kaze: Kao da 
je Allah u Ahmedu b. Hanbelu sintetiyirao %nanje i prvih i kasnijih 
generacija! 441 

Veki' b. el-Dzerrah i Hafs b.Gijas priznaju: U Kufu nije u/ao 
slican ovom mladicu.'t). Ahmedu b. Hanbelu. 442 

Jahja b. Se'id el-Kattan, poznati hadiski strucnjak, kaze: Meni 
nije dosao slican Ahmedu!, a drugom prilikom veli: On je jedan od 
najvecih naucnika ovog ummeta? 43 Biljezi se, takode, od njega da je 
priznao: Niko mi i% Bagdada nije do/ao dra$i odAhmeda b. Hanbelaf* 44 

Ibn ebi Hatim prenosi da je njegov otac bio upitan o Ahmedu 
i da je odgovorio da je on imam i hudzdze/dokaz, argument!, a 
imam Nesai istice da je bio povjerljiv u hadisu, pouzdan i da je bio 
jedan od velikih imama! 445 

Ebu Davud, autor poznatog Sunena, priznaje: Sreo sam dvije 
stotine ucenjaka, ali nisam vidio slicnoga Ahmed b. Hanbelu? 46 

Ebu Zur'a er-Razi, poznati hadiski ekspert, slicno kaze: Moje 
oci nisu vidjele osobe slicne Ahmedu b. Hanbelu? 41 Na drugom mjestu 
istice: Nisam vidio nikog doraslog Ahmedu u naucnim disciplinamaf 448 

Abdullah b. el-Hurejbi kaze: On je bio najvredniji u svom 
tremenu! 449 



44 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 11/1 88. 

442 Isto djelo, 1 1/189; Tarihu-l-islam, 1/72 i Tehzibu-t-tehzib, 1/43 I 195. 

443 Hil'jetu-l-evlija ', 9/167; Sijem a 'lami-n-nubela ', 1 1/196 i Tehzibu-t- 
tehzib, 1/43. 

444 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 1/1 89. 

445 Tehzibu-t-tehzib, 1/44, 

446 HiVjetu-l-evlija ', 9/164 i Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, str. 139. 

447 Hiljetu-l-evlija; 9/164. 

448 Cit. djelo, 9/164 i Tarihu-l-islam, 1/76. 

112 



Jahja b. Adem veli: Onje nas" predvodnikP 50 

Abdurrezzak es-San'ani, poznati autor hadiske zbirke, kaze: 
Nisam sreo veceg ierijatskogpravnika, niti pobofyijeg lovjeka od njega^ 

Imam Safija priznaje: Kada sam napustio Bagdad, i%a sebe nisam 
ostavio veceg pravnika, veceg ^nalca, boljeg sphida i pobofyijeg iovjeka od 
Ahmeda b. HanbelaP 52 

Iako je imam Safija bio njegov ucitelj, ipak je priznavao 
Ahmedu vodstvo kada je u pitanju hadis. Jednom prilikom mu se 
obratio rijecima: Ebu Abdullah, ti si veci ekspert u vjerodostojnijim 
predajama od nas,pa kada nodes autenticnu predaju obavijesti me, kako hi se 
oslonio na njuh^ 

Otuda Ebu Ubejd tvrdi: Nisam vidio nijednu osobu da bolje poiqiaje 
sunnet od n/egaP 54 

Njegovo pamcenje hadisa bilo je poslovicno. Ebu Zur'a er- 
Razi, cuveni hadiski kriticar, tvrdi da je Ahmed poznavao 
nevjerovalnih milion badisa\ 4S5 

Koliko je bilo povjerenje u njegovu strucnost u oblasti hadisa 
najbolje potvrduje izjava Amra b. en-Nakida koji kaze: Ako se samo 
Ahmed suglasi sa mojim hadisom, onda me uopce ne interesira sto ce mi drugi 
oponirati^ 

Imam Ahmed je svojim otporom mu'tezilizmu sacuvao brojne 
ljude od zablude. Otuda Ali b. el-Medini, poznati hadiski strucnjak, 
tvrdi da niko, nakon Allahovog Poslanika, s.a.v.s, nije ucinio za 
islam koliko Ahmed b. Hanbel! 457 Znacajno je navesti misljenje Ibn 
Hibbana i Hilala b. el-Ala'a, koji smatraju da je Ahmed tada 

449 Tehzibu-t-tehzib, 1/43. 

450 Isto djelo i strana. 

451 Tarihu-l-islam, 1/72 i Tehzhibu-t-tehzib, 1/43. 

452 Tarihu Bagdad, 4/419; Tarihu-l-islam, 1/74; Sijeru a'lami-n-nubela', 
1 1/195 i M. Handzic, cit. djelo, str. 87. 

453 Hil'jetu-l-evlija ', 9/170 i Sijeru a lami-n-nubela ', 1 1/213. 

454 Tarihu-l-islam, MIA i Sijeru a'lami-n-nubela', 11/196. 

455 Tarihu Bagdad, 4/419-420; Sijeru a 'lami-n-nubela', 1 1/187; Tehzibu-t- 
tehzib, 1/44 i Sezeratu-z-zeheb, 3/188.. 

456 Tarihu-l-islam, Mil i Sijeru a'lami-n-nubela', 1 1/198. 

457 Vidi: Tarihu Bagdad, 4/418. Uporedi: Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l- 
muhaddisune, str. 353. 

113 



Ahn ed b. Hanbel 



popustio - kada je u pitanju pritisak mu'tezilija da je Kur'an 
stvoren - mnogi ljudi bi otisli u kufur! 458 

Imam Ahmed je bio odlucan borac za odbacivanje novotarija 
koje su se tih godina kalemile na vjeru. Otuda Kutejbe istice: Da 
nije bilo Ahmeda, mnogo toga bi se pridodalo vjeri! On je imam Btavog 
dunjaluka^ 



Smrt 

Ahmed b. Hanbel umro je u Bagdadu 241. god. u 77. godini 
zivota. 460 Njegovoj dzenazi prisustvovao je veliki broj ljudi. U 
brojnim izvorima se navodi da mu je dzenazu-namaz klanjalo 
izmedu 800.000 i 1.300.000 muskaraca i 60.000 zena!!! 461 

El-Hallal biljezi predaju od Abdu-1-Vehhaba el-Verraka koji je 
rekao: Nismo culi %a veci skup ni u d^ahilijjetu niti u islamu od d%ena%e 
Ahmedu b. Hanbelu! Na toj d^ena^je bilo oko mi/ion mufkaraca i 60.000 
%ena! Ljudi su torn prilikom otvarali vrata svojih domova, nudeci one koji 
nemaju abdest, da udu u kucu i u%mu abdest %a tu dfynatfu!* 62 

Koliko je Ahmed bio omiljen u narodu najbolje ce nam 
ilustrirati izjava Ebu-1-Hasana et-Temimija, koju prenosi od svog 
oca a on od djeda, koji je prisustvovao toj dzenazi, a nakon namaza 
je osjetio potrebu da se priblizi njegovom kaburu. Tek osmi dan, 
nakon dzenaze, uspio se pribliziti njegovom kaburu zbog ogromne 
guzve i velikog broj a ljudi koji su svakodnevno dolazili na njegov 
kabur! 463 

Jos jedan nevjerovatan podatak vezan je za njegovu dzenazu. 
Naime, nakon dzenaze i velicanstvenog skupa kakav se ne pamti 
do tada, brojni autori spominju predaju Ibn ebi Hatima, da je torn 



458 Tehzibu-t-tehzib, 1/44. 

459 Tarihu-l-islam, 1/73 i Sijeru a'lami-n-nubela', 1 1/195. 

460 Tarihu Bagdad, 4/422 i Menakibu-l-Imam Ahmed b. Hanbel, str. 409. 

461 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 4/422; Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, 
str. 415-416; Tarihu-l-islam, 1/140; Sijeru a'lami-n-nubela', 1 1/340 \El- 
Bidaje ve-n-nihaje, 10/368. 

462 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 1/339. 

463 Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, str. 418. 

114 



prilikom, preslo na islam 10.000, a u drugoj predaji 20.000 zidova, 
krscana i vatropoklonika!!! 464 

I na kraju, spomenut cemo jos jednu zanimljivost u vezi s 
ovim velikanom islamske misli. Ebu-1-Hasan b. ez-Zaguni kaze: 
Kadaje, u bli^ni Ahmedovog kabura, pravljen kabur %a Ebu D^a'fera b. 
ebi Musa'a, uka^ala se njegova unutrafajost! Ahmedovi cefini bill su ispravni 
a njegovo tijelo nije se promijenilo! Toje bilo 230 godina nakon Ahmed ove 
smti!!.* 65 

Nije ni cudo: Bio je to Ahmed b. Hanbel! Allah mu se 
smilovao i nagradio ga Dzennetom! 



464 O ovome provjeri: Tarihu Bagdad, MA21>; Menakibu-l-imam, str.420; 
Tarihu-l-islam, 1/14 1; Sijeru a 'lami-n-nubela ', 1 1/343; El-Bidaje ve-n- 
nihaje, 10/369 i Sezeratu-z-zeheb, 3/189. 

465 Tehzibu-t-tehzib, 1/44. 



115 



ABDULLAH B. ABDURRAHMAN 
ED-DARIMI 

181./797.- 255./868. 

Ed-Darimi bio je jedan od velikih hafiza hadisa i 

veoma pouzdan i precizan u ovoj oblasti. Njegovi 

ucenici, sve sami hadiski velikani, na koje je on, 

itekako, utjecao, bili su: Buhari, Muslim, Nesai, Ebu 

Davud i Tirmizi. 

Njegov Sunen, prema brojnim hadiskim 
autoritetima, zasluzuje sestu poziciju od Kiitubi-s- 
sitte, buduci da sadrzi manje slabih predaja od Ibn 

Madizinog Sunena! 



Njegovo puno ime je Ebu Muhammed Abdullah b. 
Abdurrahman b. el-Fadl b. Behram b. Abdussamed 466 et-Temimi 
ed-Darimi es-Semerkandi. 467 

Ed-Darimi je roden 181. god. po Hidzri. On je to sam 
potvrdio u predaji koju od njega prenosi Ishak b. Ibrahim el- 
Verrak, u kojoj kaze: Roden sam 181. godine one godine u kojqjje umro 
Abdullah b. el-Mubarek!«* 

Ed-Darimi se naziva zbog pripadnosti Darimu b. Maliku b. 
Hanzali, a Es-Semerkandi, po gradu Semerkandu, u danasnjem 
Uzbekistanu. 469 



Putovanje u potrazi za hadisom 

Ed-Darimi, kao i ostali muhaddisi njegovog vremena, rano se 
pocinje zanimati za hadis i hadisku znanost. Zavidno znanje iz te 
oblasti postigao je obilazeci tadasnje islamske naucne centre. U 
izvorima se navodi da je bio u Samu, Egiptu, Iraku, Hidzazu, 
Horasanu i dr. 470 

Slusao je veliki broj ucitelja od kojih je mnogo naucio iz ove 
oblasti. Izdvojicemo samo one najznacajnije: Jezid b. Harun, en- 
Nadr b. Sumejl, Ebu-n-Nadr Hasim b. el-Kasim, Mervan b. 
Muhammed et-Tatari, Eshel b. Hatim, Esved b. Amir, Dza'fer b. 



466 Hafiz Ez-Zehebi, suprotno ostalim autorima, umjesto Ibn Abdussamed 
spominje Ibn Abdullah! Medutim, u djelu Tezkiretu-l-huffaz, takode, 
spominje Ibn Abdussamed. Dakle, ovdje se radi o §tamparskoj gre§ci ili je 
to, pak, neka posebna verzija imena drugim autorima nepoznata. 
(Uporedi: Sijeru a'lami-n-nubela', 12/224). 

467 Tarihu Bagdad, 10/29; Ibn Hibban, Es-Sikat, 8/364; Ibnu-1-Dzevzi, El- 
Muntezam, 10/144 I 12/92; Tehzibu-t-tehzib, 2/373; El-Kasimi, El-Fadlu- 
l-mubin, str. 296; El-Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, str. 32 i Ez-Zirikli, 
El-A 'lam, 4/95. 

468 Tarihu Bagdad, 10/30; Sijeru a'lami-n-nubela', 12/228 i Tehzibu-t-tehzib, 
2/374. 

469 Uporedi: Tarihu Bagdad, 10/29; Ibnu-1-Dzevzi, El-Muntezam, 12/92; 
Sijeru a'lami-n-nubela\ 12/224; El-Fadlu-l-mubin, str. 297-298; Er- 
Risale el-mustatrefe, str. 32 i Fevvaz Ahmed Zemerli, Uvod u: SUNEN 
Ed-Darimije, 1/5. 

470 Vidiotome: Tarihu Bagdad, 10/29; El-Muntezam, \QI\AA;El-A'lam,AI9S 
i Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 332. 

119 



..__U-„ h b. Abdurrahman ed- 



Avn, Se'id b. Amir ed-Dube'i, Ebu Ali el-Hanefi, Osman b. Omer 
b. Faris, Vehb b. Dzerir, Jahja b. Hassan, Ja'la b. Ubejd, Ebu Asim, 
Ebu Nu'ajm, El-Humejdi, Muhammed b. Jusuf el-Firjabi, Ebu-1- 
Jeman i dr. 471 



Ucenici 

Imam Ed-Darimi je iza sebe ostavio brojne ucenike koji su bili 
izuzetno poznata imena u hadiskoj znanosti. Dovoljno je reci da su 
gotovo svi autori Kutubu-s-sitte bili njegovi ucenici! 472 Brojni 
izvori spominju da su njegovi najpoznariji ucenici Buhari, Muslim, 
Nesai, Ebu Davud i Tirmizi. Uz njih cemo takode spomenuti 
njegove poznate ucenike - muhaddise kao sto su: Ebu Zur'a er- 
Razi, Ebu Hatim er-Razi, Abdullah b. Ahmed b. Hanbel, Hasan b. 
es-Sabah el-Bezzar, Muhammed b. Jahja ez-Zuheli, Bekijj b. 
Mahled, Bundar b. Bessar, Omer b. Muhammed el-Budzejri, 
Abdullah b. Vasil el-Buhari, Muhammed b. Abdullah el- Hadremi 
Mutajjen, Isa b. Omer b. el- Abbas es-Semerkandi, Abd b. Humejd, 
Salih b. Muhammed (poznat kao Dzezere) Ibrahim b. ebi Talib, 
Dza'fer b. Muhammed el-Firjabi, Muhammed b. en-Nadr el- 
Dzarudi i dr. 473 



Djela 

On je napisao vise djela. U islamskim izvorima spominju se: 

1 - Es-Sunen, 

2 - El-Musned, 

3 - El-Dfymi', 
A - Et-Tefsir, 



471 tome opsimije: Tarihu Bagdad, 10/29; El-Muntezam, 10/144; Sijeru 
a'lami-n-nubela', 12/224-225; Tehzibu-t-tehzib, 2/373, Fevvaz Ahmed 
Zemerli, cit. djelo, 1/5-6. 

472 Vidi: Mehmed Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 90. 

473 Opsimije o njegovim u5enicima: Tarihu Bagdad, 10/29; El-Muntezam, 
10/144 i 12/92; Sijeru a'lami-n-nubela', 12/225; Tehzibu-t-tehzib, 2/373 i 
Zemerli, cit. djelo, 1/6-7. 

120 



5 - Es-Sulasijjat. 474 

Neki autori smatraju da su Sunen i Musned isto djelo, danas 
poznato pod nazivom Sunen imama Darimija. 475 Ima i misljenja da 
je El-Dfymi', ustvari, njegov Sunen, kao sto tvrdi hafiz El-Iraki, a da 
je njegov Musned tokom vremena izgubljen! 476 

Sunen 

Njegov Sunen kod muhaddisa je poznat kao Musned. Tako 
imam Es-Sujuti tvrdi da brojni autori smatraju da je prece nazivati 
Darimijin musned sunenom, obzirom da je klasificiran prema 
serijatskopravnim poglavljima, kako su, inace, klasificirane hadiske 
zbirke nazvane sunenima! Neki torn djelu daju naziv i SahihY' 11 

Prvi koji je ovu Darimijinu zbirku hadisa nazvao Sahihom bio 
je imam Mugletaj, 478 a on je ovaj naziv, po svoj prilici, preuzeo iz 
rukopisa cuvenog hafiza El-Munzirija. 479 To tvrdi i hafiz El-Ala'i. 480 

Hafiz El-Iraki smatra da je Darimi ovo djelo nazvao Musnedom, 
kao sto je i imam Buhari svoj sahih nazvao Musnedom, buduci da 



474 O njegovim djelima vidi: Tarihu Bagdad, 10/32; El-Muntezam, 10/145; 
Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-huffaz, 2/535; Sijeru a'lami-n-nubela', 12/228; 
Tehzibu-t-tehzib, 2/373; Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/88; El-Fadlu-l- 
mubin, str. 296; M. Handzic, cit. djelo, str. 90; Ez-Zirikli, cit. djelo, 4/95- 
96; El-Huli, Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 61 i dr. Ekrem el-Umeri, 
Buhusunfi tarihi-s-sunneti-l-muserrefeti, str. 236. 

475 Pogledaj o tome: M. Handzic, navedeni izvor, str. 90 i M. Es-Sabag, El- 
Hadisu-n-nebevi, str. 332. 

476 Vidi otakvoj mogucnosti: Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/88-89. 

477 Vidi: Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/88. Uporedi, takode: Zemerli, cit. djelo, 

1/8-9 i dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, Uvod u djelo: Ibn Hadzer, Ithafu-l- 
ntehere bi-l-fevaidi-l-mubtekere min atrafi-l-asere, 1/48. 

478 Alauddin Mugletaj b. Abdullah el-Hanefi et-Turki bio je hafiz hadisa. 
Napisao je vise od stotinu djela. Umro je 762. god. po H. (Vidi: Er-Risale 
el-mustatrefe, str. 117-118.) 

479 Tedribu-r-ravi, 1/88. 

480 Vidi: cit. djelo, 1/88. Inace, El-Ala'i, eye je ime: Salahuddin Ebu Se'id 
Halil el-Ala'i ed-Dimi§ki e§-Safi'i bio je poznati hafiz hadisa i poznati 
ekspert za prenosioce hadisa i skrivene mahane u hadisu. Od brojnih 
njegovih djela najpoznatija su: Dzami'u-t-tahsili fi ahkami-l-merasili i 
skracena verzija Dzami'u-l-usula od Ibnu-1-Esira el-Dzezerija. Umro je 
761. god. po H. (Vidi: Er-Risale el-mustatrefe, str. 83-84.) 

121 



Abdullah b. Abdurrahman ed-Darimi 



svi hadisi koji su u njemu navedeni imaju cijeli niz prenosilaca sve 
do Allahovog Poslanika, s.a.v.s, iako u njegovom Sunenu ima 
poprilican broj mursel, mu'dal, munkati 1 i maktu'-predaja. 481 

Njegov Sunen sadrzi ukupno 3.503 hadisa! 482 

O stepenu vjerodostojnosti hadisa u toj zbirci postoje razlicite 
ocjene. Hafiz Mugletaj smatra da su hadisi u ovom djelu autenticni. 
Medutim, Ibn Hadzer tvrdi sa u ovom djelu ima i autenticnih, ali i 
slabih predaja! Po njemu je Malikov Muvetta' autenticniji a 
prenosioci jaci! 

Brojni autori smatraju da su hadisi u Darimijinoj zbirci jaci i 
autenticniji od Ibn Madzinog Sunenal Tako sejh El-Ala'i zakljucuje: 
Preceje da se na festu povjciju Kutubi-s-sitte, umjesto Ibn Madzinog Sunena, 
uvrsti Darimijin SunenP 63 Isti stav ima i hafiz Mugletaj i sejh Abdu-1- 
Hakk ed-Dehlevi. Oni smatraju da bi njegov Musned trebao zauzeti 
sestu poziciju u Kutubi-s-sitte zato sto u njegovom Sunenu ima daleko 
manje slabih prenosilaca, pa iako ima mursel i mevkuf-predaja, zato 
su rijetke sazz i munker-predaje! 484 

Ibn Hadzer drzi da Darimijin Sunen, svojom autenticnoscu, 
uopce ne zaostaje za ostalim sunenima iz Kutubi-s-sittel Da je kojim 
slucajem klasificiran na sestu poziciju, umjesto Ibn Madzine zbirke, 
bilo bi bolje! 485 

Znacajno je istaknuti da u njegovom Sunenu ima 'ali-predaja tj. 
predaja preko kojih se sa najmanjim brojem prenosilaca na najkraci 
nacin stize do Vjerovjesnika, s.a.v.s. Njegovo djelo sadrzi i dobar 
broj sulasijjata, tj. predaja u cijem se lancu prenosilaca pojavljuju 
samo trojica ljudi izmedu njega i Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 
Takvih predaja u Darimijinom Sunenu ima vise nego u Buharijinom 
SahihuW 



Tedribu-r-ravi, 1/88. 



481 

482 Vidi izdanje Daru-r-rejjan li-t-turas, Kairo, 1987. god., u obradi Fevvaza 
Ahmeda Zemerlija i Halida es-Seb'a el-Elemija, u dva toma. 

483 Zemerli, cit. djelo, 1/10. 

484 Isto djelo, torn i strana. Vidi, takode: Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n- 
nebevi, str. 333. 

485 Tedribu-r-ravi, 1/88. 

486 Er-Risale el-mustatrefe, str. 32. Uporedi, takode: Zemerli, cit. djelo, 1/10. 

122 



Drugi o Darimiju 

Imam Darimi je islamski ucenjak o kojem su islamski autori 
izrekli brojne pohvale. On nije respektiran samo kao hadiski 
ekspert, vec je izuzetno cijenjen i kao mufessir i kao serijatski 
pravnik! 

El-Hatib el-Bagdadi tvrdi da je Darimi bio jedan od onih koji 
su puno putovali u potrazi za hadisom, prepoznadjiv po izuzetnom 
pamcenju hadisa, vanredno pouzdan, iskren i posebno istancan u 
ovoj oblasti, a uz to je bio skroman i pobozan! 487 

Muhammed b. Ibrahim b. Mensur es-Sirazi tvrdi da je Darimi 
posjedovao intelektualno savrsenstvo. Po njemu je on bio osoba 
koja je drugima bila uzor u blagosti, memoriji, ibadetu i zuhdu. 
Njegovom angaziranoscu hadis se posebno rasprostranio u 
Semerkandu. On je svaki falsifikat hadisa odbacivao! Bio je, kako 
primjecuje es-Sirazi, mufessir u punom smislu te rijeci i uceni 
pravnik! 488 

Hafiz Ibn Hibban kaze: Darimi je bio jedan od preci^nih hajiya 
hadisa ipobofyih ljudi u vjeri, koji supamtili, sakupljali, rayumijevali, pisali 
iprenosili hadise! Zbog toga se hadis rasirio u njegovom mjestu. Onje sunnetu 
poigvao, ftitio njegove prijatelje a njegove neprijatelje ponifyvaoP 69 

Ebu Se'id el-Esedzdz, poznati hadiski strucnjak, priznaje da je 
on bio njihov imam/predvodnik, 490 dok Ebu Hatim er-Razi, 
poznati hadiski kriticar, tvrdi da je on bio imam svog vremena! 491 

Muhammed b. Abdullah el-Meharrimi, obracajuci se 
stanovnicima Horasana, odakle je bio i Darimi, veli im: Dok je 
Darimi medu vama, ne trafyte drugoga!!!® 2 



487 Tarihu Bagdad 10/29. To isto prenose i ez-Zehebi i Ibn Hadzer. (Vidi: 
Sijeru a'lami-n-nubela\ 12/227 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373-374.) 

488 Sijeru a'lami-n-nubela', 12/227; Tehzibu-t-tehzib, 2/373 i dr. Zuhejr 
Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/47. 

489 Ibn Hibban, Es-Sikat, 8/364. Vidi, takode: Sijeru a'lami-n-nubela' ', 12/227 
i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 

490 Vidi o tome: Tarihu Bagdad, 12/32; Sijeru a'lami-n-nubela', 12/226 i 
Tehzibu-t-tehzib, 2/373., 

491 Tarihu Bagdad, 10/32; Tezkiretu-l-huffaz, 2/535; Sijeru a'lami-n-nubela', 
12/227 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 

492 Tarihu Bagdad, 10/31-32 i Sijeru a'lami-n-nubela', 12/226. 

123 



Abdullah b. Abdurrahman ed Darimi 

Njegova intelektualna snaga, izuzetna memorija i suptilna 
poboznost izdvajali su ga od mnogih drugih. Otuda Muhammed b. 
Abdullah b. Numejr priznaje: Nadmafio nas je Abdullah b. 
Abdurrahman Darimi, i upamcenju i u pobo^nosti^ 

Ibn ebi Hatim prenosi od svog oca da je Darimi bio pouzdan i 
iskren u hadisu, 494 a Ebu Abdullah Hakim en-Nejsaburi navodi da 
je bio jedan od istaknutih hafiza u hadisu! 495 

Redza 1 b. Muredzdza, njegov ucenik, kasnije veliki hadiski 
strucnjak, tvrdi: Nisam vidio nikoga da bolje po^naje hadis od njegaf* 96 
Drugom prilikom on kaze: Sreo sam Sukjmana ef-$a%ekuni/a, Ishaka b. 
Raheve/ha ijofni% ucenjaka, alt nisam sreo nikoga da bolje pamti hadise od 
DarimijaP 1 

Ahmed b. Hanbel je posebno respektirao ovog velikana 
hadiske znanosti. Koliko je uvazavao ocjenu Darimije, kada je u 
pitanju neki prenosilac hadisa, naj bolje ce nam ilustrirati sljedeci 
primjer. Naime, jednom prilikom je Abdussamed b. Sulejman el- 
A'redz el-Belhi upitao Ahmeda o el-Hammaniju i njegovom mjestu 
u hadiskoj znanosti, pa mu je Ahmed odgovorio: Ostavili smoga i ne 
prenosimo od njega hadis %bog (lofe ocjene) Abdullaha b. Abdurrahmana 
Darimija o njemu! Darimi je, uistinu, imamP 9S 

Ishak b. Davud es-Semerkandi prenosi od jednog svog rodaka, 
koji je bio kod Ahmeda b. Hanbela i poceo mu hvaliti izvjesnog 
Ibn el-Munzira, na sto mu je Ahmed odgovorio da ne poznaje tog 
covjeka, nego mu je savjetovao da se on u hadisu drzi Darimija! To 
mu je ponovio tri puta! 499 

Ebu-1-Fadl Muhammed b. Ibrahim es-Semerkandi kaze: Jednom 
prilikom dok sam bio kod Ahmeda, spomenut je Darimi, na fto je on 



493 Tarihu Bagdad, 10/32; Sijeru a'lami-n-nubela', 12/226; Tehzibu-t-tehzib, 
2/373 i Sezeratu-z-zeheb, 3/245. 

494 Ibn ebi Hatim, El-Dzerhu ve-t-ta 'dilu, 5/99. 

495 Tehzibu-t-tehzib, 2/374. 

496 Tarihu Bagdad, 10/31 i Tehzibu-t-tehzib, 2/374. 

497 Tarihu Bagdad, 10/31; Tezkiretu-l-huffaz, 2/535 i Sijeru a'lami-n-nubela', 
12/229. 

498 Tarihu Bagdad, 10/31. 

499 Tarihu Bagdad, 10/31 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 

124 



konstatovao: Toje taj gospodinl, a ^atim dodao: Menij e ponuden kufr, pa ga 
nisam primio, a njemuje ponutten dunjaluk, a ongaje odbioUP 00 

Abdullah, sin Ahmeda b. Hanbela, kaze da je jedanput upitao oca: 
ko su stvarni hafizi hadisa? On mu je odgovorio: Sinko moj, to su mladici 
koji su bill kod nas i% Horasana, koji su se vec ras^sli! Upitao sam: Ko su oni? 
Odgovorio je: Muhammed b. Isma'il el-Buhari, Ubejdullah b. Abdulkerim 
Ebu Zur'a er-Ra^j, Abdullah b. Abdurrahman es-Semerkandi ed-Darimi i 
Hasan b. Sud^a' el-Be Ihi! Upitao sam: Koje najbolji od njih? Rekao je: Ebu 
Zur'a je najbolje citirao hadise, Buharija ihje najbolje po^navao, Darimije bio 
najpreci^niji, dok ihje Hasan b. Sud%a' najbolje klasificirao u poglavljal™ 

Ebu Hatim er-Razi tvrdi: Buharija je najynaniji od onih koji su usli u 
Irak, a od onih koji se danas nala^e u Horasanu, Muhammed b. Jahja je 
naj^naniji, Muhammed b. Eslem najpobofyiji a Darimi na/sigurni/iP 02 

Muhammed b. Bessar kaze: Cetiri su hafi^a na dunjaluku: Ebu Zur'a 
u Kejju, Muslim u Ne/sabum, Darimi u Semerkandu i Buhari u BuhariP^ 

Imam Ez-Zehebi za ovog velikana tvrdi da je bio jedan od 
stubova vjere! 504 

Koliko je uvazavanje i postovanje ovaj velikan uzivao kod ostalih 
hadiskih autoriteta, najbolje potvrduje primjer koji biljezi Ishak b. 
Ahmed b. Halef. On kaze: Bill smo kod Muhammed a b. Ismai'la el- 
Buharija, kada muje dosla vijest o smrti imama Darimija. Prvoje oborio glavu, a 
ondaje podigao i rekao: Inna lillahi ve inna ilejhi rad%i'un!/Mi smo Allahovi i 
Njemu se vracamol Su%e su oblile njegove obra^e, a ondaje i^govarao stihove u 
kojima se iyra^avale tuga %a ovim velikanom/ 505 



500 Tarihu Bagdad, 10/31 i El-Muntezam, 10/144 I 12/93. Ovdje se radi o 
Halku-l-Kur'anu, raspravi da li je Kur'an stvoren ili je oduvijek. Da je 
Ahmed prihvatio to mu'tezilijsko ucenje o stvaranju Kur'ana otisao bi u 
nevjerstvo. On je to odbio i strpan je, zbog toga, u tamnicu. Imamu 
Darimiju je ponudeno vrhovno sudstvo, pa ga je odbio prihvatiti, pa je 
zbog toga bio ponizavan i maltretiran! 

501 Tedribu-r-ravi, 2/229. 

502 Sijeru a'lami-n-nubela ', 12/227; Tehzibu-t-tehzib, 21111 i Tedribu-r-ravi, 
2/229. 

503 Sijeru a'lami-n-nubela' , 12/226 i Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 

504 Sijeru a 'lami-n-nubela ', 12/229. 

505 Sijeru a'lami-n-nubela', 12/228-229 i Tehzibu-t-tehzib, 2/374. 

125 



Abdullah b. Abdurrahman ed-Darimi 



Smrt 

Vecina islamskih izvora spominje da je imam Darimi umro u 
cetvrtak, na Jevmi-t-tervije, a ukopan u petak, na Dan Arefata, 255. 
god. po Hidzri. U casu smrti imao je 75 godina. 506 Neki izvori navode 
da je umro 250. godine, 507 ali vecina preferira 255. godinu. 

U vecini izvora navodi se da je Darimi zivio 75, dok Ibn Hadzer 
kaze da je zivio 74 godine. 508 

Ukopan je u Mervu, danasnjem Iraku. 509 



506 O tome vidi: Tarihu Bagdad, 10/32; Es-Sikat, 8/364; El-Muntezam, 
10/145 i 12/93; Sezeratu-z-zeheb, 3/245 lEl-A'lam, 4/95. 

507 Uporedi: Tarihu Bagdad, 10/32; Sijeru a'lami-n-nubela', 12/228 i 
Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 

508 Tehzibu-t-tehzib, 2/373. 

509 Vidi: Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 332. 

126 



BUHARI 

194./819. -256./869. 

Izuzetno memoriranje, precizni kriteriji u 

prihvatanju i prenosenju hadisa, prefinjen karakter i, 

nadasve, suptilna poboznost i bogobojaznost, ucinili 

su da Buhari izraste u genija koji se rada jednom u 

hiljadu godina. Povrh toga, konsenzus je islamske 

uleme, njegov Sahih je najautenticnija knjiga, nakon 

Casnog Kur' ana, na planeti Zemlji! 



Ebu Abdullah Muhammed b. Isma'il b. Ibrahim b. el-Mugire 
b. Berdizbeh 510 - a neki vele: Bezdizbeh 511 - el-Dzu'fi el-Buhari. El- 
Dzu'fi se nazivao zbog toga sto je njegov djed presao na islam 
posredstvom El-Jemana b. Ahnesa el-Dzu'fija. Inace, prema 
tadasnjim obicajima onaj koji je primio islam preuzima prezime od 
onoga od koga je primio islam i automatski postaje njegov 
sticenik. 512 El-Buhari ime je dobio po poznatom mjestu Buhari 513 , 
gdje je i roden. 

Potice iz porodice koja je bila poznata po osobama koje je 
ucenost krasila. Njegov otac Isma'il slusao je hadis od Malik b. 
Enesa 514 i bio je poznat kao ucen i pobozan covjek. 

Svi autori se slazu u datumu rodenja imama Buharija. Roden je 
u petak, nakon dzume-namaza, 13. sevvala 194. god. po H. ili 810. 
god. po Isa, a.s, rodenju. 515 

Putovanje u potrazi za hadisom 

Imam Buhari se isticao svojom ostroumnoscu, izuzetnim 
pamcenjem i ljubavlju spram znanja, napose islamskog, jos kao 
dijete. Hadis je poceo uciti jos dok je bio u mektebu, kada, kako i 



510 Ez-Zehebi, Sijeru a'lami-n-nubela', 12/391; Ibn Hadzer, Hedju-s-sari, str. 

501; El-Kettani, Er-Risaletu-l-mustatrefe, str.10; Muhammed Muhammed 
Ebu Zehve, El-Hadisu ve-l-muhaddisun, str. 353; dr. Mustafa es-Siba'i, 
Es-Sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri 'i-l-islami, str. 445 i Buran ed-Danavi, 
Uvod u El-Edebu-l-mufred Imama Buhari, str. 9. 

511 Vidi: Ibn Hadzer, Tehzibu-t-tehzib, 3/508; Ibn Kesir, El-Bidajeve-n- 
nihqje, 1 1/27. Neki na§i autori navode skracenu verziju njegovog imena. 
(Vidi: T. Okie, Islamska tradicija, str. 17; M. Handzic, Uvod u tefsirsku i 
hadisku nauku, str. 86; i M. Karalic, Imam Buharija i njegov Dzami'u-s- 
sahih, Islamska misao, br. 5, 1982. god. str. 21). Drugi navode vec 
spomenutu duzu verziju imena. (Usporedi: M. Tufo, Temelji hadiske 
nauke, Glasnik, za 1937. god., br. 6-7, str. 260, N. Smailagic, Leksikon 
islama, str. 104 i O. Nakicevic, Uvodu hadiske znanosti, str. 149). 

512 El-Kettani, cit. djelo, str. 10. 

513 Grad u danaSnjem Uzbekistanu. Muslimani su ga osvojili u 8. stoljecu. U 
njemu se nalaze brojni spomenici islamske kulture. (Enciklopedija 
leksikografskog zavoda, 1/531). 

514 Sijeru e'alami-n-nubela', 12/392. 

515 Ibn Kesir, 1 1/27; Ez-Zehebi, 12/392; Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/252 
i Ez-Zirikli, El-E'alam, 6/34. 

129 



Buhari 



sam priznaje, nije imao ni deset godina. Sa 16 godina je vec znao 
napamet ono sto su napisali Ibn Mubarek i Veki'. 516 Ibn Kesir 
navodi predaju da je jos kao djecak znao napamet citirati 70.000 
hadisa sve jedan za drugim. 517 

Nakon ucenja pred brojnim sejhovima u rodnom mjestu i 
prisustvovanju hadiskim kruzocima, upucuje se sa majkom i 
bratom Ahmedom u Mekku poradi izvrsavanja pete islamske 
duznosti i tu ostaje, da uveca svoje znanje. Uz znamenite hadiske 
ucitelje u Mekki, odlazi i slusa hadiske znanosti od medinskih 
hadiskih autoriteta i vec tada pocinje pisati svoja znamenita djela. 

Neodoljiva zelja za znanjem i spoznajom vodi ga u naucne 
centre: u Sam, Egipat, Hidzaz, Basru, Kufu, Horasan, Bagdad i 
dr. 518 Tamo dolazi u kontakt sa najeminentnijim hadiskim 
strucnjacima, s kojima ulazi u naucne rasprave, od njih uci, ali im 
pruza i svoje bogato znanje i istancane kriterije koje je vremenom 
sve vise usavrsavao. 

Inace, imam Buhari upusta se veoma mlad u naucne rasprave i 
veoma cesto misli suprotno onima sa kojima raspravlja. Njegova 
urodena sklonost ka hadisu bila je prepoznatljiva crta na svakom 
mjestu. Tako je jednom prilikom, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, 
dosao kod Humejdija koji je raspravljao sa drugim muhaddisom, 
koji mu je oponirao u stavovima. Humejdi je trazio da Buhari 
presudi u toj raspravi, iako je Buhari tada imao svega 18 godina, a 
oni su bili zreli i odrasli ucenjaci. Imam Buhari je presudio u korist 
Humejdija. Sjecajuci se tog slucaja, Buhari ce se kasnije prisjetiti i 
primjetiti: Daje oponent Humejdijevom stavu ostao pri svom miHjenju, pa 
kao takav umro - umro bi kao nev/ernik\ S19 



Buharijini uCitelji 

Prije negoli je otisao iz rodnog mjesta na dalje usavrsavanje u 
hadiskoj znanosti, prvo je u Buhari slusao znamenite sejhove koji 
su mu dali osnovne smjernice u toj oblasti i prenijeli veliki broj 



516 Ez-Zehebi, 12/393. 

517 ElBidaje ve-n-nihaje, 1 1/27. 

518 El-Huli, Tarihufununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 71. 

519 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 12/401. 



130 



hadisa, kao sto su bili: Abdullah b. Muhammed el-Dzu'fi, 
Muhammed b. Selam 520 el-Bikendi i drugi. 

Nakon odlaska iz rodnog mjesta u Belhu, hadis slusa od 
Mekkijja b. Ibrahima, u Mervu od Abdana b. Osmana i Alije b. 
Hasana, u Nejsaburu od Jahja b. Jahjaa, u Rejju od Ibrahima b. 
Musaa, u Bagdadu od Muhammeda b. Isaa, Surejdza b. Nu'mana, 
Affana i dr., u Basri od Ebu-1-Asima el-Ensarija, Abdurrahmana b. 
Hammada, Hadzdzadza b. Minhala i dr., u Kufi od Ubejdullaha b. 
Musaa, Ebu Nu'ajma i dr., u Mekki od Ebu Abdurrahmana el- 
Mukria, Hallah b. Jahjaa, Hassana b. Hassana el-Basrija i dr., u 
Medini od Abdulaziza el-Uvejsija, Ejjuba b. Sulejmana i dr., u 
Misiru od Se'ida b. ebi Merjem, Asbega i dr. i u Samu od Ebu 
Jemana, Adema b. ebi Ijasa i drugih. 521 

Imam Buhari je, kako i sam priznaje, boravio u Samu, u 
Misiru, dva puta u Dzeziri, cetiri puta u Basri, sest godina je proveo 
u Hidzazu, ni sam ne zna broj svojih posjeta Kufi i Bagdadu gdje je 
imao veoma korisne susrete sa hadiskim autoritetima. 522 Zna se, 
obzirom da je puno putovao, da je imao prilike slusati oko hiljadu 
ucitelja. O tome sam Buhari kaze: Bi//e%io sam hadis od 1.080 
strucnjaka u toj oblasti! S2} 

Generacija ucenika koju je odgojio 

Imam Buhari imao je izuzetno veliku nadarenost u pogledu 
prezentiranja hadiske znanosti ljudima, posebno mladima. 
Njegovim predavanjima prisusvovalo je na hiljade osoba. Sinteza 
njegovog znanja, memorije, moralnih kvaliteta i kriterija i duhovne 
suptilnosti osvajala je one koji su ga slusali i to je bio faktor koji je 
prevagnuo u odgajanju generacije koju je ostavio iza sebe. 



520 Hafiz Ez-Zehebi ime oca Buharijinog §ejha navodi sa 
te5didom/udvostru5enjem, dakle: Sellam. (Vidi: El-Mustebih, 1/378), dok 
Imam En-Nevevi navodi kako je u tekstu spomenuto, dakle, bez 
udvostrucenja. (Vidi: Tehzibu-l-esma' ve-l-lugat, 1/70). 

521 Sijerue'alami-nubela', 12/394-395 i Tehzibu-t-tehzib, 3/508. 

522 El-Kasimi, Hajatu-l- Buhari, str. 15. 

523 Cit. djelo, str. 16. 

131 



Ne zna se precizan broj onih koji su slusali imama Buharija. 
Zna se, medutim, da je samo njegov Sahib, kako tvrdi jedan od 
najvrednijih njegovih ucenika i prenosilac ove njegove zbirke, 
Muhammed b. Jusuf el-Firberi, slusalo 90.000 ljudi'!! 524 Nakon tog 
podatka, nece se pretjerati ako se kaze da je sam imam Buhari bio 
univerzitet!!! 

Njegovi ucenici bili su iz raznih dijelova islamskog svijeta, tako 
se Sahib vrlo brzo rasirio na sva podrucja i vrlo brzo dosao do 
velikog broja muslimana. Hafiz Ez-Zehebi kaze: Da (ovjek putuje 
citavu godinu kako bi sa^nao ova; Sahib ne bipretjerao, %bog njegove va^nosti 
i vri/ednosti\ S2S 

Od brojnih njegovih ucenika izdvojicemo samo neke: Imam 
Muslim, autor poznatog Sabiha, imam Tirmizi i imam Nesai; autori 
poznarih Sunena, Ibn Huzejme, autor Sabiha, Ebu Zur'a er^-Razi, 
Ebu Hatim er-Razi, Ibn ebi-d-Dun'ja, Ebu Bisr ed-Dulabi i drugi 
autori poznarih hadiskih djela. 526 



Pamcenje, znanje i o§troumnost 

Ibn Adijj navodi vise islamskih ucenjaka koji su mu govorili o 
vanrednoj ostroumnosti i memoriji ovog muhaddisa. 527 Navodi se, 
tako, da se jednom prilikom kada je imam Buhari dolazio u Bagdad 
okupila grupa velikih muhaddisa zeleci ga podvrgnuri ispirivanju. 
Nasli su desetericu izmedu sebe koji su dobili zadatak da navedu 
po deset hadisa ali sa senedima/lancem prenosilaca koji ne 
odgovaraju doricnim hadisima. To su i uradili. Na sve citirane 
hadise Buhari je odgovarao da ne zna. Medutim, kada je i posljednji 
ucenjak zavrsio sa citiranjem svojih hadisa, on se tada svakom 
ponaosob obratio, citiravsi hadis i dodavsi mu lanac prenosilaca 
koji mu odgovara, a koji su oni namjerno izvrnuli. Nakon takvog 



524 Hatib el-Bagdadi, Tarihu Bagdad, 2/9 i Ibn Hallikan, Vefejatu-l-a'jan, 
4/190. 

525 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 12/400. 

526 Vidi; Ibn Hadzer, Tahzibu-t-tehzib, 3/508. 

527 Tarihu Bagdad, 2/10. 

132 



genijalnog poteza svi su ucenjaci Bagdada odali priznanje ovog 
mladom muhaddisu. 528 

Drugi primjer koji biljeze mnogi autori eksplicite govori o 
njegovoj ostroumnosti i genijalnom znanju. Naime, kako navodi 
Ebu-1-Ezher, u Semerkandu je u vrijeme imama Buharija bilo 400 
muhaddisa. Citavu sedmicu su se dogovarali kako da nadu neku 
gresku kod imama Buharija. Dogovorili su se da izmijesaju samske 
sa irackim, a jemenske sa haremejnskim senedima i tako utvrde 
njegovu poslovicnu memoriju. Imam Buhari je sve senede postavio 
tamo gdje im je mjesto i time dokazao da mu nema premca u 
svijetu! 529 

Trud i samoprijegor koji je imam Buhari pokazao prelazi 
granice uobicajenogpostupanja. On na jednom mjestu kaze: Bilje^o 
sam hadise od hiljadu i nh lejhova. Od svakog od njih sam ^abilje^o 10.000 
i vile hadisa. 530 Nijedan hadis nisam naveo be% senedaP 31 

Muhammed b. ebi Hatim navodi predaju u kojoj imam Buhari 
kaze: Sinoc nisam %aspao dok nisam iybrojao koliko sam hadisa ^abilje^o u 
svojim knjigama. I^brojao sam 200.000 hadisa i to sve sa senedom! Hikaju 
m jednu nisam %abilje%io, jer sam ih sve pamtio! Djelo El-I'Hsam napisao 
sam ^a jednu noc!!! Doista ne %nam ntfta stoje potrebno jednom muslimanu a 
da nije spomenuto u Kur'anu i sunnetu! Upitao sam ga: Mofy li se sve to 
^nati? Odgovorioje: Da!. 532 

Imam Buhari kaze: Znam napamet 100.000 vjerodostojnih hadisa i 
200.000 hadisa koji ne ispunjavaju kriterije ovih prvihl 57 ' 7 ' 

Ebu Bekr el-Kelvazani kaze: Nisam vidio nikog slicnog imamu 
Buhariji! On hi po^ajmio knjigu nekog ucenjaka, proa too bijejedanput i vec 
hi %nao citirati svepocetne dijelove hadisa^ 



528 M.Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 86-87. 

529 Sijeru e 'alami-n-nubela ',12/411. 

530 Es-Subki, Tabekatu-s-safi'ijje, 2/222. 

531 Ibn Redzeb, Tabekatu-l-hanabile, 1/275. 

532 Sijeru e 'alani-n-nubela ', 1 2/4 1 2. 

533 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/25; Tabekatu-l-hanabile, 1/275; Tabekatu-s- 
safi'ijje, 2/218 i Hedju-s-sari, str. 488. 

534 Sijeru e 'alami-n-nubela', 12/416 i Hedju-s-sari, str. 487. 



133 



Buhari 

Buhari i u£enjaci 

Koliko je imam Buhari bio respektovan medu suvremenicima, 
posebno ucenjacima, najbolje ce ilustrirati predaja koju biljezi Ibn 
el-Ahrem, u kojoj se kaze da ga je, prilikom dolaska u Nejsabur, 
docekalo 4.000 ljudi, uglavnom uleme! 535 

El-Bikendi, uz podatak da je imam Buhari jos kao djecak znao 
napamet 70.000 hadisa, istice da je uz to znao godine rodenja, smrti 
i mjesto stanovanja svakog ashaba i tabi' ina od kojih hadise 
biljezi. 5 36 

Jahja b. Dza'fer kaze: Da mogu poklonio bih dio ttivota Buhariji! 
Moja smrtje smrtjednog coyjeka, a njegova smrtje mstanak %nanjd\\ iyi 

Abdan, jedan od ucitelja imama Buharija, je izjavio: Svojim 
ocima nisam vidio ostroumijeg i dalekovidijeg mladica od Buharije^ 

Ahmed b. Hanbel veli: U Horasanu se nije pojavio ucenjak kao tto 
je Buhari! 539 

Nu'ajm b. Hammad kaze: Buhari jefakih ovog ummetal 5 * 

Mahmud b. en-Nadr na jednom mjestu istice: Boravio sam u 
Basri, Samu, Hid%a%u i Kufi i susreo se sa njihovom najvecom ulemom. 
Kadgod bih spomenuo imama Buharija pred njima, svi su ga stavljali ispred 
sebel™ 

Sa kakvim respektom se gledalo na tog vrsnog slrucnjaka 
najbolje ce potvrditi primjer u kojem se kaze da se s 
blagonaklonoscu gledalo na svakog ko je cak u bilo kakvim 
rodbinskim odnosima ili je iz istog mjesta odakle je imam Buhari. 
Naime, Hatib el-Bagdadi, Ez-Zehebi i Ibn Hadzer u svojim 
izvorima navode jedan detalj iz biografije njegovog ucenika, 
Muhammeda b. Jusufa, koji napominje: Kada sam doputovao u Basru, 



535 Sijeru e'alami-n-nubela' , 12/437 

536 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/24-25 i Tabekatu-s-safi'ijje, 2/218-222. 

537 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 12/418 i Hedju-s-sari, str. 485. 

538 Tarihu Bagdad, 2/24 

539 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 2/42 1 . 

540 Hedju-s-sari, str. 483. 

541 Tarihu Bagdad, 2/19. 



134 



uputio sam se Bundaru 542 koji meje upitao: Qdakle si?. Rekao sam mu: 1% 
Horasana! Na tojeponovo %apitao: 1% kojeg si dijela Horasana? 1% Bubare!, 
odgovorio sam mu. Po^najel li Muhammeda b. Isma'ila (Buhariju)?!, ponovo 
me upitao. Da! J a sam u rodbinskim odnosima sa njim! - odgovorio sam. 
Nakott toga mije ukairivao vece poltovanje negoprema drugim l/udima! 543 

Redza el-Hafiz kaze: Prednost Buharije u odnosu na druge ucenjakeje 
kao prednost ljudi nad fynama! Onjejedan od Allahovih ajeta/ ^nakova /to 
hodaju Zemljom^ 

Kutejbe kaze: Daje imam Buhari %ivio u vrijeme ashaba, bio bijedan 
od Allahovih ^nakova^ 

On je, takode, rekao: Primjer Buharije u svojoj generaciji u pogledu 
iskrenosti, cednosti i bogoboja^nostije kao primjer Omera b. el-Hattaba medu 
ashabima Allahovog Poslanika, j.«.wj! 546 

Ebu Bekr b. Huzejme istice: Pod nebeskim svodom nisam sreo 
covjeka boljegpamcenja i ucenijeg u hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, od 
imama Buharija! 547 

Najbolji pokazatelj vrijednosti ovog genija potvrduju rijeci 
imama Muslima, takode velikana hadiskih znanosti, koji je zadivljen 
njegovim znanjem jednom prilikom rekao imamu Buhariju: Dopusti 
da ti poljubim noge, ucitelju svih u&telja, predvodnice muhaddisa i lijecnice 
hadisa od skrivenih mahana! 548 

Imam Tirmizi, njegov ucenik, kaze: Nisam sreo ni u Iraku niti u 
Horasanu ^nanijeg u disciplinama skrivenih mahana u hadisu, biograjijama 
prenosilaca ipo^navanju lane a prenosilaca od imama Buharija^ 



542 Bundar je bio veliki hadiski struCnjak. Njegovo ime je Muhammed b. 
BeSSar. 

543 Tarihu Bagdad, 2/18; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 2/422 i Hedju-s-sari, str. 
483. 

544 Tarihu Bagdad, 2/25. 

545 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 2/43 1 i Hedju-s-sari, str. 483. 

546 Citirani izvori. 

547 Tehzibu-l-esmai ve-l-lugat, 1/70 i Tabekatu-s-safi'ijje, 2/218. 
548 Sijeru e 'alami-n-nubela' ', 12/432. 

549 Tehzibu-l-esma ' ve-l-lugat, 1/70 i Tabekatu-s-safi 'ijje, 2/220. 

135 



Bu ri 



Husejn b. Muhammed, poznat kao Ubejdu-1-idzl, veli: Nikoga 
nisam sreo ravnog Buhariji! On samje bio ummet/ narod, ^ajednica! Sve mu 
je islo od rukel 550 

Abdullah b. Hammad el-Amuli kaze: Zelio sam da budem makar 
dlaka nagrudima imama Buhari/a/ 551 

Uzivajuci u izjavama najvecih islamskih kapaciteta i njihovom 
iskrenom divljenju hadiskom geniju, zavrsicemo sa snom poznatog 
islamskog pravnika Ebu Zejda el-Mervezija: Jednom prilikom yaspao 
sam u blisgni K/abe i sanjao Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji meje upitao: 
Dokle cef i^ucavati Sajijinu knjigu a moju i^ostavljati?! Upitao sam: Allahov 
Poslanice, koja je to tvoja knjigaV. Odgovorio je: Buharijin D^ami'u-s- 
Sahih!.^ 2 



Poboiznost i moralni kriteriji 

Brojni izvori navode da je imam Buhari za vrijeme ramazana 
svaki dan zavrsavao hatmu uceci Kur'an, a to je, takode, cinio i 
svaku trecu noc na nafili-namazu koju bi klanjao nakon teravih- 
namaza! 553 Inace, tokom citave godine je klanjao 13 rekjata nocnog 
namaza! 554 Tako ga je jedne noci dok je klanjao nocni namaz, 17 
puta ujela osa. Nakon zavrsetka namaza obratio se prisutnima: 
Pogledajte sta me je to u^nemiravalo\ Njegovo tijelo je bilo sareno od 
ujeda. Upitali su ga: Zaito nisi prekinuo nama^ kada tejeprviput ujela?! 
Odgovorio je: Poceo sam ucitijednu sum, pa sam fylio daje %avr$im do 
krajaP 55 

Imamu Buhariji nije bilo premca u preciznom i savjesnom 
biljezenju hadisa, sto jasno ilustrira primjer koji biljezi Verraka: 
Kada smo jednom bili na putovanju i spavali u sobi, nakon Ito smo legli, 
primijetio sam daje Buhari 16 puta u toku te noci ustajao, palio svjetiljku i 



550 Tarihu Bagdad, 2/30. 
51 Sijeru e'alami-n-nubela' , 12/437. 



552 Tehzibu-l-esma ve-l-lugat, 1/75; Sijeru e'alami-n-nubela', 12/438 i Hedju- 
s-sari, str. 290. 

553 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/12; Tabekatu-s-safi'ijje, 2/223-224 i Sijeru 
e 'alami-n-nubela ', 1 2/439. 

554 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/13-14 i Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/29. 

555 Tabekatu-l-hanabile, 1/276 i dr. Husejni Abdul-Medzid Ha§im, El-Imam 
el-Buhari muhaddisen vefekihen, str. 61. 

136 



^apisivao hadise kojih se tog momenta sjetio. Radio je to tako tiho, kako mene 
tie bi u%nemiravaoP 56 

Husejn b. Muhammed es-Semerkandi kaze: Buhariju su krasile, 
u% ostale lijepe osobine, tri koje posebno potcrtavam: maloje govorio, nije bio 
pohlepan %a onim /to ljudi imaju i nije ga ^animalo /to drugi rade: 
cjelokuopno njegovo ^animanje biloje ve^ano %a naukul 557 

Sulejm b.Mudzahid kaze: Za svojih 60 godina nisam vidio niti sreo 
vecegfakiba, pobofyijeg, bogobqja^nijeg i udaljenijeg od dunjalulkib inter esa 
od imama Bubari/a! 556 

Istancana svijest o odnosu spram drugih ljudi, kao i moralna 
cistoca najbolje ce se odslikati u njegovoj izjavi koju biljezi Ibn ebi 
Hatim: Nisam nikada nikoga ogovorio nakon /to sam sa^nao da je 
ogovaranje baramP 59 

Na temelju naprijed spomenutog, primjecuje se cednost, 
savjesnost i bogobojaznost ovog islamskog velikana! Da je to 
ocekivano od ovog muhaddisa, posebno cemo moci shvatiti nakon 
analiziranja izjave oca imama Buharija koja nam dolazi 
posredstvom Ahmeda b. Hafsa. Otac imama Buharija na samrtnoj 
postelji kaze: U svom imetku ne %nam ni %ajedan novcic da sam ga stekao 
na nedoqyoljen nafinWl 560 

Djela 

Moze se slobodno red da nema ni jedne hadiske discipline u 
kojoj nije briljirao imam Buhari i u kojoj nije dosao do izrazaja 
njegov raskosni talenat i prepoznadjiva memorija. Gotovo da nema 
ni jedne grane u ovoj oblasti a da nije ostavio neko djelo iza sebe. 
Tako je pored svog najpoznatijeg djela D^ami-s-Sabiba napisao: 

- Kadaja-s-sahabe ve-t-tabi'in, 

- Et-Tarihu-l-kebir, 



556 Tarihu Bagdad, 2/13 i dr. Ha§im, cit. djelo, str. 65. 

557 Sijeru e'amali-n-nubela' , 12/448-449. 

558 Tabekatu-s-sq/i 'ijje, 2/227 i Hedju-s-sari, str. 486. 

559 Sijeru e'alami-n-nubela' , 12/441 i dr. Ha§im, cit. djelo, str. 63. 

560 Sijeru e'alami-n-nubela', 9/23/97, 12/447. 



137 



Buhari 

- Et-Tarihu-l-evsat, 

- Et-Tarihu-s-sagir, 

- El-Edebu-l-mufred, 

- El-Kiraetu balfe-l-imam, 

- Birru-l-validejni, 

- Haiku efali-l-ibad, 

- Kitabu-d-du'afa', 

- El-Dfymi'u-l-kebir, 

- El-Musnedu-l-kebir, 

- Et-Tefsiru-l-kebir, 

- Kitabu-l-efribe, 

- Kitabu-l-hibe, 

- Emmi-s-sababe, 

- Kitabu-l-vuhdan' 

- Kitabu-l-mebsut, 

- Kitabu-l-ilel, 

- Kitabu-l-kuna, 

- Kitabu-l-feraid, S61 

- Kitabu-t- tevarihi ve-l-ensabi, 

- Refu-l-jedejm fi-s-salati. 562 

D&ami'u-s-Sabib 

Dzami'u-s-Sahih Buharijino je najznacajnije djelo i ujedno 
najznacajnije hadisko djelo u historiji islama uopce. To je prva 
zbirka nastala, iskljucivo, od vjerodostojnih hadisa. Nijedno 
hadisko djelo prije Sahiha nije bilo do kraja pouzdano, jer je u 
svakom od njih bilo i autenticnih i nepouzdanih predaja. To je 



561 Vidi: El-Kasimi, Hajatu-l-Buhari, str. 66-67. 

562 Vidi: Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-l-arebi, 1/205. 



138 



prvo djelo koje je svaki musHman mogao citati bez imalo bojazni 
da ce naici na slabu ili apokrifnu predaju. 

Brojni muhaddisi tvrde da su dva slucaja motivirala imama 
Buharija da napise to svoje kapitalno djelo: 

1- Prijedlog njegovog ucitelja i velikog hadiskog strucnjaka 
Ishak ibn Rahevejha, koji je na skupu hadiskih ucenjaka, kojem je 
prisustvovao i imam Buhari, rekao: Kako bi bilo da neko od vas napife 

jednu sa^etu ^birku hadisa u kojoj bi sabrao iskljucivo autenticne preda/el 563 
To se dojmilo imami Buhariji koji se odlucio na tako zahtjevan 
poduhvat, te tako nastaje Sahib, koji donosi ugled i respekt kod svih 
pripadnika ummeta Muhammeda, s.a.v.s. 

2- San imama Buharija, kada je sanjao da stoji pred Allahovim 
Poslanikom, s.a.v.s., sa lepezom u ruci, stiteci i braneci ga. Tumaci 
snova protumacili su da on, ustvari, treba da brani Poslanikov, 
s.a.v.s, hadis od podvala i lazi. Kazu da je to bio podsticaj da pocne 
pisati navedenu zbirku. 564 

Inace, to djelo imam Buhari poceo je pisati u Medini, gradu 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, nastavio u Mekki, onda u Basri i, 
konacno, zavrsio u rodnoj Buhari. 565 

Nijedan hadis nije zapisao a da prethodno nije precizno izucio, 
detaljno provjerio njegove prenosioce, okupao se i klanjao dva 
rekjata namaza, kao sto biljezi njegov ucenik El-Firebri u predaji u 
kojoj imam Buhari istice: Nijedan hadis nisam uvrstio u svoj Sahih a da 
se prethodno nisam okupao i klanjao dm rekjataP 66 

Zbirka je izabrana iz 600.000 hadisa a pisana je punih 16 
godina, kako i sam Buhari istice u jednoj predaji: I^abrao sam Sahih 
i% 600.000 hadisa. Pisao sam ga 16 godina i ucinio sam ga doka^om i^medu 
mene i U^viienogAllahaP 67 

Nakon zavrsetka tog djela imam Buhari ga daje na recenziju 
najvecim hadiskim kriticarima tog vremena Ahmed b. Hanbelu, 



563 Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela ', 12/401. 

564 Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/253. 

565 Vidi: dr. El-Husejni HaSim, Imam Buhari muhaddisen vefekihen, str. 
89. 

566 El-Kasimi, cit. djelo, str. 29. 

567 Isti izvor, str. 29. 



139 



n 



Jahja b. Me'inu i Ali b. el-Mediniju, koji su djelo ocijenili izuzetno 
vrijednim i imali primjedbe za samo cetiri hadisa. 568 

Treba napomenuti da Buhari, kako tvrdi Hatib el-Bagdadi, nije 
uvrstio sve vjerodostojne predaje u to djelo, plaseci se glomaznosti 
i zeleci olaksati ljudima pristup hadisima Allahovog poslanika, 
s.a.v.s. 569 On je u svoj Sahib uvrstavao samo najpouzdanije od 
pouzdanih predaja i time ga uspio izdici iznad svih hadiskih djela 
napisanih i prije i poslije njega. 

Uvjeti za izbor hadisa 

Obzirom da imam Buhari nigdje nije ostavio pisani trag o 
uvjetima kojih se pridrzavao pri sastavljanju svog Sabiba, ucenjaci 
su, analizirajuci hadise koje sadrzi zbirka, zeljeli ustvrditi te uvjete. 
Tako su mnogi iz samog naziva zbirke uspjeli dati trazeni odgovor. 
Naime, oni su iz potpunog imena: El-D^ami'u-s-sahihu-l-musnedu-l- 
muhtesaru min ehadisi Resulillahi ve sunenihi ve ejjamihi odgonetnuli da je 
imam Buhari pri pisanju tog djela postavio sebi cetiri temeljna 
uvjeta: 570 

1. Po prvoj rijeci u nazivu djela el-dfyzmi'u, koja ima znacenje 
univer^alnog, sveobubvatnogzakljucik su da je imam Buhari zelio 
uvrsitit hadise koji se odnose na cjelokupan zivot muslimana, pa je, 
zbog toga, navodio hadise o imanu, ibadetu, nauci, bracnom, 
nasljednom i kaznenom pravu, Poslanikovim, s.a.v.s, fizickim i 
moralnim karakteristikama, dzihadu i ostalim zivotnim pitanjima ne 
zelivsi se ograniciti samo na fikhska pitanja kao sto su uradili 
pojedini sakupljaci hadiskih zbirki. 

2. Po drugoj rijeci es-sahih ustanovili su da je u to svoje djelo 
zelio sabrati iskljucivo autenticne hadise, zelio se razlikovati od 
svojih prethodnika, koji su u svoje zbirke uvrstavali i autenticne i 
slabe predaje. On je, tako, od 600.000 hadisa uvrstio samo one koji 
najvise zadovoljavaju precizne kriterije autenticnosti! 



568 Isti izvor, str. 30. 

569 Tarihu Bagdad, 2/8-9. 

570 Vidi op§irnije: dr. El-Husejni Ha§im, Imam Buhari muhaddisen ve 
fekihen, str. 89-91. i dr. M. U. El-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 328-329. 

140 



3. Iz trece rijeci el-musnedu shvatili su da je zelio sabrati samo 
one hadise sa potpunim senedima, iako smatraju da u tome nije bas 
bio previse dosljedan, obzirom da je uvrstio jedan broj mu'allek i 
munkati'- predaja. 

4. Iz cetvrte rijeci el-muhtesaru razumjeli su da je htio saciniti 
sazetu zbirku hadisa. To su potkrijepili njegovom izjavom u kojoj 
kaze: U svoj sam D^ami'u-s-sahih uvrstio iskijucivo vjerodostojne hadise, all 

je takvih hadisa daleko vise ostalo neuvrstenih,jer sam se pobojao da djelo ne 
bude preoplirno! 571 

Inace, sto se tide uvjeta pri sastavljanju tog djela, zanimljivo je 
misljenje koje je iznio hafiz Ebu Bekr el-Hazimi. On kaze: Uvjeti sp 
sahih su: 1 - da sened bude spojen, 2 - da ravija bude musliman, 3 - da bude 
iskren, 4 - da nije po^nat po obmanama, 5 - da nije poynat po grelkama, 6 - 
daje opisan svojstvima adaleta, 7 - da je predion, 8 - da dobro %apamti ono 
If to Zuje, 9 - da je ^darvog rasudivanja , 10 - da malo sumnja (u ono I to 
pamti), i 11 - daje ispravne akide/ vjerovanja. 572 

Znacajno je napomenuti da je pri izboru hadisa bio veoma 
strog i precizan, sto se najbolje primjecuje u slucaju mu'an'an- 
predaja. Imam Buhari nije prihvatio ni jednu takvu predaju, bez 
obzira na pouzdanost i preciznost prenosilaca, sve dok nije 
ustanovio da je svaki prenosilac, pored toga sto je vremenski 
docekao svoga prethodnika, susreo se sa njim i direktno od njega 
cuo hadis. Po tome se imam Buhari eksplicite razlikuje od imama 
Muslima i drugih muhaddisa, koji uvjetuju samo da su dvojica 
prenosilaca bili suvremenici, ne uvjetujuci da su hadis culi jedan od 
drugog jer to ukazuje na to da je postojala prilika da se sretnu. 

Broj hadisa 

Dfymi'u-s-sahih sadrzi ukupno 9.082 hadisa. Od tog broja 7.397 
je muttesil-predaja, racunajuci i hadise koji su ponovljeni vise puta. 
Medutim, bez ponovljenih, Sahih sadrzi 2.761, a po nekima, 2.602 



571 Tarihu Bagdad, 2/9; El-Kasimi, Hajatu-l-Buhari, str. 3 1 i El-Kasimi, 
Kavaidu-t-tahdis, str. 85. 

572 El-Kasimi, Hajatu-l-Buhari, str. 30. 



141 



Buhari 

muttesil-predaje. Pored hadisa koji imaju spojen lanac prenosilaca, 
u torn djelu biljezi 1.341 mu'allek-hadis i 344 mutabe'a-predaje. 573 

Te brojke ne odnose se na mevkuf-predaje, vezane za govor 
ashaba, niti na maktu'- predaje, koje tretiraju govor i izjave tabi'ina. 

Klasiflkacija hadisa 

Imam Buhari svoj Sahih podijelio je na 97 poglavlja/kitaba, 
poglavlja je podijelio na manje dijelove/babove, kojih ima 3.730, a 
po nekima 3.450. 574 

Poglavlja je klasificirao prema fikhskim temama, tako da je 
svoju zbirku zapoceo poglavljem o pocetku Objave, zatim o 
imanu, nastavio poglavljem o znanju, ciscenju, abdestu, gusulu, 
menstruaciji, tejemmumu, namazu, dzumi, dzenazi, zekjatu, 
hadzdzu, postu itd., da bi djelo zavrsio poglavljem o 
tevhidu/monoteizmu. 

Ne samo da je izuzetno dobro poznavao hadis, vec i u samom 
citiranju teksta i lanca prenosilaca hadisa i njegovoj klasifikaciji po 
poglavljima jasno se primjecuje i njegova genijalna ostroumnost u 
fikhskom promisljanju. Uz to, pored hadisa, on navodi i brojne 
izjave ashaba i tabi'ina i, tako, na nov i sasvim argumentiran nacin 
pokazuje svoju genijalnu sklonost i ka islamskom pravu. 575 

Nakon analiziranja njegovih serijatsko-pravnih rjesenja, stice 
se dojam da je imam Buhari, uz to sto je bio hadiski genije,. bio i 
izuzetan mudztehid, koji je na temelju hadisa i izreka ashaba i 
tabi'ina donosio sopstvena rjesenja u fikhskoj oblasti. 576 

Imam Nevevi, u prilog tome, zakljucuje da Buhariji nije bilo 
premca u istancanosti u izvlacenju fikhskih zakljucaka iz odredenih 



573 Vidi: dr. El-Umeri, Buhusunfi tarihi-s-sunneti-l-muserrefeti, str. 320. 

574 M. Karalic, Imam Buharija i njegov Dzami'u-s-sahih, Islamska misao, br. 
8, 1982. god. str, 22. 

575 Zanimljivo bi bilo pogledati studiju dr. HaSima o imamu Buhariju kao 
muhaddisu i islamskom pravniku i na taj nadin ispravno sagledati njegovu 
sretnu sintezu izmedu te dvije oblasti. 

576 Neophodno je pogledati poglavlje o tome da li je imam Buhari pripadao 
posebnom mezhebu i koliko je on sam bio mudztehid po navedenoj studiji 
dr. HaSima, str. 167-174. 



142 



hadisa. 577 Tako se s pravom moze reci da njegov Sahih ne 
predstavlja samo vrhunsko hadisko, nego i vrhunsko serijatsko- 
pravno djelo, a uz to je i svojevrstan komentar hadisa koje ta zbirka 
sadrzi. 



Kritika hadisa i prenosilaca u Sahihu 

Hadiski kriticari su uvijek savjesno i sasma preciznim 
mjerilima provjeravali svako hadisko djelo. Posebna paznja bila je 
pridavana bas navedenom djelu. Bez obzira na brizljivu paznju 
samog Buharije i precizne kriterije koje je koristio u pisanju tog 
djela, hadiski kriticari su, imali primjedbi. 

Primjedbe su se odnosile na nesto manje od 80 hadisa, a 
kriticki se osvrnuli i na 80 ravija u Sahihu. Kada je u pitanju, na 
primjer, Sahih imama Muslima, kriticki su se osvrnuli na 130 hadisa 
i kritikovali 160 ravija. 578 

Neki, poput Ibn Dzevzija, idu dotle da cak jedan hadis iz 
njegovog Sahiha smatraju apokrifnim, sto su kasnija istrazivanja i 
precizna provjeravanja Sujutija, a posebno Ibn Hadzera el- 
Askalanija opovrgla i argumentirano ustanovila da nema u torn 
djelu nijedne slabe predaje, a o apokrifnoj da se i ne govori. 579 



Djela u vezi sa Sahihom 

Nijedno djelo, izuzev Kur'ana, nije bilo u zizi interesiranja 
ucenjaka svih profila, kao sto je to ta zbirka autenticnih hadisa. To 
ce nam najbolje ilustrirati zasebno djelo Muhammeda Isama el- 
Hasenija u kome je spomenuo djela nastala kao rezultat svestranog 
izucavanja D^ami'u-s-sahiha. On navodi 375 knjiga koje tretiraju to 
djelo, bilo da se radi o komentarima ili skracenim verzijama tog 



577 Vidi: dr. Nuruddin Itr, El-Imam et-Tirmizi ve-l-muvazenetu bejne 
dzami'ihi ve bejne-s-sahihajni, str. 34. 

578 Vidi: dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 319. 

579 Usporedi: M. Karalic, cit. clanak, str. 22. 



143 



djela. Uz to, uz naziv djela, donosi biografiju autora i najosnovnije 
podatke o svakom od tih djela. 580 

Komentari 

Veliki broj hadiskih strucnjaka komentirao je Buharijin Sahih. 
Samo u IV hidzretskom stoljecu, na primjer, to je ucinilo 1 2 velikih 
hafiza hadisa, medu kojima su bili Ibn el-Ahrem (umro 344.), Ibn 
Adijj (umro 365.), Ed-Darekutni (umro 385.), El-Hattabi (umro 
388.) i drugi. Znatan broj znamanitih hadiskih strucnjaka 
komentirao je tu hadisku zbirku od njenog nastanka do danasnjih 
dana, pa se moze slobodno reci da brojni komentari na njegovo 
djelo predstavljaju svojevrsnu hadisku enciklopediju! 

Ipak, svojom ozbiljnoscu, preciznoscu i korisnoscu isticu se tri 
komentara koji se danas najvise i koriste u naucnim krugovima. To 
su: 

1 - Fethu-l-Bari, Ibn Hadzera el-Askalanija (umro 852.), 

2 - Umdetu-l-kari, Bedruddina el-Ajnija (umro 855.) i 

3 - Irsadu-s-sari, Ahmeda el-Kastalanija (umro 922. god.) 581 

Mustahredizi 

To su djela u kojima su autori naveli iste hadise koji se nalaze 
u Sahihu, ali sa savim drugim senedima, sto je zbirku ucinilo jos 
argumentiranijom. Veliki broj takvih djela napisan je u proslosti. 
Izdvojicemo najpoznatije: 

- Mustahred^j Ebu Bekra el-Isma'ilija (umro 371.), 

- Mustahred^ Ebu Nu'ajma el-Asbehanija (umro 430.), 

- Mustahred^ Ebu Bekra el-Berkanija (umro 425.), 

- Mustahred^ Ebu Zerra el-Herevija, (umro 434 .). 582 



580 Vidi: Muhammed el-Haseni, lthafu-l-kari bi ma 'rifeti dzuhudi ve e 'amali- 
l-ulemai ah Sahihi-l-Buhari. Djelo sadrzi 511 stranica. 

581 Dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-sunneti-n-nebevijje, str. 204-205 i dr. 
Subhi es-Salih, Ulumu-l-hadis, str. 397. 

144 



Mustedrek - zbirke 

To su djela u kojima su autori naveli hadise koji ispunjavaju 
uvjete imama Buharija u odabiranju hadisa, ali ih on nije uvrstio u 
svoj Sahib. Najpoznatije zbirke te vrste su: 

- Mustedrek, Hakima en-Nejsaburija (umro 405.), 

- Mustedrek, Ed-Darekutnija (umro 385.) i 

- Mustedrek, Ebu Zerra el-Herevija (umro 434.). 583 

Atrafi 

To su djela u kojima su hadiski strucnjaci spomenuli samo 
odredene dijelove hadisa na temelju kojih se moze pronaci 
kompletan hadis. Poznata su, izmedu brojnih, sljedeca djela: 

- Atrafu-s-sahihajn, Ebu Mes'uda ed-Dimiskija (umro 401 .), 

- Atrafu-s-sahihajn, Ebu Nu'ajma el-Asbehanija (umro 430.) i 
-Atrafu-s-sahihajn, Ibn Hadzera el-Askalanija (umro 852.). 584 

Sulasijati 

Ovdje se radi o hadisima u cijim se senedima izmedu Buharije 
i Poslanika, s.a.v.s, nalaze samo trojica prenosilaca. Njegova zbirka 
sadrzi 22 takva hadisa. Hadiski strucnjaci posebno su se osvrnuli na 
spomenute hadise, tako da je nastalo oko desetak znacajnih djela u 
kojima se navedeni hadisi komentiraju. Najznacajnija su: 

- Serhu sulasijati-l-Buhari, El-Bermavi (umro 831.), 

- Serhu sulasijati-l-Buhari, Er-Rumi (umro 939.) i 

- Ta'liku ala sulasijati-l-Buhari, Ali el-Kari (1014.). 585 



582 Vidi: Ithafu-l-kari, str. 14-16. Usporedi: M. Karalic, cit. Clanak, str. 25. 

583 Vidi: Ithafit-l-kari, str. 13-14. 

584 ■ 



Vidi: Isto djelo, str. 16. 
585 Vidi: Istodjelo, str. 16-23. 



145 



Buhan 

Medzmu'ati 

To su djela u kojima su objedinjeni hadisi iz vise zbirki. 
Uglavnom, to je sinteza dva Sahiha - Buharijinog i Muslimovog. 
Takvih dijela ima mnogo a najpoznatija su: 

- El-D^em'u bejm-s-sahihajn, Ebu Bekra el-Dzevzeki (umro 
388.), 

- El-D^em'u bejm-s-sabibajn, El-Humejdi (umro 488.) i 

- El-D^em'u bejm-s-sabibajn, El-Munziri. 586 

Skracene verzije 

Brojni su autori skratili njegov Sahib i ostavili samo one hadise 
koji se ne ponavaljaju. Najpoznatije skracene verzije ove zbirke su: 

- Muhtesar, Dzemaluddin el-Kurtubi (umro 656.), 

- Muhtesar, Bedruddin el-Halebi (umro 789.) i 

- Muhtesar, Husejn ez-Zebidi (umro 893.). 587 

Na te i druge skracene verzije napisani su, takode, brojni 
komentari. 



Bo§njaci i Buharijin Sahib 

Bosnjaci su, takode, pridavali vaznost torn najautenticnijem 
hadiskom djelu. Ovo se ogledalo kroz usmeno i pismeno 
prevodenje tog djela na nas jezik i njegovo komentiranje od strane 
nase uleme. 

U prvim godinama austrougarske okupacije Sahib imama 
Buharija na nas jezik usmeno javno prevodi prvi reis-ul-ulema u 
BiH, Mustafa Hilmi-ef . Omerovic, petkom u Gazi Husrevbegovoj 
medresi u Sarajevu, a poslije njegove smrti to nastavlja 
novoizabrani reis-ul-ulema Mehmed Teufik-ef. Azapagic. 

Nakon njih zabiljezeno je kvalitetno prevodenje muderrisa 
Ahmed-ef. Bureka u prostorijama G.H. Medrese u Sarajevu, 



586 Vidi: Isto djelo, str.23-25. 

587 Vidi: El-Huli, Tarihujununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 81. 



146 



svakog petka u jutarnjim satima i to u periodu od 1926. do 1946. 
god. 

U periodu od 1942. do 1945. god. to djelo prevodio je h. hfz. 
Mustafa-ef. Nurikic, muftija banjalucki, i to dio vezan za 
obredoslovlje, za potrebe imama tog podrucja. 

Dugi niz godina h. hfz. Fuad-ef. Subasic pismeno prevodi ovo 
djelo i u cjelosti ga zavrsava 1972. god. 588 

Hasan-ef. Skapur prevodi tu zbirku od pocetka 1965. god. 
clanovima Udruzenja ilmijje u Prijedoru. To je, u isto vrijeme, cinio 
i pismeno. 589 Preveo je tri prva toma i tokom prevodenja IV toma, 
preselio je u vjecni i bolji svijet. Njegov prekinuti posao nastavio je 
Hasan-ef. Makic, tadasnji glavni imam u Prijedoru a sadasnji 
muftija bihacki. On je zavrsio i kompletan V torn, koji su cetnici 
unistili Zajedno sa imamskom kucom u Prijedoru, tako da njegov 
trud, nazalost, nije ugledao svjetlost dana. 

Dakle, prva cetiri toma prevedena su i objavljena. Prije godinu 
dana nasi mladi strucnjaci zavrsili su prijevod i komentar preostala 
cetiri toma ove zbirke. U toj ekipi bili su: dr. Sukri Ramie, dr. 
Zuhdija Adilovic, mr. Ahmed Adilovic, Hasan Makic, Halil 
Mehanovic, mr. Muharrem Stulanovic, Sabrija Puska, Vehbija 
Makic, dr. Enes Ljevakovic, hfz. Haso Popara, Mehmedalija 
Hadzic i pisac ovih redaka. Ocekujemo da se uskoro pred 
citaocima pojavi prijevod cijele zbirke. 

Isku§enja imama Buharija 

Kada je imam Buhari stigao u Nejsabur, poznati ucenjak 
Muhammed b. Jahja ez-Zuheli podsticao je ljude da ga idu slusati i 
preuzimati znanje od njega. Medutim, kada je Ez-Zuheli vidio 
kakvu popularnost uziva imam Buhari u narodu, poceo mu je sve 



588 Nazalost, djelo da dana danaSnjeg nije Stampano. Nasrecu, jedan od 
njegovih sinova je ovih dana zavrsavao unos kompletnog prijevoda u 
kompjuter, pa se nadamo, da ce, Allahovom pomoci, uskoro ovaj vrijedan 
prijevod ugledati svjetlo dana i tako ovaj gigantski poduhvat hfz Fuad-ef. 
SubaSica biti na dohvat ruke nasem ditateljstvu. 

589 Vidi: Husein Dozo, Rije6 recezenta, u: Sahihu-l- Buhari, prijevod: H. 
Skapur, 1/9-11. 

147 



vise zavidjeti, pa je to kulminiralo ubacivanjem smutnje izmedu 
Buharije i naroda. 590 Toliko je Ez-Zuheli radio protiv Buharije 
podvalama, lazima i smutnjama, da je, nazalost, uspio odvojiti sve 
ucenjake toga vremena u Nejsaburu od ovog imama. Jedini je 
imam Muslim ostao uz Buhariju kada su ga svi napustili! 591 

Buhari je bio prinuden napustiti Nejsabur i uputiti se u svoje 
rodno mjesto. 

Medutim, napustanje Nejsabura nije mu donijelo smiraj. 
Zavist je toliko bila jaka da je navela Ez-Zuhelija da je napisao 
pismo namjesniku Buhare Halid b. Ahmedu ez-Zuheliju u kome je 
optuzio Buhariju da je oponent sunnetu, na sto je namjesnik to 
procitao pred gradanima Buhare, trazeci od njih da ga napuste i ne 
slusaju. Gradani Buhare odbijaju takav prijedlog gradonacelnika, a 
nakon cega on nareduje Imamu da napusti to mjesto, sto Buhari i 
cini. 592 

Druga verzija, kako biljeze El-Bagdadi, Es-Subki, Ez-Zehebi i 
Ibn Hadzer, govori o obracanju namjesnika Buhare Halid b. 
Ahmeda ez-Zuhelija imamu Buhariji, kada od njega zahtijeva da 
dode na njegov dvor i da mu tamo tumaci Sahih i Tarih. Buhari 
dostojanstveno odgovara da bi to bilo ponizenje za znanje i nauku. 
Znanje se ne nosi na vrata vladara, nego kome treba znanje, taj 
dolazi u dzamiju ili u drugo mjesto gdje se znanje siri i tamo ga 
preuzima. To je, po njima, bio razlog njegovog protjerivanja. 593 

Iz ova dva velika iskusenja imama Buharija izvlacimo velike 
pouke: 

1 - Zavist ce permanentno biti prisutna medu ulemom. Kada 
je to osjetio najveci muhaddis svih vremena, sta onda ocekivati 
danas?! 

2 - Ukoliko se ucenjak podanicki ne odnosi spram vlasti, 
dozivljava velike neprijatnosti. Imam Buhari kristalno jasno je 



590 Sijeru e'alami-n-nubela', 12/449. 

591 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/30 i Tabekatu-s-safi'ijje, 2/330. 

592 Ova verzijaje zabiljezena kod Hafiza ez-Zehebija. Vidi: Sijeru e'alami-n- 
nubela ', 12/463. 

593 Vidi: Tarihu Bagdad, 2/33; Tabekatu-s-safi'ijje, 2/232-233; Sijeru 
e'alami-n-nubela ',12/464 i Hedju-s-sari, str. 494. 

148 



pokazao kako se treba odnositi spram vladajucih struktura koje bi 
htjele da im ucenjaci sluze u dnevnopoliticke svrhe. Taj postupak 
imama Buharija dijametralno je suprotan praksi mnogih danasnjih 
"ucenjaka" koji se sve vise penju u naucnim krugovima, sto su blizi 
vladajucoj hijerarhiji i sto se vise podanicki odnose spram njih! 



Smrt imama Buharija 

Vise autora naglasavaju da je Allah Uzviseni primao dove 
ovog islamskog velikana. Kada je bio protjeran iz Nejsabura, zatim 
iz Buhare, a onda stigao u Hartenk, u blizini Semerkanda, gdje je 
imao rodbinu, on je nakon nocnog-namaza, zamolio Allaha 
Plemenitog da mu uzme dusu, naglasivsi da je smrt bolja od fesada 
koji vlada u vladajucim i naucnim strukturama toga vremena, tako 
da nije prosao ni mjesec dana, kako tvrdi Abdul-Kuddus es- 
Semerkandi, a on je preselio u bolji, vjecni svijet! 594 

Hatib el-Bagdadi, Es-Subki, Ez-Zehebi i Ibn Hadzer biljeze 
izjavu Et-Tavavisija koji kaze: Sanjao sam Allahovog Pos/anika, sm.v.s, 
kako stoji u druhvu svojih ashaba. Na^vao sam mu selam, pa nakon sto mi 
je on odvratio, upitao sam ga: Koga cekaf, Allahov Pos/anice? Odgovorioje: 
Cekam Muhammeda b. Isma'ila el-Buharija! Nakon nekoliko dana saynao 
sam daje imam Buhari umro i to upravo onog momenta kada samja sanjao 
taj san! 595 

Ebu Mensur, covjek kod koga je imam Buhari bio smjesten tih 
posljednjih dana svoga zivota, kaze, da kada je ukopan, svi su 
osjetili da njegov kabur mirise mirisom miska! Svi su se cudili tome, 
cak i oni koji su mu zavidjeli za vrijeme njegovog zivota i cinili mu 
neprijateljstva, tako da se na njihovim licima primjecivalo kajanje i 
griza savjesti! 596 



594 Tarihu Bagdad, 2/34; Tabekatu-s-safi'ijje, 2/232 i Sijeru e'alami-n- 
nubel'a', 12/466. 

595 Tarihu Bagdad, 2/34; Tabekatu-s-safi'ijje, 2/232; Sijeru e'alami-n- 
nubela', 12/468 i Hedju-s-sari, str.494. 

596 Vidi: Tabekatu-s-safi'ijje, 2/233-234; Sijeru e'alami-n-nubel'a', 12/467 i 
Hedju-s-sari, str. 494. 

149 



B h;ri 



Inace, imam Buhari umro je u subotu, u noci uoci 
ramazanskog Bajrama 256. god. po Hidzri. U casu smrti 
nedostajalo mu je 13 dana da napuni 62 godine zivota! 597 



597 Tarihu Bagdad, 2/6 i 34; Tehzibu-l-esma', 1/68; Vefejatu-1-e'ajan, 4/190, 
Sijerue'alami-n-nubela', 12/468 i Hedju-s-sari, str. 495. 

150 



MUSLIM 

204./819.-261./874. 

Imam Muslim jedna je od najznacajnijih licnosti u 

islamskoj historiji, posebno u hadiskoj oblasti. On je 

uz imama Buharija predstavljao neprobojni bedem 

slabim i apokrifnim hadisima i njihovom infiltriranju u 

hadisku znanost i tradiciju muslimana. 

Njegova zbirka autenticnih hadisa predstavlja 

remek-djelo u islamskoj pisanoj rijeci, te uz Buharijin 

Sahib, predstavlja, kako se slazu svi ucenjaci, 

najautenticniju knjigu nakon Casnoga Kur'ana. 



Muslim b. el-Hadzdzadz b. Muslim el-Kusejri en-Nejsaburi. Sa 
ovim imenom operira vecina ucenjaka koji u svojim djelima 
spominju njegovu biografiju. 598 Manji broj autora spominju duzu 
verziju njegovog imena koja glasi: Muslim b. el-Hadzdzadz b. 
Muslim b. Verd b. Kusaz el-Kusejri en-Nejsaburi. 599 

En-Nejsaburi je prozvan po mjestu Nejsaburu, u Horasanu, 
Perzija, gdje je roden, a El-Kusejri oznacava staro arapsko pleme 
odakle vodi porijeklo. 600 

Nekoliko autora navodi skracenu verziju imena ovog hadiskog 
strucnjaka, medu kojima El-Kettani, 601 dr. Mustafa es-Siba'i, 602 
Muhammed Muhammed Ebu Zehve, 603 kao i nasi autori: 
Muhammed Tufo, 604 Tajjib Okie 605 i Mehmed Handzic. 606 

Po kun'ji/nadimku Ebu-1-Husejn spominju ga svi autori. 

Rodenje 

Brojni autori se razilaze kada je u pitanju preciziranje godine 
rodenja ovog velikana. Jedni tvrde da je roden 204. god., tj. u 
godini kada je imami Safija umro, 607 drugi smatraju da je to bilo 



598 Vidi: El-Hatib el-Bagdadi, Tarihu Bagdad, 13/100; Ibn Hadzer, Tehzibu-t- 
Tehzib, 4/67; Ez-Zirikli, El-a' lam, 7/22: dr. S. es-Salih, Ulumu-l-hadisi 
ve mustalehuhu, str. 398; dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-s-sunneti-n- 
nebevijje, str. 206; dr. M. U. el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 329; dr. O. 
Nakicevic, Uvodu hadiske znanosti, str. 151 i M. Karalic, Imam Muslim 
b. el-Hadzdzadz, Islamska misao, br. 113-1 14, maj-juni 1988., str. 24. 

599 Usporedi: Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubel'a', 12/558 i dr. Nuruddin Itr, 
El-imam Et-Tirmizi ve-l-muvazenetu bejne Dzami' ihi ve bejne-s- 
sahihajni, str. 35. 

600 Abdurrahman Itr, cit. djelo, str. 206. 

601 Ei-risaletu-l-mustatrefe, str. 1 1 . 

60 Es-sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri'i-l-islami, str. 448. 

603 El-hadisu ve-l-muhaddisune, str. 356. 

604 Temelji hadiske nauke, GlasniklVZ, br. 6-7, 1937, str. 264. 

605 Islamska tradicija, str. 19. 

606 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 88. 

607 Vidi: Ez-Zehebi, cit. djelo, 12/558; El-Makdisi, Surutu-l-eimmeti-s-sitte, 
str. 7; Ibn Hadzer, cit. djelo, 4/67; El-Kasimi, El-fadlu-l-mubin, str. 144; 
Ez-Zirikli, cit. djelo, 7/221; El-Huli, Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 
83 i dr. O. Nakicevic, cit. djelo, str. 151. 

153 



Muslim 



206. god., 608 a treci se ne opredjeljuju ni za jednu ni za dmgu 
godinu, vec navode i jednu i drugu kao vjerovatnu mogucnost. 609 



Putovanje u potrazi za hadisom 

Imam Muslim pokazao je ljubav spram nauke veoma rano, sto 
se posebno primjecivalo u oblasti hadisa. U rodnom kraju redovno 
je prisustvovao kruzocima hadisa koje su organizirali poznati 
ucenjaci. Do cetrnaeste godine slusao je predavanja ucenjaka iz 
svog kraja a onda ga zelja za ovom oblascu odvodi na pucinu 
ogromnog okeana ove znanosti. 

Pun nagona za spoznajom putuje sirom islamkog svijeta. U 
pottazi za hadiskom naukom obisao je Hidzaz, Egipat, Sam, Irak i 
druga podrucja. 610 

Na torn putovanju vec u rodnom Horasanu susrece i slusa 
cuvene hadiske strucnjake Ishaka b. Rahevejha i Jahja b. Jahja et- 
Tejmija, u Rejju Muhammeda b. Mehrana i Ebu Gassana, u 
Hidzazu Se'id b. Mensura i Ebu Mus' aba, u Iraku Ahmed b. 
Hanbela i Abdullaha b. Meslemea, u Egiptu Amr b. Sevvada i 
Harmelu b. Jahjaa, u Mekki el-Ka'nebija, u Kufi Ahmeda b. Junusa 
imnogedruge. 611 

Nekoliko puta je, kako navodi Handzic, 612 boravio u Bagdadu 
u potrazi za hadisom, a posljednji put to je bilo, kako tvrdi Hatib 
el- Bagdadi, 259. god. po Hidzri. 613 

Potrebno je konstatovati da je imam Muslim najvise vremena, 
ipak, proveo sa imami Buharijem od koga je najvise i naucio iz 



608 Usporedi: dr. N. Itr, cit. djelo, str. 35, takode i njegovo drugo djelo: 
Menhedzu-n-nakdifi ulumi-l-hadisi, str. 253, dr. A. Itr, cit. djelo, str. 206. 
i M. Tufo, cit. Clanak, str. 264. 

609 M. U. el-Hatib, cit. djelo, str. 329 i M. Handzic, isti izvor, str. 88. 

610 Vidi o tome: Ez-Zehebi, cit. djelo, 12/558; Ez-Zirikli, cit. djelo, 7/221, dr. 
M. es-Siba'i, cit. djelo, str. 448, dr. Hasan Muhammed Makbuli, 
Mustalehu-l-hadisi ve ridzaluhu, str. 77, M.Handzic, str. 88 i dr. O. 
Nakicevic, str. 151. 

611 Ez-Zehebi, isto djelo, 12/558 i dr. S. es-Salih, cit. djelo, str. 398. 

612 Uvod u hadisku i tefsirsku nauku, str. 88. 

613 TarihuBagdad, 13/101. 

154 



raznih hadiskih disciplina. Izuzetno je cijenio i uvazavao imama 
Buharija, koji mu je, to je neosporno, otvorio nove horizonte u 
domenu hadiskih znanosti. 614 

Koliko je imam Muslim respektirao imama Buharija najbolje 
ce ilustrirati njegov postupak kada je, jednom prilikom, zadivljen 
njegovom ucenoscu, ustao poljubio imama Buharija u celo, rekavsi 
mu: Dopusti mi da ti poljubim noge, profesoru svih profesora, predvodnice 
mubaddisa i lijefaice badisa od svih mabana i nedostatakaf' xs 

Inace, imam Muslim slusao je hadis od velikog broja sejhova. 
Samo u svom najpoznatijem djelu biljezi, kako spominje Ez- 
Zehebi, preko 200 ucitelja. Spomenucemo neke od njih: Ibrahim b. 
Halid el-Jeskuri, Ibrahim b. Se'id el-Dzevheri, Ahmed b. Se'id er- 
Ribati, Ahmed b. Abdullah el-Kurdi, Ahmed b. Abde, Ahmed b. 
Meni', Ishak b. Rahevejh, Se'id b. Mensur, Abdullah ed-Darimi, 
Abd b. Humejd, Osman b. ebi Sejbe, Muhammed b. es-Sabbah ed- 
Dulabi, Jahja b. Me'in, Ebu Zur'a, Ebu Se'id el-Esedzdz i drugi. 616 



Generacija muhaddisa koju je odgojio 

Nakon obilaska velikih islamskih centara, susreta sa brojnim 
hadiskim autoritetima i apsorbiranja zavidnog znanja iz hadiske 
oblasti on se vratio u rodni kraj i poceo drzati predavanja iz hadisa. 
Veliki broj zaljubljenika u tu znanost prisustvuje njegovim 
predavanjima. Narocito blizak bio je omladini. Tako ce u krilu 
njegovih kruzoka izrasti citava plejada velikih muhaddisa, cija ce 
imena trajno biti zapisana u hadiskoj znanosti. Medu njima se 
posebno isticu: Ebu Isa Et-Tirmizi, autor poznatog Sunena, Ebu 
Bekr b. Huzejme, autor poznatog Sahiha, Ebu Hatim er-Razi, Ebu 
Zur'a er-Razi, Muhammed b. Harun, Ahmed b. Seleme, 
Muhammed el-Ferra', Ebu Avane el-Isfraini, Ebu Hamid el- 
A'mesi, Jahja b. Sa'id, Ali b. Husejn, Husejn b.Muhammed el- 



614 Vidi o tome: dr. M. es-Siba'i, str. 448, dr. M.U. el-Hatib, str. 330; dr. H. 
M. Makbuli, str. 77, M. Handzic, str. 88. i M. Karalic, str. 24. 

615 Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/36 i dr. A. Itr, spomenuto djelo, str. 
207. 

616 Vidi 5iri spisak uCitelja kod hafiza Ez-Zehebija: Sijeru e 'alami-n-nubel'a ', 

12/558-561. 



155 



Muslim 



Kabbani, Ibrahim b. Muhammed b. Sufjan, prenosilac njegovog 
Sahiha i brojni drugi. 617 

Mjesto imama Muslima u hadiskoj znanosti 

Islamska literatura, kako klasicna tako i novija, prepuna je 
brojnih pohvala na racun ovog velikana. Davani su mu razni 
epiteti, svojstveni samo najvecim ucenjacima, kao sto su: imam, 
hafiz, hudzdze, hakim i sejhu-1-islam u hadisu. Nema ni jedne 
hadiske discipline koju imam Muslim nije precizno poznavao. U 
nekim elementima nadmasio je cak i svoga ucitelja imama 
Buharija. 618 

Poznati hafizi i strucnjaci u hadisu Ebu Hatim i Ebu Zur'a er- 
Razi stavljali su ga ispred svih ucenjaka tog vremena. 619 

Husejn b. Mensur biljezi da je imam Muslim jednom prilikom 
spomenut pred svojim i Buharijinim uciteljem Ishak b. 
Rahevejhom, koji je tada na perzijskom jeziku izgovorio pohvalu u 
njegovo ime, koja u prijevodu glasi: Kakavje to samo kapacitetP 20 

Poznati kriticar u hadiskoj znanosti Abdurrahman b. ebi 
Hatim kaze: Muslim je pouydan hafi% u hadisu. Od njega sam biljeyio 
hadise u Rejju. Kadaje moj otac bio upitan o autenticnosti njegove predaje, 
odgovorioje: Pou^danje i iskrenP* 

Ebu Amr b. Hamdan kaze: Upitao sam Ibn Ukdeta, hafi^a u 
hadisu, o Buhariji i Muslim u: Koje od njih dvojice 'uceniji? Odgowrio je: 
Buharije imam a i Muslim je imam u hadisuf' 22 

Hafiz Ibn Kurejs biljezi da je cuo Muhammeda b. Bessara da 
je jednom prilikom izjavio: Cetiri su samo istinska hafiya hadisa na 



617 Vidi o tome detaljnije: Ibn Kesir, 1 1/36, Ibn Hadzer, 4/67 i dr. S.es-Salih, 
str. 398. 

618 M.Karalic, str. 24. 

619 Ibn Kesir, 1 1/36 i Ez-Zehebi, 12/563. 



620 Ibn Kesir, 11/36 i Ez-Zehebi, 12/564. 

621 Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-Huffaz, 2/589. 

622 Tarihu Bagdad, 13/102; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/37 

156 



dunjaluku. To su: Ebu Zur'a er-Rasg u Kejju, Muslim u Nejsaburu, 
Abdullah ed-Darimi u Semerkandu i El-Buhari u Buhari. 623 

Hafiz Ishak b. Mensur je jednom prilikom, obracajuci se 
imamu Muslimu, rekao: Dobra nece nestati sve dok te Allah poyivi medu 
muslimanimaP 2 * 

Ibn Mende biljezi da je cuo Muhammeda b. Ja'kuba el- 
Ahrema da je rekao: Malije broj autenticnih hadisa promakao Buhariji i 
Muslimu. 625 

Hafiz El-Ahrem je, takode, rekao: Trojica su se istinskih 
muhaddisa pojavila u Nejsaburu. To su: Muhammed b. Jahja, Muslim b. el- 
Had^d^ad^ i Ibrahim b. ebi Talib. 626 

Ibn ebi Hatim kaze: Imam Muslim bioje od pouydanih hafiya u 
hadisu, Bjejepo^navanje ove oblasti bilo, doista, istinsho i velikof' 21 

Mesleme b. Kasim rekao je: On je pou^dan hafi% u hadisu, 
i^yanrednih sposobnosti i umi/ecaP 2s 

Imam En-Nevevi kaze: Sva se ulema slo^la u pogledu njegove 
ucenosti, pouydanosti, visokog polo^aja i i^yanredne sposobnosti u hadisakim 
disciplinama... 629 

Na ovakve pohvale spomenutih islamskih velikana, komentar 
u vezi sa ovim genijem iz treceg stoljeca po hidzri nije potreban. 
On je, neosporno je, bio jedan od stubova hadiske renesanse tog 
perioda, covjek koji je, Zajedno sa imamom Buharijem, udario 
temelje hadiskoj znanosti i postavio kriterije na temelju kojih ce se 
trasirati jasni putevi u svim hadiskim disciplinama. 



623 Sijeru e'alami-n-nubel'a', 12/564. 

624 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/37, 



625 Ez-Zehebi, 12/566 i Ibn Kesir, 1 1/37. Pretpostavljam da je ovdje El- 
Ahrem mislio na to koliko su Buhari i Muslim poznavali hadis, a ne na 
ogranicenost uvrStavanj a hadisa u njihovim sahihima. Treba, ovom 
prilikom, spomenuti da su veliki broj hadisa zabiljezili, recimo, Ibn 
Hibban i Ibn Huzejme u svojim sahihima, Hakim u El-Mustedreku, ali i 
brojni drugi sakupljaCi poznatih hadiskih zbirki. 

626 Ez-Zehebi, 12/565. 

627 Ibn ebi Hatim, El-dzerhu ve-t-ta 'dilu, 4/182. 

628 Dr. Nuruddinltr, El-imam Et-Tirmizi, str. 37. 

629 En-Nevevi, Tehzibu-l-esma ', 2/90. 

157 



Muslim 

Djela 

Imam Muslim napisao je veliki broj hadiskih djela. Brojni 
autori spominju cifru koja prelazi dvadeset djela iz ove oblasti. 

Daleko najvrednije i najznacajnije njegovo djelo je Sahib, o 
kome ce vise rijeci biti nesto kasnije. Ovom prilikom je znacajno 
spomenuti i njegova ostala djela u ovoj oblasti: 

- Kitabu-l-musnedi-l-kebiri ala esmai-r-rid^ali, 

- Kitabu-l-d^ami'i-l-kebiri ale-l-ebvabi, 

- Kitabu-l- 'ileB, 

- Kitabu evhami-l-muhaddisim, 

- Kitabu men lejse lehu ilia ravin vahidin, 

- Kitabu tabekati-t-tabi'ine, 

- Kitabu-l-muhadremine, 

- Kitabu-l-kuna ve-l-esma', 

- Kitabu-t-temji% 

- Kitabu-l-vuhdan, 

- Kitabu-l-efrad, 

- Kitabu-l-akran, 

- Kitabu evladi-s-sahabe, 

- Kitabu ejradi-I-Iamijjine, 

- Kitabu-l-intifa'i bi d^uludi-s-iba'i, 

- Kitabu musned hadisi Malik, 

- Kitabu tesmijeti lujuhi Malik ve Sujjan ve $u'be, i dr. 630 

Sahib 

Najznacajnije djelo po kojem je imam Muslim postao poznat i 
koje mu je donijelo ugled i respekt u znanstvenom svijetu je 



630 Uporedi: Ibn Hadzer, 4/67; M. M. ebu Zehve, str. 357; dr. S. es-Salih, str. 
399, M. Tufo, str. 264 i dr. O. Nakicevic, str. 152. 

158 



njegovo djelo El-Musnedu-s-Sahih, vise poznato kao Sahib. Imam 
Muslim je klasificirao hadise u ovom djelu prema fikhskim 
poglavljima. Na torn djelu radio je, kako biljeze mnogi autori, 
punih petnaest godina. 631 

On je iz tri stotine hiljada hadisa koje je poznavao, izabrao 
deset, a neki vele, dvanaest hiljada. Ako se odbiju hadisi koji se vise 
puta ponavljaju u Sahihu onda taj broj ne prelazi cetiri hiljade. 632 
Medutim, sejh Muhammed Fuad Abdul-Baki, stavljajuci brojeve uz 
svaki hadis iz njegovog Sahiha, ustanovio je da se radi o 3.033 
hadisa koji se ne ponavljaju. 633 

Treba napomenuti da vecina islamskih ucenjaka preferira 
Buharijin Sahib nad Muslimovim. Medutim, ima alima, posebno sa 
islamskog Magreba, koji Muslimovu zbirku stavljaju ispred 
Buharijine, zbog ljepote klasiflkacije teksta. Medu njima se posebno 
istice Ebu Ali en-Nejsaburi, ucitelj poznatog muhaddisa Hakima 
en-Nejsaburija, koji je izjavio: Pod ovim nebeskim svodom nema 
pouydanije ^birke od Muslimovog Sabiba\ m 

Imam Muslim, govoreci o hadisima u svom Sahihu, kaze: 
Nisam sve vjerodostojne hadise koje sam poznavao uvrstio u svoj Sahih. 
Zabiljefyo sam u njemu samo one koji ispunjavaju kriterije autentilnosti kod 
svih hadiskih ulenjakaP 1 

Nakon zavrsetka svog Sahiha imam Muslim dao ga je na uvid 
svom suvremeniku, ekspertu hadisa i cuvenom hadiskom kriticaru, 
Ebu Zur'a er-Raziju, da ga pregleda i da svoju ocjenu. Sve hadise 
na koje je Ebu Zur'a imao primjedbu, Imam Muslim je izbacio, a 
ostavio samo hadise na koje nije bilo nikakve primjedbe. Zato 



631 Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-hujfaz, 1/589 i M. U. el-Hatib, cit. djelo, str. 321. 

632 Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, str. 104 i Ahmed Muhammed &akh,El-Ba'isu- 
l-hasis, str. 25. 

633 Vidi: dr. Ekrem Dija' el-Umeri, Buhusufi tarihi-s-sunneti-l-muserrefeti, 
str. 247. 

634 Tarihu Bagdad, 3/101; Ibnu-s-Salah, Ulumu-l-hadisi, str. 19; Ibn 
Hallikan, Vefejatu-l-a'jan, 5/194; Tezkiretu-l-hujfaz, 2/289; Sijeru 
e'alami-n-nubel'a', 12/566, 

635 Ibnu-s-Salah, cit. djelo, str. 20; Dzemaluddin el-Kasimi, El-fadlu-l-mubin, 
str. 146; M. Karalic, str. 25. 



159 



Muslim 



imam Muslim i istice: Sve Ito sam uvrstio u svoj Sahih bilo je 
argumerntirano, a i sve ho sam iybacio i% njega, ufinjenoje argumentirano^ 

To na najbolji nacin ilustrira poslovicnu opreznost istinskih 
strucnjaka i velikana u hadiskoj oblasti. S druge strane, otkriva nam 
skromnost ovog genija i njegova spremnost da konsultira eksperte 
svoga vremena. 

SpecifiCnosti Muslimovog Sabiba 

1. Njegov Sahih, uz Buharijin, najvjerodostojnija je hadiska 
zbirka. 

2. Hadisi su klasificirani slicno klasificiranju u Buharijinom 
Sahihu. 

3. Obzirom na brojnost puteva predaje broj hadisa njegovog 
Sahiha nadmasuje broj Buharijine zbirke. 

4. Nema nijedne slabe niti hasen-predaje, sve su sahih. 
Doduse, veliki broj hadisa je istog sadrzaja kao i kod Buharije, s 
razlikom sto ih Muslim prenosi sa drugirn lancem prenosilaca. 

5. Sve razlicite puteve odredenih predaja donosi na jednom 
mjestu, kako bi uvezao razlicitost tekstova/metna i ukazao na 
brojnost lanaca prenosilaca/ seneda, klasificirajuci senede prema 
j acini, preferirajuci autenticne nad manje autenticnim. 

6. Ovaj Sahih prepoznatljiv je po preciznoj klasifikaciji hadisa. 

7. Ova zbirka ima vazan uvod u kojem imam Muslim govori o 
temeljima hadiske znanosti, posebno o izucavanju seneda u hadisu. 

8. Mevkuf-predaje, koje tretiraju govor ashaba, sveo je na 
najmanju mogucu mjeru. Cjelokupan Sahih obuhvata merfu'- 
predaje, koje sezu direktno do Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 

9. Imam Muslim pravio je distinkciju izmedu termina haddesena 
i ahberena. Termin haddesena upotrebljavao je ako je predaja dosla 
metodom slusanja a ahberena ako je predaja dosla metodom citanja. 
Istu razliku su pravili imam Safija i jos neki imami. 



636 Dr. M. U. el-Hatib, cit. djelo, sir. 33 1. 



160 



10. Bio je do kraja precizan u konstrukcijama kao sto su 
haddesena fulan i el-laj^u lifulan. Ako je postojala neznatna razlika u 
jednom harfu teksta hadisa, opisu nekog prenosioca ili slicno, sto 
uopce ne bi mijenjalo znacenje, on bi to pojasnio i naveo. 

11. Biljezi potpune hadise sa njihovim lancem prenosilaca u 
jednom poglavlju. On ne presijeca tekstove hadisa i ne biljezi ih u 
vise poglavlja, kao sto cini Buhari. 

12. On nije navodio mu'allek-predaje, izuzev na jednom 
mjestu, i to u poglavlju o tejemmumu, kako navode neki autori. 
Imam Es-Sujuti, medutim, navodi takvih sesnaest mjesta, ali istice 
da ih je Muslim naveo nakon muttesil-predaje, sto prakticno i ne 
predstavlja mu'allek-predaju. 637 

Davanje prednosti Buharijinoj nad Muslimovom zbirkom 

Vecina ucenjaka preferira Buharijinu nad Muslimovom 
zbirkom zbog odredenih elemenata koje ovom prilikom navodimo: 

1. Buhari biljezi hadise od 430 ravija od kojih Muslim nije 
zabiljezio niti jedan hadis. Od tog broja kritikovano je 80 
prenosilaca. Muslim biljezi hadise od 610 prenosilaca od kojih 
Buhari nije biljezio hadise, ali je od tog broja kritikovano 160 ravija. 

2. Buhari od prenosilaca koji su kritikovani biljezi vrlo malo 
hadisa, dok Muslim od takvih prenosilaca biljezi daleko vise. 

3. Buhari sve muttesil - predaje biljezi od prve kategorije 
prenosilaca, a sevahid - predaje od druge. Muslim, medutim, neke i 
muttesil - predaje biljezi i od druge kategorije prenosilaca. 

4. Buhari kod mu'an'an - predaja uslovljava susret prenosilaca, 
dok se Muslim zadovoljava time sto su zivjeli u isto vrijeme. 

5. Broj hadisa kojima je osporavana vjerodostojnost kod 
Buharija je manji nego kod Muslima. Kod njega je manji od, 80 
dok kod Muslima dostize broj od 120. 638 



637 Vidi: dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-s-sunneti-n-nebevijje, str. 208-210. 

638 Uporedi; M. Karalic cit. Clanak, str.27. 

161 



Komentari Sabiba 

Koliki je znacaj ove zbirke najbolje potvrduje broj komentara 
na nju. Autor Ke/fu^-^-ununa navodi petnaest komentara na njegov 
Sabib, 639 a Muvettik b. Abdullah b. Abdulkadir navodi 48 vecih i 
skracenih komentara i rezimea ove zbirke. 640 

Najznacajnije je, svakako, komentar imama En-Nevevija 
(umro 676. god. po hidzri), koji se zove El-Minbad%Ji ferbi Sahihi 
Muslim b. el-Had^dfyzd^ stampan u 18 dijelova i 9 tomova. 

Pored navedenog komentara, najpoznatiji i u svijetu najvise 
citani komentari su: 

Ikmalu-l-Ikmal, autor Ebu-1-Feredza Isa b. Mes'uda ez-Zevavi 
(umro 743. god.), ima 12 tomova. 

Ikmalu-l-mu'lim, bi fevaidi kitabi Muslim, autor Ebu Abdullah 
Muhammed b. Halefe el-Ubbi el-Maliki (umro 828. god.), stampan 
u 7 tomova. 

El-Ibtibad^ autor sejh Ahmed b. Muhammed el-Kastalani 
(umro 923. god.), polovina ga je stampana u 8 velikih tomova. 

Komentar, autora sejha Ali el-Kari el-Herevi, stampan u 4 
velika toma. 641 



Skracene verzije Sabiba 

Brojni autori su, zbog, znacaja Sabiba ptzvili njegove skracene 
verzije, tako sto su izostavljali sened hadisa i hadise koji se 
tekstualno ponavljaju. Medu najpoznatijim skracenim verzijama su: 

Telhisu kitabi Muslimin ve krhuhu, priredio Ahmed b. Omer el- 
Kurtubi (umro 656.god.), 

Mubtesam Muslimin, priredio Hafiz Zekijjuddiri Abdulazim el- 
Munziri (umro 656. god.), 



639 El-Huli; Tarihufununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 85. 
""VidrM. Karalic, str.27. 

641 Pogledaj: El-Huli, str. 85; dr. El-Umeri, str. 248; dr. Es-Siba'i, str. 449; dr. 
Makbuli, str. 77; M. Tufo, str. 265 i M. Karalic, str. 27. 

162 



Muhtesaru %evaidi Muslimin ale-l-Buhari, priredio Siradzuddin 
Omer b. Alija b. el-Mulekin es-Safi'i (umro 804. god.). 642 



Smrt imama Muslima 

Svi autori slazu se da je imam Muslim umro 261. god. u 
rodnom Nejsaburu. Razilaze se jedino u tome koliko je imam 
Muslim u trenutku smrti imao godina, sto opet zavisi od toga koja 
je godina rodenja prihvacena od strane tih autora: 204. ili 206. Tako 
Ibn Hallikan tvrdi da je imam Muslim napunio, u trenutku smrti 55 
godina, 643 Ibn Kesir smatra da je imao 57 godina 644 , a hafiz Ez- 
Zehebi navodi da je tada imao 50 i nekoliko godina. 645 

Na kraju bi bilo zanimljivo navesti uzrok njegove smrti, onako 
kako navode islamski ucenjaci u svojim djelima. 

Naime, imam Muslim je jednom prilikom bio upitan za jedan 
hadis kojeg se nije mogao u torn trenutku sjetiti, pa je otisao kuci 
potraziti ga u u svojim brojnim spisima. Ukucanima je rekao da mu 
to vece niko u sobu ne ulazi. Sa sobom je u sobu ponio jednu 
veliku korpu hurmi koju je bio dobio kao hediju, pa je jeo te hurme 
dok je trazio hadis. Kada je hadis pronasao, pred samu zoru, 
ustanovio je da je sve hurme iz korpe pojeo. Kazu da mu je nakon 
toga pozlilo, da se razbolio i da je to bilo uzrokom njegove smrti - 
Allah mu se smilovao i nagradio ga! 



642 El-Huli, str. 85-86 i M es-Siba'i, str. 449. 

643 Vefejatu-l-a'jan, 2/91. Vidi, takode: dr. S. es-Salih, str. 399. 

644 El-Bidaje ve-n-Nihaje, 1 1/38, Vidi, takode: El-Fadlu-l-Mubin, str. 144. 

645 Sijeru a 'lami-n-Nubela ', 12/580. 

163 



IBNMADZE EL-KAZVINI 

209./824. - 273./886. 

Ibn Madze el-Kazvini poznati je hafiz u hadisu koji 

je djelujuci u 3. hidzretskom stoljecu uveliko doprinio 

da to stoljece dobije naziv zlatno doba hadiske 

znanosti. 

Njegov Suneriy uz brojne karakteristike, sadrzi 
1.339 hadisa koje uopce ne spominju ostali autori El- 

Kutubu-s-sitte. 

Nas najveci muhaddis rahm. Mehmed-ef. Handizic 
zapoceo je vrlo lijep komentar na arapskom jeziku na 
njegov Sunen koji je nazvao Izharu-l-behadze bi serhi 
Sunen Ibn Madze, ali ga, zbog bolesti i prerane smrti 

nije dovrsio. 



Ebu Abdullah Muhammed b. Jezid b. Madze er-Reb'i El- 
Kazvini. 646 Poznat je u islamskoj litaraturi kao Ibn Madze, a to je 
prezimenjak njegovog oca, a ne djeda ili majke, kako neki misle. 647 
Ibn Hadzer, takode, tvrdi da je to nadimak njegovog oca, koji je 
bio perzijskog porijekla. 648 

Er-Reb'i oznacava njegovu pripadnost Rebi'i jednom od 
brojnih plemena. Medutim, ni Ibn Hallikan, niti drugi autori ne 
znaju odredeno kojem plemenu pripada Ibn Madze. 649 

Roden je u mjestu Kazvin, 650 gradu u istoimenoj pokrajini 
sjeverozapadnog Irana, pa je, odade, i dobio ime El-Kazvini. 651 

Svi autori, i stariji i mladi, spominju da je Ibn Madze roden 
209. god. Jedino dr. Mustafa Es-Siba'i navodi 207.god., kao godinu 
rodenja, sto smatram stamparskom greskom, s obzirom da svi 
izvori iskljudvo navode 209. god. 652 

Putovanje u potrazi za hadisom 

Pouzdano se ne zna kada se Ibn Madze poceo zanimati za 
hadis i hadiske znanosti. Zna se, medutim, da je jedan od njegovih 
najstarijih sejhova bio Ali b. Muhammed Et-Tanafisi koji je umro 
233.god. po Hidzri, pa se na temelju toga podatka moze zakljuciti 
da je poceo izucavati hadis izmedu 15. i 20. godine zivota, kao sto 
je, uglavnom, bio slucaj i sa ostalim ucenjacima toga vremena. 653 



646 Ovo je ime po kojem ga spominju brojni autori. Vidi: Ibnu-1-Dzevzi, El- 
Muntezam, 5/90; Ibn Hallikan, Vefejatu-l-e'ajan, 4/279; Ez-Zehebi, 
Tezkiretu-l-huffaz, 2/636; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/56; Ibn 
Hadzer, Tehzibu-t-tehzib, 9/530 i Es-Sujuti, En-Nudzumu-z-zahire, 3/70. 

647 Er-Rafi'i, Tarihu Kazvin, list 108 i El-Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, 
str.12. 

648 Tehzibu-t-tehzib, 9/530. 

649 Vefejatu-l-e'ajan, 3/407. 

650 Grad u istoimenoj pokrajini sjeverozapadnog Irana. Vazno prometno 
6vori§te. Osnovan u 4. stoljecu (Enciklopedija leksikografskog zavoda, 
3/442). 

651 Enciklopedija leksikografskog zavoda, 3/442. 

652 Es-Sunnetu ve mekanetuha fi-t-tesri'i-l-islami, str. 454. 

653 Usporedi: Muhammed Mustafa el-A'zami, Uvod u Sunen Ibn Madze, 1/13. 

167 



lb t -Kazvini 



Nakon 230. god. pocinje njegovo angaziranije putovanje u 
potrazi za hadisom. Odlazi i izucava hadis i hadiske znanosti u 
poznatim islamskim naucnim centrima toga vremena: Mekki, Basri, 
Kufi, Bagdadu, Samu, Misiru i Rejju. 654 



U&telji 

Ibn Madze je u svom dugogodisnjem izucavanju hadisa ucio 
od brojnih sejhova. Ucio je od: Ahmeda b. Ebi El-Hivarija, 
Osmana b. Isma'ila ez-Zuhelija, Hisama b. Ammara i dr. u 
Damasku; Ebu Tahira b. Serha, Muhammeda b. Remha, Junusa b. 
Abdu-1-A'la i dr. u Misiru; Amra b. Osmana, Hisama b. 
Abdulmelika, Jahja b. Osmana i dr. u Homsu; Ebu Bekra b. Ebi 
Sejbeta, Ebu Hajseme Zuhejra b. Harba, Suvejda b. Se'ida i dr. u 
Iraku. 655 



UCenici 

Ibn Madze je ostavio citavu plejadu vrijednih ucenika. 
Najpoznatiji od njih su: Ibrahim b. Dinar el-Dzersi el-Hemedani, 
Ahmed b. Ibrahim el-Kazvini, Ebu Amr Ahmed b. Muhammed el- 
Medeni, Ebu-t-Tajjib Ahmed b. Ruh es-Sa'rani el-Bagdadi, Ishak b. 
Muhammed el-Kazvini, Sulejman b. Jezid el-Kazvini, Ali b. 
Ibrahim el-Kazvini, Ali b. Se'id el-Gaddani, Muhammed b. Isa es- 
Saffar i mnogi drugi. 656 



Djela 

Uz najpoznatije djelo Sunen, Ibn Madze napisao je jos Et-Tefsir 
i Et-Tarih. Medutim, ta dva djela nisu dostupna javnosti, jer su, 
ocito je, vremenom zagubljena. 



654 Vidi: Ibnu-1-Dzevzi, cit. djelo, 5/90; Ibn Hadzer, cit. djelo, 9/531; Ibn 
Hallikan, cit. djelo, 3/407 i Ed-Dihlevi, Mukaddimafi usuli-l -hadis, str. 
97. 

655 Vidi o tome: Jakut el-Hamevi, Mu'dzemu-l-buldan, 4/344. 

656 Vidi: Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela', 13/278; Ibn Hadzer, spom. 
izvor, 9/531 i El-A'zami, cit. djelo, 1/13. 

168 



Sto se tice njegovog tefsira Kur'ani-kerima, o tome imamo 
potvrdu u rijecima hafiza El-Mizzija, koji na jednom mjestu kaze: 
Prona/ao sam samo dva dijela Tefsira 1 bn Madfy... 657 

O njegovom djelu Et-Tarih doznajemo u rijecima hafiza Ebu-1- 
Fadla Muhammeda b. Tahira El-Makdisija, koji kaze: Vidio sam u 
Ka^vinu njegovo djelo Et-Tarih kojeje tretiralo ljude i mjesta od vremena 
ashaba do njegovog doba. 658 

Ta dva djela spominju brojni autori u svojim izvorima. 659 

Sunen 

To je njegovo najznacajnije djelo, u kojem navodi sahih, hasen 
i da'if predaje. Uz to, navodi i neke sasvim slabe hadise, pa je zbog 
toga poprilicno kasno njegov Sunen uvrsten medu sest najpoznatijih 
hadiskih zbirki. 

Prvi koji je Ibn Madzin Sunen pridodao Sahihima Buharije i 
Muslima i Sunenima Ebu Davuda, Tirmizije i Nesaije, bio je Ebu-1- 
Fadl Muhammed b. Tahir el-Makdisi (umro 507. god. po Hidzri), u 
knjizi A/rafu-/-kutubi-s-sitte. m Nakon toga ucinio je to i hafiz Abdul- 
Ganijj el-Makdisi (umro 600.god.) u djelu El-Kemalu fi esmai-r- 
ridfyli. m 

Prije njih, islamski ucenjaci su na 6. poziciju uvrstavali El- 
Muvetta' imami-Malikov, obzirom da je vjerodostojniji od Ibn 
Madzinog Sunena. 

Medutim, i nakon sto je El-Makdisi uvrstio Ibn Madzin Sunen 
u odabranu zbirku hadisa pojedini islamski ucenjaci su i dalje na 6. 
poziciju stavljali Malikov Muvetta'. Medu pojedincima koji su to 
cinili bili su Ebu-1-Hasan Rezin b. Muavija Es-Serkasti (umro 
535.god.) u djelu Et-Ted^ridu li-s-sihahi-s-sitte, u cemu ga je slijedio i 



657 Tehzibu-l-kemal, 1/150. 

658 Vidi: El-A'zami, cit. djelo, 1/14. 



659 O njegovom tefsiru i Tarihu vidi, npr: Sijeru e'alami-n-nubela', 13/277; 
El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/56 i Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/309. 

660 Vidi: El-Makdisi, Surutu-l-eimmeti-s-sitte, str. 21. Vidi, takode: El- 
Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, str. 12-13. 

661 El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 215. 



169 



imam Ibnu-1-Esir el-Dzezeri (umro 606. god.) u kapitalnom djelu 
D^amf u-I-usu/. 662 

Drugi, pak, prefeririraju Sunen Darimija i stavljaju ga na 6. 
poziciju. To je, recimo, stav Ibnu-s-Salaha, En-Nevevija, Ibn 
Hadzera i dr. 663 

Medutim, analizirajuci ovu zbirku hadisa, rnoze se doci do 
zakljucka da je ona uvrstena na 6. poziciju i zbog redoslijeda 
poglavlja i hadisa koje je na vrlo lijep i prijemcljiv nacin sacinio Ibn 
Madze. 664 

Inace, Ibn Madze, kao i njegovi prethodnici, klasificira hadise 
prema fikhskim pitanjima. On je u Sunen uvrstio ukupno 4.341 
hadis. Od spomenutog broja 3.002 hadisa, u cjelosti ili jednim 
dijelom, spominju i autori preostalih zbirki nazvanih El-Kutubu-s- 
sitte. Zanimljivo je da Ibn Madze navodi, kako primjecuje 
Muhammed Fuad Abdulbaki, 1.339 hadisa koje uopce ne navode 
peterica spomenutih autora. Od tog broja: 

- 428 hadisa autenticnog su seneda, 

- 199 hadisa dobrog su seneda, 

- 613 hadisa slabog su seneda, i 

- 99 hadisa su vrlo loseg seneda. 665 

Obzirom da Ibn Madzin Sunen sadzi najvise slabih, a posebno, 
veoma slabih predaja, on se, zbog toga, i smijesta na posljednje 
mjesto u rangiranju hadiskih zbirki iz El-Kutubu-s-sitte. U odnosu na 
druge spomenute zbirke njegov Sunen izdvaja se sa predajama od 
nekih prenosilaca koji su optuzeni za laz i kradu hadisa. 666 



662 Pogledaj: Er-Risale el-mustatrefe, str. 1 3 i dr. Muhammed Udzadz el- 
Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 342. 

663 El-Kettani, cit. djelo, str. 13. 

664 To primjecuje Ibn Hadzer. Vidi: Tehzibu-t-tehzib, 9/53 1. 

665 Usporedi, Sunen Ibn Madze, 2/1519-1520. 

666 Vidi: dr. Nuruddin Itr, Menhedzu-n-nakdifi ulumi-l-hadisi, str. 278. 



170 



Po nekim autorima u ovoj zbirci ima dak oko hiljadu slabih 
predaja. 667 

Treba naglasiti da je znacaj Sunena, pored ostalog, i u tome, sto 
hafiz Ibn Madze, iako navodi 3.002 hadisa koji su spomenuli i 
autori preostalih pet zbirki, on ih, sto je vrlo vazno, ne navodi sa 
istim lancem prenosilaca, nego dolazi sa novim, dime jos vise 
pojacava hadise iz prethodnih zbirki, dime potvrduje vrijednost i 
znacaj sopstvenog djela. 

Sunen je Ibn Madze podijelio na 32 knjige/kitaba i 1.500 
poglavlja/poglavlja. Uz to, ovo djelo poznato je po preciznom 
klasificiranju hadisa i hadiskih poglavlja. 668 Inade, poglavlja u ovoj 
zbirci vrlo su kratka. Obidno nisu duza od nekoliko redaka. Rijetka 
su poglavlja koja prelaze vise od jedne stranice. Uz to, Sunen 
karakterizira i jednostavnost i lahkoca u pronalazenju hadisa koje 
trazimo, upravo zbog Ibn Madzinog znaladkog klasificiranja 
hadisa. 669 

U ocjeni hadisa tog, nesporno, vrijednog djela, postoje razliditi 
pristupi, od onog koje zastupa hafiz El-Mizzi (umro 742. god. po 
Hidzri) da su sve predaje kojeje naveo Ibn Mad^e a ne navode ih peterica 
autora El-Kutubi-s-sitte slabeX do onog koje navodi Ibn Hadzer (umro 
852.god. po Hidzri) da su brojne predaje koje on navodi— a ne navode ih 
preostala peterica autora — autenticnel 670 

Komentari Sunena 

Kao i svako vrijedno hadisko djelo, tako je i Sunen, 
vremenom dobio znadajne komentare. Spomenimo neke: 

1 - Komentar Kemaluddina Muhammeda b. Musaa ed- 
Dimjerija es-Safi'ija (umro 808. god. po Hidzri), djelo u pet 
tomova. 



667 Tehzibu-t-tehzib, 9/532. Vidi, takode: dr. Hemmam Abdurrahim Se'id, Et- 
Temhidufi ulumi-l-hadisi, str.l 10. 

668 Usporedi: dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-s-sunneti-n-nebevijjeti, str. 220. 

669 Pogledaj: Muhammed Lutfi Es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 325. 

670 El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 113. Zanimljivo je pogledati §ta o tome 
kazu velikani hadiske znanosti. Vidi, na primjer: Ibnu-1-Dzevzi, El- 
Mevdu'at, 2/55-56 i Ez-Zehebi, Mizanu-l-i' tidal, 2/20. 

171 



Ibn Madze el-Kazvini 



2 - Komentar Ibrahima b. Muhammeda El-Halebija (umro 
841.). 

3 - Komentar Misbahu-^-^ud^ad^e, krb ala Sunen Ibn Mad^e, 
hafiza Dzelaluddina es-Sujutija (umro 911.). 

4 - Komentar Kifajetu-l-had^e fi serhi Sunen Ibn Mad^e, 
Muhammeda b. Abdulhadija Es-Sindija (umro 1138.). 

5 - Komentar Ma temessu ilejhi-l-had^e ala Sunen Ibn Mad^e, 
Siradzuddina Omera b. El-Mulekkina, u osam tomova. 

6 - Komentar Ind^ahu-l-had^e, ferh Sunen Ibn Mad^e, sejha Ed- 
Dehlevija. 671 



BoSnjaci i Ibn Madzin Sunen 

Sunenu nije se pridavala paznja koliko ostalim djelima iz El- 
Rutubu-s-sitte. Nas najveci muhaddis rahm. Mehmed-ef. Handzic 
nije, ipak, dozvolio da taj velikan hadiske znanosti bude 
zapostavljen na nasim prostorima, pa je zapoceo svoj, doista, 
izvanredni komentar na arapskom jeziku na spomenuto djelo, 
nazvavsi ga: I^haru-l-behad^e bi ferhi Sunen Ibn Mad^e. 672 Nisam 
primijetio da je taj komentar spomenuo neki istrazivac u svojim 
djelima. Pronasao sam ga u rukopisima Gazi-Husrevbegove 
biblioteke pripremajuci doktorsku disertaciju iz oblasti izucavanja 
hadisa u BiH od dolaska islama do kraja XX stoljeca. U torn radu 
znacajan prostor pripada nasem najvecem muhaddisu Mehmed-ef. 
Handzicu. 

Handzicev komentar sadrzi 118 rukom pisanih, velikih listova. 
Prije komentara Handzic donosi dva poglavlja. U prvom poglavlju 
navodi Ibn Madzinu biografiju, a u drugom govori o njegovom 



671 O komentarima na Sunen vidi: dr. Mustafa Es-Siba'i, Es-Sunnetu ve 
mekanetuhafi-t-tesri'i-l-islami, str. 455; dr. EkremDija' el-Umeri, 
Buhusunfi tarihi-s-sunneti-l-muserrefeti, str. 252; dr. Abdurrahman Itr, 
cit. djelo, str. 221; M. Es-Sabag, cit. djelo, str. 326; dr. Hasan Makbuli, 
Mustalehu-1-hadisi ve ridzaluhu, str. 86 i Mehmed Handzic, Izharu-l- 
behadze, list 9-10, rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, 
broj 6963. 

672 Vidi rukopis u GHB u Sarajevu, pod brojem: 6963. 

172 



Sunenu, gdje analizira hadise i pise o najosnovnijim detaljima tog 
djela. 

Nakon dva uvodna poglavlja, Handzic manirom velikog 
muhaddisa, svojim lijepim, prepoznatljivim rukopisom i tecnim, 
socnim arapskim jezikom, pocinje komentar djela. Zavrsio je 38 
poglavlja/babova. Navodeci 39. poglavlje koje tretira abdest, iz 
Kitabu-t-tahareta, stao je... To je na 118. listu rukopisa. Da li je razlog 
sto je stao iznenadna bolest i vrlo brza smrt ili nesto drugo, nije 
nam poznato, buduci da rahm. Handzic ne navodi datum pisanja 
komentara?! Inace, uocljivo je, da je taj nas vrijedni muhaddis 
datum navodio na kraju zavrsenih rukopisa. Obzirom da ovo djelo 
nije priveo kraju, nije mogao ni staviti datum, pa smo, tako, ostali 
bez vrijednog podatka! 

Ibn Madze i ucenjaci 

Ibn Madze se ubraja u grupu poznatih hafiza i strucnjaka u 
hadisu. On je licnost koja je, uz ostale velikane hadiske misli, 
obiljezila 3. hidzretsko stoljece, koje je nazvano ylatnim vremenom 
hadiske ^nanosti. 

Ebu Ja'la Halil b. Abdullah el-Halili el-Kazvini kaze: Ibn Mad^e 
je iyuyetno pouydan, a o njegovoj pouydanosti su se drug slozftli. Drugi su 
potrebni njegovog %nanja. Po^natje u hadisu i u hifcuP 17 ' 

Hafiz Ez-Zehebi istice: Ibn Mad^e bioje pouydan hafi^ i hadiski 
kriticar, firokog obra^ovanja. Njegov Sunen donekle umanjuje njegovo 
uvrhavanje munker i nesto malo mevdu'-predaja. Ukupno oko hiljadu predaja 
u njegovoj ^birci imaju neku vrstu slabostiF* 

Hafiz Ibn Kesir veli: Sunen Ibn Mad^e najbolje ukayuje na njegovo 
djelo, ynanje, utemeljenost i slijedenje sunnetaF s On je, takode, istakao da 
je Sunen: ...i%u%etno koristan i nadasve lijepo klasificiran po fikhskim 
pitanjima. 616 



673 Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-huffaz, 2/636; Sijeru e'alami-n-nubela', 13/279 i 

Tehzibu-t-tehzib, 9/532. 

674 Sijeru e'alami-n 'nubela', 1 3/278-279. 

675 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/56. 

676 Vidi: El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 215. 



173 



Ibn Madze el-Kazvini 



Ibn Hallikan kaze: Onje imam u hadisu, %nalac hadiskih discipline! i 
svega stoje u ve^sa hadiskim ^nanosiima. 611 

Ibnu-1-Dzevzi o njemu je rekao: Bioje, doista, po^navalac badisa i 
hadiskih yianostiF* Gotovo identicnu ocjenu daje i hafiz Ibn 
Hadzer el-Askalani. 679 

Ibn Nasiruddin kaze: Ibn Mad^ejejedan od ^namenitih imama u 
hadisu. Bioje pou^dan bafi%. Autorje Sunena, Tefsira i Tariha. Njegov 
Sunen ne sadr$i vise od 30 hadisa u cijem senedu se nala^i slabost£ m 

Ocito je da ovih nekoliko recenica hadiskih ucenjaka sasvim 
dovoljno ilustrira Ibn Madzinu ucenost i njegov znacaj u oblasti 
hadiskih znanosti! 



Smrt 

Hafiz Ibn Madze umro je, kako isticu svi autori, u rodnom 
Kazvinu, u ramazanii 273. god. po Hidzri. 681 

Uz 273. godinu, samo pojedini autori, spominju i 275. kao 
mogucu godinu njegove smrti. 682 

Ibn Madze je, kako navodi Ibn Kesir, u casu smrti napunio 64 
godine zivota. 683 



677 Vefejatu-l-a'jan, 3/407. 

678 El-Muntezam, 5/90. 

679 Vidi: Tehzibu-t-tehzib, 9/531. 



680 
681 



Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/308. 

Ibn Hallikan, cit. djelo, 4/279; Ibnu-1-Dzevzi, cit. djelo, 5/90 i Sijeru 

e'alami-n-nubela', 13/279. 

682 Usporedi: Sijeru e'alami-n-nubela', 13/279 i Tehzibu-t-tehzib, 9/532. 

683 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/56. 



174 



EBU DA VUD ES-SIDZISTANI 

202./817. - 275./888. 

Ebu Davud es-Sidzlstani je jedan od najznacajnijih 

muhaddisa u historiji. Uz temeljito poznavanje hadisa 

i hadiskih znanosti, bio je, takode, jedan od velikih 

serijatskih pravnika. 

Njegov Sunen pretstavlja, po vecini ucenjaka, 

nakon Buharijine i Muslimove, najvazniju zbirku 

hadisa, u kojoj je, iz pola miliona hadisa koje je 

poznavao, izabrao i uvrstio 4.800 klasificirajuci ih 

prema serijatsko-pravnim pitanjima. 



Puno mu je ime Sulejman b. el-Es'as b. Ishak b. Besir b. 
Seddad b. Jahja b. Imran ebu Davud el-Ezdi es-Sidzistani. 684 

On je porijeklom iz Sidzistana, poznatog podrucja u 
Afganistanu. 685 Neki smatraju da on porijeklo vodi iz sela 
Sidzistana ili Sidzistane, koja se nalazi u blizine Basre, u Iraku, sto 
kategoricki demantira hafiz Ez-Zehebi. 686 Kroz liter aturu on je 
poznat kao: Ebu Davud es-Sidzistani. 

Roden je 202. god. po Hidzri, odnosno 817. god. po Isaovom, 
a.s, rodenju. 687 

Putovanje u potrazi za hadisom 

Ebu Davud je prvo iskoristio hadiski potencijal u svom 
mjestu, a nakon toga se uputio prema drugim islamskim naucnim 
centrima toga vremena: Horasanu, Samu, Iraku, Egiptu, Hidzazu, 
Dzeziri i dr. 688 Vise puta je boravio u Bagdadu u potrazi za 
hadisom a prvi puta je to ucinio, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, 
kada je imao 18 godina. 689 

Nakon izvjesnog vremena provedenog po raznim islamskim 
naucnim centrima, on se smjestio u Basri, ispunivsi zelju 
abbasijskom halifi el-Vasiku, koji ga je molio da to ucini. 690 U 
ovom gradu je ostao do kraja zivota. 



684 Ovako ga, uglavnom, sa malim izmjenama spominju brojni autori. 
Pogledaj: Ibn ebi Hatim, El-Derhu ve-t-ta'dilu, 4/101; Hatib el-Bagdadi, 
Tarihu Bagdad, 9/55; Ibn Hallikan, Vefejatu-l-a'jan, 2/404; Ibn ebi Ja'la, 
Tabekatu-l-Hanabile, 1/159; Ibnu-1-Dzevzi, El-Muntezam, 5/97; Ibnu-1- 
Esir, El-Lubab, 1/533; Ez-Zehebi, El-lber, 2/54, El-Jafi'i, Mir'atu-l- 
dzinan, 2/1 89 i El-Kehhale, Mu 'dzemu-l-mu' ellijin, 4/255. 

685 Vidi: Vefejatu-l-e 'ajan, 2/405, Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela', 

1 3/22 1 i Abdulaziz Izzuddin es-Sejrevan, Uvod u: El-Merasil Ebu 
Davuda, str. 15. 

686 Tezkiretu-l-huffaz, 2/591. 

687 Nema razilazenja medu autorima u godini njegovog rodenja. Vidi: Ez- 
Zehebi, Et-Tarih, 1/122; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/60; Ibn 
Hadzer, Tehzibu-t-tehzib, 4/169; Es-Subki, Tabekatu-s-safi'ijje, 2/48 i El- 
Kasimi, El-fadlu-l-mubin, str. 1 76. 

688 Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/3 14. 

689 Sijeru e 'alami-n 'n ubela ', 1 3/22 1 . 

690 Vidi; sejh Es-Sejrevan, Uvod u: El-Merasil Ebu Davuda, str. 17. 

177 



Ebi Davud es-Sidzistani 

Ucitelji 

Ebu Davud je obilazeci velike islamske centre slusao veliki 
broj ucitelja, od njih puno naucio i zabiljezio veliki broj hadisa. 
Tako je, izmedu ostalih, slusao: 

- u Mekki: el-Ka'nebija i Sulejmana b. Harba, 

- u Basri: Muslima b. Ibrahima i Ebu-1-Velida Et-Tajalisija, 

- u Kufi: Hasana b. er-Rebi'a el-Buranija i Ahmeda b. Junusa 
el-Jerbu'ija. 

- u Halepu: Ebu Tevbe b. er-Rebi'a b. Nafi'a, 

- u Harranu: Ebu Dza'fera en-Nufejlija i Ahmeda b. ebi 
Su'ajba, 

- u Homsu: Hajveta b. Surejha i Jezida b. Abdurabbih, 

- u Damasku: Safvana b. Saliha i Hisama b. Ammara, 

- u Horasanu: Ishak b. Rahevejha, 

- u Bagdadu: Ahmed b. Hanbela, 

- u Belhu: Kutejbu b. Se'ida i 

- u Egiptu: Ahmed b. Saliha i mnoge druge. 691 

Uz naprijed nabrojane slusao je i poznate hadiske kapacitete, 
kao sto su: Jahja b. Me'in, Ali b. el-Medini, Ibrahim b. Bessar er- 
Remadi, Se'id b. Mensur, Muhammed b. es-Sabah ed-Dulabi i dr. 692 

UCenici 

Ebu Davud je odgojio brojnu generaciju muhaddisa. Od njega 
su hadis slusali veliki hadiski strucnjaci, poput, Ebu Isaa et- 
Tirmizija i Ebu Abdurrahmana en-Nesaija, takode, autora poznatih 
Sunena. m 



691 Sijeru e'alami-n'nubela', 13/204-205 i Muhammed Muhjuddin 
Abdulhamid, Uvod u: Sunen Ebu Davuda, 1/4-8. 

692 Es-Sejrevan, cit. djelo, str. 1 7. 

693 Sijeru e'alami-n'nubela', 13/205. 



178 



Od ostalih ucenika najpoznatiji su: njegov sin Abdullah b. 
Sulejman b. el-Es'as, 694 Ahmed b. Muhammed b. Harun el-Hallal, 
Ali b. Husejn b. el-Abd, Muhammed b. Muhalled ed-Devri, Isma'il 
b. Muhammed es-Saffar i Ahmed b. Selman en-Nedzdzar, koji je, 
ujedno, posljednji koji je od njega prenosio hadise, kako istice hafiz 
Ibn Kesir.695 



Djela 

Ebu Davud je ostavio iza sebe brojna djela iz oblasti islamskih 
a napose hadiskih disciplina. Jedan broj autora navodi dvanaest, 696 
a drugi sedamnaest djela. 697 

Uz Sunen kao najpoznatije djelo, o kojem ce uskoro biti vise 
govora, spomenucemo njegova najpoznatija djela: 

1 - Kitabu-l-merasil, 

2 - Kitabu-n-nasih, 

3 - Kitabu-l-kader, 

4 - Kitabu-^-^uhd, 

5 - Kitabun fi-r-ridiali. 69S 

Sunen 

Sunen je njegovo najznacajnije djelo. On je, kako i sam kaze, iz 
pola miliona hadisa koje je zabiljezio od Allahovog Poslanika, 
s.a. v.s, izabrao 4.800 hadisa i uvrstio ih u ovu svoju zbirku. 6 " 

694 Njegova sin Abdullah je bio jedan od najvecih hafiza hadisa u Bagdadu. 
Poznato mu je djelo El-Mesabih. SluSao je neke Sejhove zajedno sa 
svojim ocem u Misiru i Samu. Umro je 316. god. po Hidzri. (Vidi: 
Sezeratu-z-zeheb, 3/3 16.) 

695 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/59. Vidi spisak njegovih ucenika u Uvodu u 

Sunen Ebu Davuda, 1/8-9. 

696 Vidi: Ibn Hajr, Fehreset, str. 109-1 10; Brockelmann, Tarihu-l-edebi-l- 
Arebi, prijevod: dr. Abdulhalim en-Nedzdzar, 3/188 i dr. Muhammed 
Udzadz el-Hatib, Usulu-l-hadis, str. 336. 

697 Vidi: dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-s-sunneti-n-nebevijje, str. 21 1-212. 

698 Sijeru e'alami-n'nubela', 13/209, Uvod u: El-Merasil Ebu Davuda, str. 20- 
2 1 i Mehmed Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 89. 

179 



Medutim, u stavljanju brojeva pored svakog hadisa koje je 
izvrsio sejh Muhammed Muhjuddin Abdulhamid - broj hadisa 
dostize cifru od 5.274. Razlika u broju hadisa je, vjerovatno, u 
tome sto Ebu Davud nije u prethodnu cifru uracunao 600 mursel- 
predaja i neke predaje koje se vise puta ponavljaju u njegovoj 
zbirci. 700 

Njegov Sunen se ubraja medu sest najpoznatijih hadiskih 
zbirki, nazvanih El-Kutubu-s-sitte. U njemu autor, uglavnom, navodi 
hadise koji tretiraju serijatsko-pravna pitanja, sto nije slucaj sa 
ostalim hadiskim zbirkama nazvanih Sunen. Vecina hadiskih 
strucnjaka ovaj Sunen preferiraju u odnosu na druge Sunene i 
svrstavaju ga odmah nakon Sahiha imama Buharija i imama 
Muslima. 701 

Inace, njegov Sunen sadrzi 35 kitaba/ha^g^ i 1.871 
£tf£/poglavlje. 

Nakon zavrsetka ove zbirke Ebu Davud je daje cuvenom 
Ahmedu b. Hanbelu na jednu vrstu recenzije, koji je, nakon 
detaljnog analiziranja, izuzetno pohvaljuje i smatra izvanredno 
vrijednom.7 02 

Ebu Davud radeci na ovoj zbirci dugo vremena, izdvajajuci 
hadise u njoj iz mnostva hadisa koje je zabiljezio ili zapamtio, 
primjecuje: 

Cetirisu hadisa coyjeku dovoljna %a njegovu vjeru: 

1 - Djela se vrednuju prema namjerama. 703 

2 -Od Ijepote islamajednog lovjeka spada da se kloni onoga 
sto ga se ne tile. 704 



699 Hatib el-Bagdadi, Tarihu Bagdad, 9/57; Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-huffaz, 
2/593; Sijeru e'alami-n'nubela', 13/209-210; El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/59 
i El-Kasimi, El-fadlu-l-mubin, str. 178. 

700 Dr. Ekrem Dija' el-Umeri, Buhusunfi tarihi-s-sunneti-l-muserrefeti, str. 
.248. 

701 Vidi: dr. Makbuli, Mustalehu-l-hadisi ve ridzaluhu, str. 81. 

702 Tarihu Bagdad, 1/56 i El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/59. 

703 Ovaj hadis biljeze svi autori poznatih Sest zbix)dlEl-Kutubu-s-sitte. 

180 



3 - Vjernik nece dostici stepen pravog vjernika sve dok tie bude %elio 
svome bratu ono sto ^eli i sebi. 705 

4 - Ha/a/ je jasan i bar am je jasan a i^medu njih stoje sumnjive 
stvari... 706 

Karakteristike Sunena 

Brojne su specificnosti koje karakteriziraju ovo vrijedno 
djelo. 707 Navescemo, u najkracim crtama, one najvaznije: 

1 - Imam Ebu Davud uvrstava u ovu svoju zbirku 
vjerodostojne predaje ili predaje koje su slicne njima. 

2 - Ukoliko navede hadis koji ima poprilicno slab lanac 
prenosilaca, on to obavezno naglasi i pojasni. 

3 - On navodi slabu predaju samo onda kada za odredeno 
pitanje ili tematiku ne nade jacu predaju, obzirom da on, kako 
navodi Ibn Mende, 708 i slabu predaju preferira u odnosu na 
misljenja ljudi. 

4 - Tekstu hadisa koji tretira fikhska pitanja daleko vise obraca 
paznju nego senedu/lancu prenosilaca. Primjecujuci to, el-Hattabi, 
kaze: Onje u ovoj ^birci sakupio one hadise koji su temelji %nanja i 
serijatskopravnih propisa. Nijepo^nato dagaje u tome ikopretekao, nitije, 
nakon njega, neko tako nesto uradioF 09 

Imam Nevevi, sagledavajuci njegovo preteziranje fikskih 
pitanja kroz hadise, rekao je: Covjeku koji se %anima %a fikhska pitanja 
neophodanje Sunen Ebu Davuda. Vecinu hadisa koji tretiraju fikhska 



704 Ovaj hadis biljeze Tirmizi, Ibn Madze, Ahmed, Ebu Ahmed el-Hakim u 
djelu El-Kuna, E§-Sirazi u djelu El-Elkab, El-Hakim u djelu Tarihu 
Nejsabur, Et-Taberani u djelu El-Mu 'dzemu-l-evsat i Ibn Asakir u Tarihu. 

705 Biljeze Buhari, Muslim, Tirmizi, Nesai i Ibn Madze. 

706 Biljeze Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai. 

707 Karakteristike ovog djela najbolje je ilustrirao sam Ebu Davud u 
poznatom djelu Risaletu Ebi Davud ila ehli Mekka (Vidi: El-Mektebu-l- 
Islami, Bejrut-Damask, 1985. godine). 

708 Dr. Mustafa es-Siba'i, Es-sunnetu ve mekanetuhafi-t-tesri'i-l-islami, str. 
452. 

709 El-Mubarekfuri, Tuhfetu-l-ahvezi, uvod, 1/62. 

181 



vud idz sta i 



pitanja koja supotrebna islamskom pravniku ovdje ce ih s labkocom 
protiaa. 1710 

5 - Ni u jednom poglavlju ove svoje zbirke ne spominje 
mnogo hadisa. Izabire samo one neophodne na temelju kojih se 
moze pronaci argument za doticni serijatskopravni propis. 

6 - Ne ponavlja hadise u istom poglavlju, izuzev ako donosi 
hadis sa daleko duzim tekstom ili ukoliko taj hadis sadrzi bitne 
promjene u odnosu na vec spomenuti. 

7 - Isuvise duge hadise pokusava skratiti, tako sto navodi 
najbitniji dio vezan za argumentiranje nekog serijatskopravnog 
pitanja. 

8 - Ako nije spomenuo prilikom citiranja hadisa neki 
nedostatak ili slabost koju u sebi sadrzi, onda ga, ocjenjujuci ga, 
upotrebljava termin salih. Ibnu-s-Salah, Nevevi i dr. smatraju da je 
taj termin slican Tirmizijinom terminu hasen/ ' dobar, a drugi 
istrazivaci smatraju da taj njegov termin salih ima opcenitije 
znacenje i da oznacava i vjerodostojnu/.«tfM> i dobru/hasen- 
predaju. 711 

9 - On u svom Sunenu ne navodi misljenja ashaba i tabi'ina 
kojima jaca neko serijatskopravno pitanje, vec to cini sa hadisima, 
navodeci i uporedujuci i tako jaca neki fikhski propis. 

10 - U ovoj zbirci naveo je dosta mursel-predaja. To je, 
ustvari, predaja u cijem senedu nije spomenuto ime ashaba, vec 
tabi'in izravno prenosi od Poslanika, s.a.v.s. Ebu Hanife i Malik su 
mursel koristili kao argumente u dokazivanju serijatsko-pravnih 
pitanja. Ocito je, da je i imam Ebu Davud bio identicnog stava. 

1 1 - Jedan od uvjeta koje je on uvazavao u uvrstavanju hadisa 
jeste da nije htio prihvatati predaje onih prenosilaca za koje se 
utvrdilo da njihove predaje odbacuju hadiski kriticari. 712 



710 Cit. djelo, 1/62. 

7,1 Uporedi: dr. Nuruddin Itr, Menhedzu-n-nakdi fi ulumi-l-hadisi, str. 276- 

277. 
712 Analiziraj: dr. Abdurrahman Itr, cit. djelo, str. 212-214 i dr. Makbuli, 



navedeni izvor, str. 8 1 . 

182 



Komentari Sunena 

Brojni su komentari na ovaj Sunen, kao sto su, uostalom, 
brojni komentari i na sve ostale poznate hadiske zbirke. 
Navescemo neke: 

1 - Me'alimu-s-sunen od imama El-'Hattabija (umro 388. god. po 

... ■,.«.), 

2 - El-Addu-l-mevdud od hafiza El-Munzirija (656. god.), 

3 - Komentar Kutbuddina El-Jemenija Es-Safi'ija (752. god.), 

4 - Komentar od El-Belkinija (805. god.), 

5 - Komentar od El- Ajnija (855. god.), 

6 - Mirkatu-s-su'ud od imama Sujutija (91 1 . god.), 

7 - Fethu-l-vedud od Es-Sindija (1 138. god.), 

8 - Avnu-l-ma'bud od Azimabadija Ed-Dijanevija, 

9 - Gajetu-l-maksud od Azimabadija, 

10 - Be%lu-l-med%hud od Halila Ahmeda es-Seharenfurija (1346. 
god.), i 

11 - El-Menhelu-l-a^bi-l-mevrud od Mahmuda Es-Subkija. 713 

12 - Komentar na Sunen Ibn Reslana er-Remlija. 714 

Skracene verzije Sunena 

Poznate skracene verzije ove poznate zbirke su: 

1 - El-Mud^teba od hafiza El-Munzirija (umrb 656. god.), 

2 - El-Muhtesaru od Muhammeda b. Hasana el-Belhija (VII St.), 

3 - Tekqbu Sunen EbiDavud od Ibn Kajjima el-Dzevzijje (751. 

god.) 715 



713 Vidi o tome: dr. M. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 452; dr. Jusuf el-Karadavi, 
Sekafeu-d-da'ije, str. 55; dr. A. Itr, cit. djelo, str. 214 i Es-Sejrevan, cit. 
djelo, str. 19-20. 

714 Na ovom djelu je doktorirao dr. Fuad Sedic, dekan Islamske pedagoSke 
akademije u Bihacu 1997. godine na poznatom islamskom univerzitetu 
Dzamiatu-l-Imam u Rijadu. 

183 



Davud es-Sidzistani 



Mjesto Ebu Davuda i njegovog Sunena medu uCenjacima 

Ebu Davud i njegov Sunen zauzimaju veoma visok polozaj 
medu islamskim ucenjacima. Brojni autori su se veoma pohvalno 
izrazili o ovom velikanu hadiske misli. Njegova zaokupljenost 
dvjema islamskim znanostima - hadisom i fikhom - koje je on kroz 
ovu svoju zbirku jasno artikulirao, donijela mu je glas, kako istice 
Ibn Hibban, velikog imama u vjeri, hadisu i serijatskom pravu i 
covjeka koji ce postati prepoznatljiv po velikom pamcenju, 
preciznosti i utemeljenosti u serijatskim disciplinama. 716 

Njegovu utemeljenost u fikhskim disciplinama najbolje je 
ilusltirao imam El-Gazali kada je rekao: Za mud^tehidaje dovoljno i% 
oblasti hadisa po^navanje Sunena Ebu Davud aF xl 

Imam El-Hattabi kaze: U hadiskoj %nanosti ntfta nije nepisano kao 
njegov Sunen. Onje Ijeple klasificiran i sa vile fikhske koristi od Sahiha 
Buharije i MuslimaP™ 

Slicno tome razmislja i Ebu Isma'il el-Herevi kada kaze: Sunen 
Ebu Davuda je, po mom mtfljenju, korisniji od Sahiha Buharije i Muslima, 
^ato /to se njima mogu koristiti samo strulnjad, a koristi Sunena su dostupni 
svakom covjekuP 19 

Muhammed b. Mahled kaze: Od momenta kadaje Ebu Davud 
napisao svoju n^birku hadisa iproataoje ljudima, onaje muhaddisima postala 
kao Mushaf koji su slijedili i nisu mu oponirali, a u% to su mu pri^nali 
i^u^etnu memoriju i vodstvo u njegovom vremenuF 20 

Hafiz Ibn Mende ga uvrstava medu cetvericu najzasluznijih za 
razvrstavanje hadisa i ciscenje istih od podvala i lazi, rekavsi: 
Cetverica ljudi su jasno rai(dvojili autentiine od lolfih i ispravne od pogrehih 
predaja. To su:Buhari, Muslim, Ebu Davud i NesaiF 2 ' 

715 Pogledaj: dr. M. Es-Siba'i, cit. djelo, str. 452 i Es-Sejrevan, cit. djelo, str. 
20. 

716 Usporedi: Tehzibu-t-tehzib, 4/172. 

717 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/59. Uporedi, takode: M.Handzic, cit. djelo, str. 
83. 

718 El-Hattabi, Me'alimu-s-sunen, 1/6. 

719 El-Kasimi, El-fadlu-l-mubin, str. 177. 

720 Sijeru e'alami-n-nubela', 13/212 i Tehzibu-t-tehzib, 4/172. 

721 Sijeru e'alami-n-nubela', 13/212. 

184 



Ebu Abdullah el-Hakim, poznati hadiski strucnjak i hafiz u 
hadisu, kaze: Ebu Davudje, be% sumnje, predvodnik hadiskih strucnjaka u 
svom vremenuF 22 

Hafiz Musa b. Harun, zadivljen njegovom ucenoscu i 
bogobojaznoscu, istice: Ebu Davudje na dunjaluku stvoren %a hadis a 
na ahiretu %a DfynnetP 23 

Na drugom mjestu ovaj isti ucenjak kaze: Nisam sreo vrednijeg 
covjeka odEbu DavudaF 24 

Njegovu preciznost, utemeljenost i znalacku dominaciju 
hadiskim znanostima, najbolje su izrazili Ebu Bekr Es-Sagani i 
Ibrahim El-Harbi, kada su primjetili: Ebu Davuduje hadis bio savitljiv 
(dostupan), kao Ho se Davudu, a.s, savijalo %elje%oF 25 

Koliko je Ebu Davud bio respektiran u svoje vrijeme najbolje 
ce nam potvrditi primjer Sehl b. Abdullaha et-Tusterija, koji je, 
fasciniran njegovim poznavanjem hadisa, rekao: Pokafy mi svojje^ik 
kojim iygovaras" hadise AllahovogPoslanika, s.av.s, dagapoljubimF 26 

Vrijednost njegovog Sunena u ocima islamskih ucenjaka 
najbolje ce nam izraziti Ibnu-1-A'rabi rijecima: Kada covjek ne bi 
posjedovao nifta - i^u^ev Mushafa i Ebu Davudovog Sunena - ne- bi mu 
trebalo niha vile upravcu sticanja %nanjaF 21 

Hafiz Ez-Zehebi kaze: Imam Ebu Davud je, u% svoje vodstvo u 
hadisu i hadiskim ^nanostima, bio i jedan od najvecih hrijatskib 
pravnika/fakiha /to jasno potvrduje ova njegova %birka. Bio je jedan od 
darovitih drugova imama Ahmeda, sa kojim se dugo dru^to i pitao ga o 
najtananijim pitanjima krijatshog prava. Inace je pripadao pravcu selejija u 
siijedenju SunnetaF 26 



722 Isti izvor i ista str. 

723 Isti izvor i ista str. 

724 Isti izvor, 13/213. 

725 Tehzibu-t-tehzib, 4/172 i Ibnu-1-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/314. 

725 Vefejatu-l-e'ajan, 2/404-405, Sijeru e'alami-n-nubela',l3/2\3; Sezeratu-z- 
zeheb, 3/3 1 6 i El-Fadlu-l-mubin, str. 1 77. 

727 Muhammed Muhjuddin Abdulhamid, cit. djelo, 1/1 i dr. Abdurrahman Itr, 
cit. djelo, str. 212. 

728 Sijeru e'alami-n-nubela', 13/215. 

185 



Ebu Davud es-Sidzistani 



Ibadet i poboznost Ebu Davuda 

Analizirajuci njegovu biografiju nalazimo i primjere njegovog 
duhovnog angazmana i posebne poboznosti. Tako Ibn Kesir 
navodi da je bio na najvecem stupnju poboznosti i ibadeta i da je 
umnogome licio na Ahmeda b. Hanbela. 729 

Muhammed b. Sa'd Ez-Zuhri kaze: Ebu Davud je bio vrlo vrijedan 
i iyuyetno pobofynF 30 

Ebu Hatim Er-Razi, istaknuti hafiz i kriticar hadisa, kaze: Bioje 
pou^dan ipravi autoritet u hadisu. Nisam vidio covjeka sa vecom skruhnoHu 
od njegaF 31 

Zbog njegove duhovne suptilnosti i ceznje za duhovnim 
vrednotama, mnogi su ucenjaci skloni da kazu, kao sto je rekao 
Amr b. Ali el-Bahili, da je: Ebu Davud bio takav covjek komeje Allah 
uslisavao dovel.'P 2 



Smrt 

Svi' se autori slazii da je ovaj velikan hadiske misli umro u 
mjesecu sevvalu 275. god. po Hidzri, odnosno 889. god. po Isa, a.s, 
rodenju. Umro je u 73. god. zivota u Basri u kojoj je i proveo 
najveci dio svoga vijeka. 733 Ukopan je uz kabur cuvenog Sufjana es- 
Sevrija. 734 



729 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/59. 

730 Es-Sejrevan, cit. djelo, str. 18 

731 Isto. 



732 Isto. 

733 Vidi o tome: Sijeru e'alami-n*nubela', 13/221 ; El-Bidaje ve-n-nihaje, 

1/60; Sezeratu-z-zeheb, 3/316; El-fadlu-l-mubin, str. 176 i M. Handzic, 
cit. izvor, str. 89. 

734 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/60. 



186 



ET-TIRMIZI 



209./824. - 279./892. 

Bistrina uma imama Tirmizija, njegovo genijalno 

pamcenje i izvanredna nadarenost ucinili su da trece 

hidzretsko stoljece, u kojem je radio i djelovao, a koje 

je prozvano zlatnim stoljecem u hadiskoj znanosti, 

postane jos blistavije. Njegova najpoznatija zbirka 

hadisa predstavlja jedno od najkorisnijih i 

najznacajnijih hadiskih djela uopce. To najbolje 

ilustrira izreka koja se cesto upotrebljava u brojnim 

islamskim izvorima: U kojoj se kuci nade zbirka 

imama Tirmizija kao da sam Vjerovjesnik, s.a.v.s, 

govori u njojl 



Puno ime mu je Muhammed b. Isa b. Sevre b. Musa b. ed- 
Dahhak ebu Isa es-Sulemi ed-Darir el-Bugi et-Tirmizi. 

Dodatak es-Sulemi dobio je zbog pripadnosti plemenu Benu 
Sulejm, a El-Bugi zato sto je roden u selu Bug, u oblasti Tirmiz. 
Medutim, najpoznatiji je po imenu Et-Tirmizi, po imenu grada u 
sjevernom toku rijeke Amu Darje, na sjeveru Irana, gdje je rastao 
ovaj velikan islamske misli. 

Es-Sem'ani ga nazva Et-Termezi, 735 onako kako su stanovnici 
toga kraja izgovarali, dok ga drugi, kako istice Ez-Zehebi, nazivaju 
Et-Tirmizi. 736 U Islamskoj enciklopediji spominje se da je u 
upotrebi i jedan i drugi izgovor, ali da danas preovladava izgovor: 
Tirmizi. 737 



Rodenje 

Historicari, na zalost, ne navode preciznu godinu rodenja 
ovog velikana. Jedni navode da je roden na pocetku treceg 
hidzretskog stoljeca, drugi da je roden oko 210., a treci, 200. i neke 
godine. 738 Medutim, savremeni autori, analogijom da je zivio 
sedamdeset godina - kako navodi Ez-Zehebi, 739 dolaze do 
zakljucka da je roden 209. god. 740 Samo su dvojica islamskih 
ucenjaka Es-Sindi i Dzessus precizirali kao godinu rodenja 209. po 
Hidzri. 741 

Uz razilazenje autora u preciziranju godine njegovog rodenja, 
uocljivo je, takode, razilazenje u tvrdnji da je slijep roden ili je 
oslijepio kasnije. Preovladava misljenje, koje zastupaju Ez-Zehebi, 
Ibn Kesir, Ibn Hadzer i dr., da nije roden slijep, vec da se to 
dogodilo pred kraj zivota, argumentirajuci to njegovim putovanjem 



735 Vidi: dr. Nuruddin Itr, El-Imam et-Tirmizi ve-l-mukarenetu bejne 
dzami'ihi ve bejne-s-sahihajni, str.10. 

736 Vidi: Tezkiretu-l-huffaz, 2/634. 

737 Dairetu-l-me'ariji-l-islamijje, 5/223. 

738 Vidi: Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela ', 9/61. 
m Mizanu-l-i 'tidal, 3/117. 

740 Vidi: Komentar na njegov Es-Semail Muhammeda b. Kasima Dzesusa, 

1/4. 

741 Vidi: Ahmed Muhammed Sakir, Uvod u Tirmizijin Sunen, Mil. 

189 



1Z1 



u potrazi za hadisom, biljezenjem hadisa i susrerima sa brojnim 
uciteljima. 742 



Putovanje u potrazi za hadisom 

Prema podacima koje iznose brojni islamski izvori, imam 
Tirmizi, nakon osnovnih saznanja o hadisu u rodnom mjestu, 235. 
god. napusta rodni kraj i upucuje se ka poznarim hadiskom 
centrima. 743 Slusa veliki broj hadiskih strucnjaka u Horasanu, Iraku, 
Hidzazu i drugim dijelovima islamskog svijeta, alt nije putovao, kao 
mnogi drugi muhaddisi, kako tvrdi Ez-Zehebi, u Misir i Sam. 744 Sa 
sigurnoscu se moze tvrditi da uopce nije boravio u Bagdadu, jer da 
je tamo boravio sigurno bi slusao cuvenog Ahmeda b. Hanbela, 
kojeg on nigdje u svojim djelima ne spominje kao svog sejha. Cak 
ni Hatib el-Bagdadi ne spominje Tirmiziju u svome Tarihu Bagdad u 
kome je spomenuo sve ucenjake koji su dosli i boravili u 
Bagdadu. 74 * 

Imam Tirmizi * odlikovao se izuzetnom memorijom i 
ostroumnoscu. To najbolje ilustrira predaja Ebu Sa'da el-Idrisija u 
kojoj imam Tirmizi kaze: Putujuci jednom prilikom %a Mekku, porno 
sam dvije omanje %birke hadisa od jednog sejha koje sam sreo na torn 
putovanju. Zamolio sam ga da mepreslusa, a kadaje on na topristao, otvorio 
sam te ybirke i nasao u njima samo bjelinu, be% teksta hadisa. Tada sam mu 
citirao hadise napamet. Sejh nije mogao u to povjerovati. Tada sam mu re kao 
da mi dtira 40 novih hadisa, stoje on i uBnio, a kada sam mu ihponovio be^ 
gre/ke onje, ^adivljen, i%/avio:Jofnisam sreo sltfnog tebiF 46 

UCitelji 

Imam Tirmizi mnogo vremena proveo je putujuci u potrazi za 
hadisom. Na torn putu susreo je brojne ucitelje od kojih je 



742 Vidi: Tezkiretu-l-huffaz, 2/634; Tehzibu-t-tehzib, 9/389 i N. Itr, cit. djelo, 
str. 10. 

743 Vidi: dr. Nuruddin Itr, navedeno djelo, str. 11. 

744 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 3/27 1 . 

745 Usporedi: dr. N. Itr, cit. djelo, str. 1 1. 

46 Sijeru e 'alami-n-nubela' , 13/273; Tezkiretu-l-huffaz, 2/635 i Tehzibu-t- 
tehzib, 9/388-389. 

190 



zabiljezio mnogo hadisa i naucio mnogo iz oblasti hadiske 
znanosti. Izmedu ostalih, hadise je biljezio od Kutejbe b. Se'ida, 
Ishak b. Rahevejha, Mahmuda b. Gajlana, Ahmeda b. Meni'a, Alija 
b. Hudzra, Isma'ila b. Musaa el-Fezarija i Ebu Mus'aba ez- 
Zuhrija. 747 

Ipak, imam Tirmizi najvise je naucio, u raznim disciplinama, 
od imama Buharija sa kojim je proveo dosta vremena. Imam 
Buhari ga je izuzetno cijenio, pa je, iz respekta spram njega, prenio 
od njega dva hadisa i jednom izjavio: Ja sam vise naucio od Tirmivjje, 
nego on od meneP 48 

Uz imama Buharija, Tirmizi je puno naucio i od imama 
Muslima, imama Ebu Davuda, imama ed-Darimija i imama Ebu 
Zur' a er-Razija. 749 

Imam Tirmizi biljezi hadise od ucitelja od kojih su biljezili i 
ostali autori najpoznatijih hadiskih zbirki El-kutubu-s-sitte. Inace, 
spomenutim autorima devet je zajednickih ucitelja. To su: 
Muhammed b. Bessar Bundar (umro 252. god.), Muhammed b. el- 
Musenna (252.), Zijad b. Jahja (254.), Abbas b. Abdulazim el- 
Anberi (246.), Ebu Se'id el-Esedzdz (257.), Amr b. Alijj el-Fellas 
(249.), Ja'kub b. Ibrahim ed-Devreki (252.), Muhammed b. 
Mu'ammer el-Bahrani (256.) i Nasr b. Alijj el-Dzehdani (250.). 750 

UCenici 

Imam Tirmizi odgojio je brojne ucenike koji su, nakon 
njegove smrti, postali poznati u hadiskoj znanosti. Od brojnih 
ucenika stasalih u njegovoj hadiskoj skoli, izdvojicemo, ovom 
prilikom, sljedece: 

Ebu Bekr Ahmed es-Semerkandi, Ebu Hamid Muhammed el- 
Mervezi, Ahmed b. Alijj el-Mukri, Ahmed b. Jusuf en-Nesefi, Er- 
Rebi' b. Hajjan el-Bahili, Ebu-1-Abbas Muhammed b. Ahmed b. 



747 Vidi opSimije: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 13/271 i dr. N. Itr, cit. djelo, str. 

13. 
748 Sijeru e 'alami-n-nubela', 13/272; A. M. Sakir, cit. djelo, 1/87 i dr. 

Muhammed Udzadz el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 337. 

749 Vidi opSimije: dr. N. Itr, spomenuto djelo, str. 16-17. 

750 Vidi: A. M. Sakir, cit. djelo, 1/81 i dr. N. Itr, cit. djelo, str. 12. 



191 



Et-Tirmizi 



Mahbub, jedan od prenosilaca njegovog El-D^ami'a, Bl-Hejsem b. 
Kulejb Es-Sasi, jedan od prenosilaca njegovog djela EI-Semai/ i 
dr.™ 



Djela 

Vjerovatno je atmosfera koja je vladala u trecem hidzretskom 
stoljecu - tzv. ylatnom dobu hadiske ^nanosti - doprinijela da imam 
Tirmizi napise tako znacajna i vrijedna djela. Spomenimo naslove 
koje biljeze islamski izvori: 

1 - El-D^ami'u-s-sahih ili El-D^ami'u-s-sunen, poznatije kao 
Sunen. 

2 - Ef-Semai/u-n-nebeviffe, djelo koje tretira duhovne i fizicke 

vrline Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 

3 - Kitabu-l-ileli, 

4 - Kitabu-^-^uhd, 

5 - Kitabu-t-tarih, 

6 - Kitabun fi-l-asari-l-mevkufe, 

7 - Esmau-s-sahabe, 

8 - El-Esma ve-l-kuna. 7S2 

El-Dzami'u-s-sunen 

Njegovo najznacajnije i najvrednije djelo je, bez dvojbe, El- 
D^ami'u-s-sahih ili El-D^ami'u-s-sunen u narodu poznato kao Sunen, 
ubraja se medu sest najpoznatijih hadiskih zbirki, nazvanih EJ- 
Kutubu-s-sitte. Neki ovu hadisku zbirku svrstavaju na trece mjesto, 
odmah nakon Buharijevogi Muslimovog Sahiha. 

U Tirmizijevom Sunenu sadrzano je oko 4.000 ili, tacnije, 3.956 
hadisa, 753 sto je manje nego u Buharijevoj i Muslimovoj zbirci, ali je 
u ovoj zbirci daleko manje ponovljenih hadisa. 



751 Vidi 5iri spisak: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 13/271-272. 

752 Vidi: A. M. Sakir, 1/90-91 i dr. N. Itr, str. 29. 



192 



Zbirka se smatra jednom od najljepsih, najpristupacnijih i 
najkorisnijih hadiskih zbirki uopce. Imam Tirmizi potrudio se da 
iznese hadise koji svojim sadrzajem nisu predugi a koji tretiraju 
najrazlicitije propise i uputstva potrebna za svakodnevni zivot. 

Inace, znacajno je napomenuti da hadiske zbirke sa imenom 
sunen, uglavnom, tretiraju hadise iz domena serijatsko-pravnih 
propisa. Medutim, ovu njegovu zbirku karakterizira univerzalnost i 
sveobuhvatnost, pa je i nazvana imenom El-Dzami'. 

Uvrstavajucu hadise u svoju zbirku, Tirmizijevi kriteriji nisu 
bili strogi poput kriterija njegovih prethodnika Buharije i Muslima, 
pa su kod njega evidentni, pored autenticnih, kojih ima puno, i 
jedan broj dobrih-hasen i jedan broj slabih-da'if predaja. Nakon 
temeljnih analiza njegove zbirke, hadiski strucanjaci konstatovali su 
da u ovom djelu imaju cetiri kategorije hadisa: 

1 - Autenticni hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i 

Muslima, 

2 - Autenticni hadisi koji ispunjavaju uvjete Ebu Davuda i 

Nesaije, 

3 - Dobri-hasen hadisi koji ne sadrze mahane, i 

4 - Slabi-da'if hadisi koji imaju vidljive nedostatke. 754 

Svi hadisi, izuzev dva koja spominje i sam imam Tirmizi, 
koriste i preporucuju islamski ucenjaci. Prvi je Ibn Abbasov, r.a, 
hadis u kome se govori da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, sastavljao 
podne sa ikindijom i aksam sa jacijom dok je bio u Medini, bez 
ikakve bojazni, bez velikog pljuska i bez putovanja. Drugi hadis 
govori o onome ko konzumira alkohol, pa ako to ponovi i cetvrti 
put, da ce se nad njim izvrsiti smrtna kazna! 755 



753 Vidi: Izdanje Sunena, Daru-l-kutubi-l-ilmijje, Bejrut, 1987. god., sa 
obradom i komentarom velikog hadiskog strufinjaka Ahmeda 
Muhammeda Sakira. 

754 Vidi: dr. N. Itr, str. 154. Usporedi: M. Karalic, Uvod u Sunen Tirmizije, 

1/6. 

755 Tirmizi, Kitabu-l-ilel, 5/692. Ovo izdanje je doStampano na kraju 
njegovog Sunena, Bejrut, 1987. god. 

193 



Et-Tirmizi 



SpecifiCnosti Sunena 

Obzirom na ogranicenost prostora spomenucemo, u 
najkracim crtama, nekoliko bitnih elemenata koji karakteriziraju 
ovo djelo: 

1 - Tirmizi je uvrstio samo hadise po kojima su radili islamski 
pravnici/fakihi i na temelju kojih su mudztehidi temeljili svoje 
stavove. 

2 - Uz svaki hadis on donosi stepen vjerodostojnosti, odnosno 
ocjenu hadisa, sto nije slucaj kod drugih autora. Kada navodi i 
slabu predaju, on obavezno ukazuje na njenu slabost i konkretno 
obrazlaze njen nedostatak. 

3 - Veoma slabe predaje ne navodi kada iznosi vazne postulate 
islama, vec ih navodi samo kada podstice na dobre i pozitivne 
stvari. 

4 - Tirmizi izabere hadis vezan za odredenu tematiku, a onda, 
nakon citiranja tog hadisa, navodi da postoji veci broj predaja koje 
govore isto ili slicno o toj tematici. Nekada izabere najjacu predaju 
a nekada predaju koja najvise odgovara naslovu poglavlja ili 
tematici koju obraduje. 

5 - Nakon citiranja hadisa, on navodi stavove ashaba, tabi' ina 
i poznatih imama i ucenjaka koja su u vezi s tim hadisom ili 
tematikom koju obraduje. 

6 - Terminologija koju je koristio pri ocjeni hadisa posebno je 
zanimljiva. Niko prije njega takvu terminologiju i takve 
konstrukcije nije koristio. Samo on daje ocjenu uz hadis, npr: 
basenun-sabibun, sabibun-basenun, basenun-sabibun-garibun i si. 

Hadiski strucnjaci, obzirom da terminologiju koju upotrebljava 
imam Tirmizi nigdje posebno nije pojasnio - izuzev termina hasen i 
garib 756 pokusavaju odgonetnuti zbog cega je na taj nacin 
ocjenjivao hadise koje navodi u ovoj zbirci. 

Ibn es-Salah smatra da se radi o tome da je citirani hadis dosao 
u vise predaja, pa je neka od njih, na pr., sahih, druga hasen a treca 



756 Vidi o tome: dr. N. Itr, str. 185. 

194 



garib. 757 Drugi smatraju da rau je sened/lanac prenosilaca 
ocijenjen, npr. sahihom, a metn/tekst hadisa hasenom ili obrnuto. 
Treci, opet, smatraju da je autor Sunena sam u dilemi kako da 
ocijeni hadis: da li je sahih, hasen ili garib, obzirom da su ga 
prethodnici ocjenjivali na razlicite nacine, pa navodi, kako 
primjecuje Ibn Hadzer, sve ocjene u vezi sa doticnim hadisom. 758 



Tirmizijevo mjesto medu ucenjacima 

Veliki broj hadiskih strucnjaka veoma pohvalno se izrazio o 
ovom hadiskom autoritetu izuzetne memorije, prefinjene 
ostroumnosti i tanahne preciznosti. 759 

Imam Hakim biljezi predaju u kojoj Omer b. Allek kaze: Niko 
u Horasanu, nakon smrti imama Buharija, nije ga mogao yamijeniti u 
ynanju, pamcenju, pobofyosti i odricanju od ovoga svijeta, isgt^ev Ebu Isa et- 
Tirmi^ja. Onje, i^strahopoHovanja prema svome Gospodaru, toliko plakao 
daje oslijepio i takoje %ivio godinama. 760 

O njegovom pamcenju hafiz Ez-Zehebi biljezi predaju Ebu 
Sa'da el-Idrisija: Ebu Isa et-Tirmi^i imaoje pos/ovicno pamcenjeF 61 

Hafiz Ez-Zehebi pohvalno se i kriticki osvrce na ovog 
velikana, kada kaze: Njegov El-D^ami' obe^bijedio muje mjesto imama u 
hadisu, covjeka prepo^natljivog po i^u^etnoj memory i i velikog krijatskog 
pravnika. Medutim, on nije bio previse strog u biljefynju hadisaF 62 

Ibn Tahir navodi izjavu Ebu Isma'ila el-Ensarija koji kaze: Ova 
%birka Ebu Isa et-Tirmi^jaje korisnija od Buharijeve i Muslimove ^birke. 
Naime, Buharijin i Muslimov Sahih u potpunosti mo^e ra^umjeti samo 
hadiski strucnjak, dok Tirmi^jinu ^birku ra^umije i obicni narodP 63 



757 Cit. djelo, str. 187. 

758 Cit. djelo, str. 188. 

759 Vidi o tome: El-Makdisi, Surutu-l-eimmeti-s-sitte, str. 17; Tezkiretu-l- 

huffaz, 2/634 i Tehzibu-t-tehzib, 9/388. 
7 Tezkiretu-l-huffaz, 2/634, Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 3/273 i Tehzibu-t- 
tehzib, 9/389. 

761 Sijeru e'alami-n-ubela', 13/273. 

762 Cit. izvor, 13/276. 

763 Vidi: Sijeru e'alami-nunubela', 13/277 i Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 
1 1/72. Usporedi: M. Karalic, cit. djelo, 1/12. 

195 



t-Tirmizi 



Ebu Ja'la Halil b. Abdullah el-Kazvini u knjizi Ulumu-l-hadisi 
istice: Mubammed b. ha et-Tirmivg je hafi^ u hadisu o fijoj strucnosti i 
utemeljenosti su se slofyli badiski ucenjaci. 764 

Imam Ibn Hibban, hvaleci imama Tirmizija, kaze da je on 
marljivo sakupljao hadise, biljezio ih, pamtio i stalno obnavljao. 765 

Hafiz Ez-Zehebi tvrdi da Tirmizijev Sunen sadrzi korisno 
znanje, zakljucujuci da zbirka predstavlja jedan od temelja islama i 
islamske znanosti 766 

Na kraju, treba spomenuti da je imam Tirmizi, nakon sto je 
zavrsio ovu svoju zbirku, dao je na recenziju hadiskim strucnjacima 
Hidzaza, Iraka i Horasana, koji su, nakon detaljnih analiza, 
zadivljeni nj ego vim djelom, izjavili: U cijoj se kuci nade ova %birka 
hadisa, toje kao da u njoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, govoriF 67 

Komentari Sunena 

Btojni su istrazivaci, na razlicite nacine i sa razlicitih aspekata 
prilazili izucavanju ove zbirke, od onih koji su se zanimali za 
prenosioce od kojih Tirmizi prenosi hadise do onih koji su 
pokusavali prodrijeti u tajne termina i konstrukcija koje je 
upotrebljavao ocjenjujuci hadise u ovoj zbkci. 768 

Vremenom je nastao veliki broj komentara ovog djela. 
Spomenimo neke: 

1 - Aridatu-l-abvevg, hafiza Ebu Bekra b. el-Arebija (umro 543. 

god. po H.), 

2 - Komentar Ibn Redzeba el-Hanbelija, (umro 795. god.), koji 

nije kompletiran. 



764 Ibn Kesir, cit. djelo, 11/71-72. 

765 Vidi: Sijeru e'alami-n-nubela' , 13/273. 

766 Vidi: Isti izvor, 13/274. 

767 Tezkiretu-l-huffaz, 2/634; Sijeru e 'alami-n-nubela ', WT1A i El-Bidaje ve- 
n-nihaje, 1 1/72. Usporedi: M. Karalic, cit. izvor, 1/14. 

768 Poznati savremeni sirijski muhaddis dr. Nuruddin Itr odbranio je 1964. 
god. na poznatom islamskom sveu6ili§tu Al-Azhar doktorsku disertaciju o 
ovom islamskom geniju i komparaciji izmedu njegovog Sunena i Sahiha 
Buharija i Muslima. Ova disertacija Stampana je 1970. god. 

196 



3 - Komentar od Ebu-1-Fetha b. Sejjidinnas el-Ja'murija (umro 

732. god.), 

4 - Komentar hafiza Zejnuddina el-Irakija (umro 806. god.), 

koji, ustvari, predstavlja dopunu prethodnog komentara, i 

5 - Tuhfetu-l-ahve^, Abdurrahmana el-Mubarekfurija (umro 

1353. god.). 769 



Bosnjaci i imam Tirmizi 

Imam Tirmizi i njegova najpoznatija zbirka hadisa posebno su 
postali poznati nasem citateljstvu nakon sto je prof. Mahmut 
Karalic preveo i komentirao cetiri toma, do sada, tog obimnog i 
znacajnog djela. 

Na Islamskoj pedagoskoj akademiji u Zenici i Bihacu, u okviru 
izucavanja hadisa na drugoj godini studija, prevodi se i komentira 
nekoliko poglavlja iz Tirmizijeve zbirke i to hadisi koji tretiraju 
pedagoske metode, sto ce posebno dobro doci studentima u 
njihovom buducem radu sa ucenicima. 

Tirmizijin Ef-femai/, djelo koje sadrzi hadise koji tretiraju 
fizicke i duhovne osobine i vrline Allahovog Poslanika, s.a.v.s, 
prevodio je i komentirao petkom ujutro direktor Serijatsko-sudacke 
skole a kasnije i reisu-1-ulema Sulejman-ef. Sarac. To je potrajalo 
nekoliko godina. Pored ucenika, predavanjima su prisustvovali i 
brojni gradani. 770 

Njegov El-SemaiJ, osim u skolskim institucijama, prevoden je i 
komentiran i po privatnim kucama za uzi krug slusatelja i ljubitelja 
hadisa. Takva su predavanja drzali Muhammed-ef. Hadzimulic i 
nesto kasnije Muhammed Tufo, profesor Serijatsko-sudacke 
skole. 771 



769 Vidi: dr. Hasan Muhammed Makbuli, Mustalehu-l-hadisi ve ridzaluhu, str. 
83-84. 

770 Vidi: Tajjib Okie, Islamska tradicija, str. 27. Usporedi: Tridesetogodisnji 
izvjestaj Serijatsko-sudacke skole u Sarajevu od osnutka zavoda do kraja 
skolske 1916/191 7. god., Sarajevo, 1917. god, str. 40. 

771 Vidi: T. Okie, isti izvor, str. 27. 

197 



Et-Tirmizi 



Husejn Omerspahic preveo je 1995. godine sazetak djela pod 
nazivom Vrline Allahovog Poslanika. Izdavac je bio El-Kalem. 

Treba napomenuti da nasi autori M. Tufo, M. Handzic, T. 
Okie, O. Nakicevic i M. Karalic u svojim djelima spominju 
biografiju ovog znamenitog hadiskog struenjaka i navode 
najosnovnije podatke iz njegovog zivota i rada. 

Najveci broj autora navodi da je imam Tirmizi umro u svom 
rodnom mjestu. 772 Svi se slazu da je to bilo u redzebu 279. god. po 
Hidzri. 773 



772 Usporedi: Ibn Hallikan, Vefvjatu-l-e'ajan, 3/407; Tezkiretu-l-huffaz, 2/635 
i Ibnu-1-Esir, Dzami'u-l-usul, 1/1 14. 

773 Vidi: Mizanu-l-i'tidal, 3/678; Sijeru e'alami-n-nubela', 13/277 i El-Bidaje 
ve-n-nihaje, 1 1/72. 

198 



EN-NESAI 



215./830.-303./915. 

Imam En-Nesai jedan je od najvecih muhaddisa. 

Posebno se iskazao u disciplini o valjanosti i 

povredivosti prenosilaca hadisa. Mnogi ga stavljaju u 

istu ravan sa Buharijem, a ispred Muslima, Ebu 

Davuda i Tirmizije, u pogledu poznavanja prenosilaca 

hadisa, njihovih vrlina i mahana. 

Njegov Sunen, po mnogima, dolazi odmah iza dva 
Sahiha, jer je u njemu, u odnosu na druge sunene, 

manje slabih predaja! 



Puno ime rau je Ahmed b. Su'ajb b. Ali b. Sinan b. Bahr b. 
Dinar Ebu Abdurrahman en-Nesai el-Horasani. 774 

Roden je u mjestu Nesa ili Nisa. To je naziv za cetiri mjesta, 
odnosno grada u Horasanu, Perziji, Kormanu i Hemedanu. 775 

U kojem od tih mjesta je roden imam En-Nesai? 

Vecina historicara i hadiskih strucnjaka smatra da je roden u 
mjestu Nesa u Horasanu. Takvo misljenje zatupa i hafiz Ez- 
Zehebi, koji se racuna u najbolje poznavaoce prenosilaca 
hadisa/ravija i takav stav i iznosi u Velikoj historiji is/ama, 176 kao i u 
knjizi Teykiretu-l-buffa^ nazvavsi imama En-Nesai El-Horasani. 777 

Imam Es-Sehavi smatra slabim misljenje da je imam En-Nesai 
roden u Perziji, 778 pa, otuda, Jakut el-Hamevi, kao i vecina 
muhaddisa i historicara, smatra da je En-Nesai roden u Horasanu. 

Kako je En-Nesaijevo rodno mjesto dobilo ime 

To mjesto dobilo je ime Nesa ili Nisa za vrijeme islamskog 
osvajanja. Naime, kada su muskarci iz mjesta saznali da dolazi 
islamska vojska i da se treba s njima sukobiti - pobjegli su! 
Muslimani su zatekli samo zene, i torn prilikom, su rekli: Ovdje su 
samo ^ene/ nisa' a mi se ne borimo protiv fynal Napustili su to mjesto u 
kojem su bile samo zene koje se na arapskom jeziku nazivaju nisa\ 
pa se od tada mjesto i naziva Nisa'. 779 

Prema Ibn El-Esiru, mjesto je osvojeno za vrijeme hilafeta 
Osman b. Affana, r.a, 32. god. po Hidzri pod vodstvom Abdullaha 
b. Amira. Neki tvrde da je to podrucje osvojeno jos 22. god. po 



774 Uporedi: Ibn Hallikan, Vefejatu-l-e'ajan, Mil; Es-Subki, Tabekatu-s- 
safi'ijje, 3/14; Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-huffaz, 2/698 i Sijeru e'alami-n- 
nubela ', 14/125; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/131 ; Ibn Hadzer, 
Tehzibu-t-tehzib, 1/36; Es-Sujuti, Husnu-l-muhadara, 1/349 i Ibn el-Imad, 
Sezeratu-z-zeheb, 2/239. 

775 Vidi: Jakut el-Hamevi, Mu 'dzemu-l-buldan, 1/468 i 8/238. 

776 Vidi: 9/170. 

777 Vidi: 2/698. Pogledaj, takode: El-Dzezeri, El-lubabfi tehzibi-l-ensab, 
3/306. 

778 Fethu-l-mugis, 3/309. 

779 Mu •dzemu-l-buldan, 8/282. 



201 



En-Nesai 



Hidzri, a neki opet da je to bilo 18. god. po Hidzri, za vrijeme 
hilafeta Omera b. el-Hattaba, r.a. 780 



Godina rodenja 

Najveci broj autora kao godinu En-Nesaijevog rodenja navodi 
215. po Hidzri, odnosno 830. po rodenju Isaa, a.s. Medutim, to nije 
sasvim sigurno ukoliko se prisjetimo izjave samog Imama: To hi 
trebalo da bude 21 5. godine. 781 

Neki autori, otuda, tvrde da je roden 214. god. Razlog tome je 
predaja njegovog ucenika Ebu Se'ida b. Junusa, autora knjige 
Tarihu Misre, koji kaze: Svojom rukom sam papism daje imam En-Nesai 
roden u Nesau 215., Hi, kako neki tvrde, 21 4. god. 782 

Ima dak autora, kao sto navodi imam Es-Sujuti, koji tvrde da 
je ovaj velikan roden 225. god. 783 Medutim, izvor takvog podatka 
nije sasvim siguran, pa se, uglavnom, za godinu En-Nesaijevog 
rodenja uzima jedna od dvije naprijed spomenute godine. 



Pocetak izucavanja hadisa 

Hadis je poceo izucavati u 15. godini zivota, od najvecih 
ucenjaka svoga vremena. Zna se da je otisao kod Kutejbe b. Se'ida 
iz Horasana, poznatoga hadiskog autoriteta i jednog od najvecih 
hafiza hadisa tog vremena i ucio uz njega godinu i dva mjeseca. 784 
Imam En-Nesai je od njega prenio puno hadisa i tokom zivota se 
ponosio sto mu je Kutejbe bio ucitelj u hadisu. 785 



780 Ibn el-Esir, El-Kjamil, 3/62. 

781 Fethu-l-mugis, 3/310. 

782 



Ibn Hallikan, Vefevjatu-l-e'ajan, 1/25. 

783 Es-Sujuti, Husnu-l-muhadara, 1/197. 

784 Vidi: Tezkiretu-l-hujfaz, 2/446 i dr. Muhammed Udzadz el-Hatib, Usulu- 

l-hadis, str.339. 

785 Kutejbe je roden 1 49. god. po Hidzri. SluSao je hadis od Malik b. Enesa, 
El-Lejsa b. Sa'da, Ibn Lehi'a, Serika i dr. Umro je 240. god. (Vidi: dr. 
Faruk Hammade, Uvod u En-Nesaijev: Amelu-l-jevmi ve-l-lejle, str. 15.) 

202 



Putovanje u potrazi za hadisom 

Vrijeme u kojem je zivio, radio i djelovao imam En-Nesai je 
vrijeme putovanja u potrazi za hadisom, njegovim skupljanjem i 
provjeravanjem. 

Nakon Horasana, imam En-Nesai odlazi u Irak, a zatim u 
Sam, pa Hidzaz, a onda u Dzeziru, da bi nakon toga stigao u 
Egipat gdje se nastanio i proveo najvise vremena. 786 

Na En-Nesaijev dolazak u Egipat u potrazi za hadisom 
podsjeca jedna anegdota. Naime, dosavsi u Egipat on je stigao do 
Harisa b. Miskina, velikog egipatskog ucenjaka, hafiza hadisa i 
kadiju Misira. Medutim, kada ga je Haris vidio sa kapom, 
prekrivacem na glavi i ogrtacem, pomislio je da se radi o spijunu i 
saradniku sa vlasrima, pa ga je odbio primiti sa ostalim ucenicima, 
tako da je En-Nesai, krijuci se iza vrata, sjedio i slusao sejha i 
njegova predavanja, sto potrduje i u svojim sjecanjima na taj 
period! 787 

Inace, putovanja u potrazi za hadisom nisu prestajala tokom 
citavog zivota. 

UCitelji 

Brojni su ucitelji od kojih je ucio ovaj hadiski velikan. 
Spomenucemo neke od njih: Ebu Zekerijja Jahja b. Musa (umro 
230. god. po Hidzri), Ishak b. Rahevejh (238.), Ali b. Hudzr (244.), 
Ahmed b. Meni' el-Bagdadi (244.), autor Musneda Isa b. Hammad 
(248.), Osman b. ebu Sejbe, autor Musneda (239.), Ibrahim b. Jusuf 
(239.), 788 Mahmud b. Gajlan el-Mervezi (239.), Abdurrahman b. 
Ibrahim Duhajm, muhaddis Sama (245.), Muhammed b. Abdullah 



786 Vidi: §ejh Abdulaziz Izzuddin es-Sejrevan, Uvod u En-Nesaijev: Ed- 

du 'afa ' ve-l-metrukin, str. 22; dr. Hasan Muhammed Makbuli, Mustalehu- 
l-hadisi ve ridzaluhu, str.85 i dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-s-sunneti-n- 
nebevijje, str.217. 

787 Pogledaj o tome: Ibn El-Esir, Dzami'u-l-usul, 1/198-199, Ez-Zehebi, 
Tarihu-l-islam, 9/172 i Sijeru e'alami-n-nubela', 14/130. 

788 Bio je poznati uCenjak Belha. Zanimljivo je da samo En-Nesai, od 
Sesterice autora Kutubi-s-sitte, biljezi hadise ovog hafiza hadisa! 

203 



En-Nesai 



b. Ammar el-Mevsili (242.), Ebu Se'id el-Esedzdz, muhaddis Kufe 
(257.), Omer b. Osman el-Homsi, muhaddis Homsa (250.) i dr. 

Vecina spomenutih sejhova bili su ucitelji imama Buharije i 
Muslima, s dm sto je En-Nesai taj spisak jos prosirio, jer je zivio 
nakon dvojice velikih muhaddisa. On prenosi hadise i od svojih 
vrsnjaka Ebu Davuda es-Sidzistanija i Abdullaha, sina Ahmeda b. 
Hanbela. 789 



Najpoznatiji ucenici 

Imam En-Nesai imao je brojne ucenike, od kojih ce neki 
postati hafizi hadisa i strucnjaci u razlicitim hadiskim disciplinama. 
Medu najpoznatije se ubrajaju: hafiz Ebu Bisr ed-Dulabi (umro 
310. god. po Hidzri), 790 Ebu Hatim ibn Hibban (354.), hafiz Ebu 
Dza'fer et-Tahavi (321.), Ebu Dza'fer el-Ukajli (322.), hafiz Ebu 
Ali en-Nejsaburi (349.), Ebu Se'id b. Junus (347.), Ebu-1-Kasim et- 
Taberani (360.), hafiz Ibn Adijj (365.) i dr. 791 

Njegovo najpoznatije djelo Sunen prenose od njega sljedeci 
ucenici: Njegov sin Abdul-Kerim (344.), Ebu Bekr b. es-Sunni 
(364.), Ebu Ali el-Esjuti, Hasan b. Resik el-Askeri, Ebu-1-Hasan b. 
Hajevije, Muhammed b. Mu'avija b. el-Ahmer el-Endelusi, 
Muhammed b. Kasim el-Kurtubi, Ali b. Ebu Dza'fer et-Tahavi i 
Ebu Bekr Ahmed b. Muhammed b. el-Muhendis. 792 



Pona§anje i usmjerenje 

Imam En-Nesai bio je izuzetno skroman i pobozan. 
Odlikovao se lijepim izgledom i korpulencijom. Njegovo lice bilo 



789 Vidi: Sijeru e'alami-n-nubela', 14/125-127. 

790 Pisac ovih redaka odbranio je 1990. god. magistarsku disertaciju na 
najstarijem islamskom univerzitetu Ez-Zejtuna u Tunisu, obradujuci zivot 
i djelo tog velikog muhaddisa, koji je bio uCenik Buharijev, Muslimov i 
En-Nesaijev. 

791 Vidi §iri spisak uCenika: Ez-Zehebi, El-Iberu, 3/122-123, Sijeru e'alami- 
n-nubela', 14/127, Ibn el-Imad, Sezeratu-z-zeheb, 3/88 i El-Kasimi, El- 
fadlu-l-mubin, str.192. 

792 Ibn Hadzer, Tehzibu-t-tehzib, 1/36. 

204 



je posebno nurli, ili kako Ibn Kesir istice: ...kao da muje na lieu bila 
sv/etiljkaF 93 

U nekim izvorima biljezi se da je volio jesti kokosije meso, pa 
je stalno jeo velike pijetlove koji su gajeni za njega. 794 Vjerovatno je 
i to pomoglo da bude izrazito snazan i korpulentan. 

Imao je cetiri zene. Jedan od njegovih sinova Abdul-Kerim 
prenosi ocev Sunen. 795 

Za njega brojni izvori kazu da je danonocno bio u ibadetu. 
Postio je Davudov, a.s, post tj. jedan dan bi postio a drugi jeo i 
tako je radio tokom citave godine. 796 Cesto je odlazio na hadz, a, 
obzirom da ga je krasila hrabrost i korpulencija, svaku priliku 
koristio je kako bi ucestvovao u dzihadu. 797 

Imam En-Nesai bio je safi'ijskog mezheba. 798 Jedno vrijeme je 
bio kadija u Homsu a kasnije u Egiptu. 799 

Njegovo akaidsko uvjerenje bilo je utemeljno na akidi ehli-s- 
sunneta ve-1-dzema'ata, sto se primjecuje i u njegovim djelima, 
posebno u poglavljima koja tretiraju iman/vjerovanje i temeljne 
islamske propise. Tako je, kako biljezi Ebu-1-Kasim Abdullah es- 
Sa'di kadija Misira, dosavsi u Damask primijetio dosta 
izvitoperivanja u vezi sa imamom Alijom, r.a, pa je ponukan time, 
napisao djelo koje govori o vrlinama i kvalitetima Alije, r.a, 
onakvim kakvi jesu, bez velicanja ili umanjivanja. Medutim, si'ije su 
zloupotrijebile i rasirile vijest da imam En-Nesai velica i uzdize 
si'izam, sto, niukom slucaju, nije bio njegov cilj. 800 



793 El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/131. 

794 Ez-Zehebi, Tarihu-l-islami, 9/171. i El-Kasimi, El-fadlu-l-mubin, str. 193. 

795 Dr. Faruk Hammade, cit. djelo, str. 16. 

796 Es-Subki, Et-tabekatu-s-safi'ijje, 2/84. 

797 El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/131. 

798 Ibn el-Esir, Dzami'u-l-usul, 1/196. 

799 Spominje imam Et-Taberani u Mu 'dzmu-l-evsatu. Vidi: Ez-Zehebi, El- 
Iber, 2/123 i Sijeru e'alami-n-nubela', 14/132. 

800 Dr. Faruk Hammade, cit. izvor, str. 24. 

205 



En-Nesai 

Djela 

Imam En-Nesai je napisao veliki broj djela. Neki izvori 
navode 30 naslova. 801 

Mi cemo, ovom prilikom, spomenuti najvaznija: 

1 - Sunen Kubra — Veliki Sunen 

2 - Sunen Sugra — Mali Sunen, ^yani El-Mudfyeba, 

3 - Kitabu-l-kuna, 

4 - Kitabu-du'afa' ve-l-metrukin, 

5 - Kitabu-t-emji^ 

6 - Kitabu-t-tabekat, 

7 - Kitabu-l-d^erhi ve-t-ta'dili, 

8 - Tefsiru-l-Kur'ani-l-kerim, 

9 - Fadailu-l-Kur'ani-l-kerim, 
10- Hasaisu AH, 

1 1 - Amelujevmin ve lejletin, 

12 - Fadailu-s-sahabe, i dr. &m 



Sunen 

Njegov Sunen sadrzi 5.761 hadis. 803 Neki autori smatraju da u 
islamu nije napisano nista ljepse od njegovog Sunena. 

Poznati hadiski strucnjaci, kao sto su Ibn Mendeh, Es-Subki, 
Ibn Adijj, Ed-Darekutni, Hatib el-Bagdadi, smatraju da je sve sto 
se nalazi u toj njegovoj zbirci hadisa vjerodostojno. 804 



801 Dr. Faruk Hamade u svojoj doktorskoj disertaciji navodi svih trideset 
njegovih djela. 

802 Vidi: Sijeru e'alami-n-nubela', 14/133 i dr. F. Hamade, cit. djelo, str. 28- 
38. 



803 

804 Vidi: dr. Faruk Hamade, spomenuti izvor, str. 44. 



Usporedi: dr. Makbuli, Mustalehu-l-hadisi ve ridzaluhu, str. 84. 



206 



Svoj Es-Sunenu-l-kubra, na zahtjev nekih emira, skratio je 
izbacivsi slabije predaje, pa je to djelo, tako precisceno, dobilo 
naziv El-Mudfyeba'. To djelo poznato je i kao Es-Sunenu-s-sugra i ono 
spada medu sest poznatih hadiskih zbirki, zvanih El-Kutubu-s-sitte. m 

Ta zbirka ocijenjena je veoma visokom ocjenom u pogledu 
njene autenticnosti. Imam Es-Sehavi kaze: Ukupno gledajuci, Sunen 
imama En-Nesaija, nakon Buharijinog i Muslimovog Sahiha, ima najmanje 
slabih predaja? 06 

Obzirom da su se islamski pravnici interesirali za brojna 
serijatsko pravna pitanja, imam En-Nesai htio je svojim Sunenom da 
sakupi i uvrsti upravo one hadise koji ce obilato koristiti fakihima, 
ali, u isto vrijeme, nije zaboravio ni svoju privrzenost sunnetu, pa je 
tako napravio sretnu sintezu izmedu te dvije serijatske oblasti. 

Karakteristike En-Nesaijevog Sunena 

Od brojnih karakteristika navescemo samo najbitnije: 

1 - On na jednom mjestu sakuplja sve senede koji su u vezi sa 
odredenim tekstom hadisa, upravo onako kako je radio i imam 
Muslim. On ih parcijalno ne navodi kao imam Buhari, pa, otuda, 
neki autori preferiraju njegov Sunen nad Sahihom imama Buharija, 
obzirom da je on cijepao hadis na vise dijelova i navodio ih u vise 
razlicitih poglavlja, sto je istrazivacima otezalo pronalazenje i 
sluzenje tim hadisima. 

2 - Kada imam En-Nesai navodi predaje koje oponiraju jedna 
drugoj, onda on preferira onu cije su ravije/prenosioci jaci. 

3 - On je, uz ime prenosioca, cesto navodio i 
>6««)»/priimenak, ili uz kun'ju navodi i njegovo ime, kako ne bi kod 
istrazivaca bilo nedoumica o kojem raviji se radi. 

4 - Ljubomorno cuva hadise sa njihovim kompletnim 
senedima/lancem prenosilaca i ne izostavlja ih - izuzev samo u dva 
slucaja u Sunenu - dok imam Buhari ima znatan broj mu'allek- 
predaja, dakle, sa nepotpunim senedom. 



805 Mehmed Handzic, Uvod u tefsirsku i hadis ku nauku, str. 83. 

806 Fethu-l-mugis, 1/86. Takode, pogledaj: El-fadlu-l-mubin, str. 197. 

207 



En-Nesai 



5 - Upotrebljava terminologiju koju su muhaddisi toga 
vremena koristdH, kao npr: badis-munker, gajru mahfu^ lejse bi sabit i si. 

6 - Ukazivanje na povredivost ili nepovredivost nekog od 
prenosilaca odmah nakon citiranja hadisa njegova je prepoznatljiva 
karakteristika, sto nisu praktdcirali ni Buhari ni Muslim. 

7 - Najmanje slabih predaja sadrzano je u njegovom Sunenu, 
nakon Sahiha Buharije i Muslima. Ako analiziramo njegov i Ebu 
Davudov Sunen naci cemo da su njegovi hadisi jaci i utemeljeniji, 
iako su imali slicne kriterije u prihvatanju hadisa. Sto se tice imama 
Tirmizija, on je bio blazi u prihvatanju hadisa od En-Nesaija, cak je 
uvrstavao i hadise onih prenosilaca od kojih su En-Nesai i Ebu 
Davud odbili prihvatiti hadise. 807 

Njegovo mjesto u hadisu 

Izostren sluh za povredivost i neopovredivost prenosilaca 
hadisa izgradio mu je visoko mjesto medu islamskim ucenjacima 
toga vremena a i kasnije. Veliki broj imama i hadiskih strucnjaka 
oslanjao se na njegovu ocjenu podobnosti nekog od prenosilaca 
hadisa. Tako Ibn Hadzer, u biografiji Ahmeda b. Jahjaa El- 
Harranija, kaze da mu je dovoljno sto od tog prenosioca biljezi 
imam En-Nesai i da ga on, zbog toga, ubraja u povjerljive ravije! 808 

Hafiz Ez-Zehebi, u biografiji Ahmeda b. Abdurrahmana el- 
Busrija, citira Hatdba el-Bagdadija, koji kaze da je dovoljna 
argumentacija za autenticnost tog ravije sto od njega En-Nesai 
prenosi hadise! 809 

Et-Tehanev napominje, da se ravija od koga imam En-Nesai 
prenosi predaju moze automatski smatrati autenticnim, a od koga 



807 Vidi vise o karakteristikama: Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-l-arebi, 3/196; 
dr. Faruk Hamade, cit. djelo, str. 53-58; dr. Nuruddin Itr, Menhedzu-n- 
nakdifi ulumi-l-hadis, str. 277 i dr. Abdurrahman Itr, cit. djelo, str. 218. 

808 Tehzibu-t-tehzib, 1/189. Vidi, takode: Et-Tehanevi, Kavaidufi ulumi-l- 
hadis, sir. 1Z\ 188. 

m Mizanu-l-i 'tidal, 1/115. 



208 



prenosi u Sunenu a ne naglasi njegovu slabost, onda je to znak da je 
taj ravija bud%d%e dokaz, argument, pouzdan! 810 

Imam Ed-Darekutni kaze: Ebu Bekr b. el-Haddad ef-Safi'i punoje 
prenosio badis. Medutim, prenosioje samo od imama En-Nesaija Rekaoje: 
Zadovoljan sam da on bude doka% i^medu mene i U^visenogAllabaP 1 

Hafiz El-Hakim rekao je: Cuo sam imama Ed-Darekutnija kako 
vise puta iqavljuje daje imam En-Nesai iynad svih ucenjaha svoga vremena 
u hadisu, aposebno u badiskoj disciplini llmu-l-dfyrbi ve-t-ta'dili/ ^nanosti o 
valjanosti i povredivosti prenosilaca hadisa. 812 

Ebu Se'id b. Junus, autor knjige Tarihu Misr, kaze: On je bio 
imam, haji^i i%u%etno pouzdan u hadisu! 81 * 

Hafiz Ez-Zehebi preferira ga u odnosu na Muslima, Ebu Davuda 
i Tirmizija u oblasti poznavanja prenosilaca hadisa. 814 Uz to, stavlja ga 
na istu ravan sa Buharijem i Ebu Zur'a er-Razijem u poznavanju 
skrivenih mahana u hadisu. 815 

Tadzuddin es-Subki stavlja ga ispred Muslima u hifzu/pamcenju. 
On kaze: Pitao sam Hafi^a E^Zehebija: Kojije boljegpamcenja: Muslim b. 
El-Had%d%ad% Hi En-Nesai? Odgovorioje: En-Nesai! 816 

Hafiz Ebu Ali En-Nejsaburi istice da je En-Nesai bio rigorozniji i 
stroziji u provjeri prenosilaca hadisa i od samog Muslima. 817 

Neki idu dalje, kao ulema Magreba, pa ga stavljaju cak i ispred 
Buharije. 818 

Nosio je titulu hjhu-l-islam, a nju su nosili samo rijetki ucenjaci u 
povijesti islama. 

Ubraja se u obnovitelje islama u 3. hidzretskom stoljecu! 



810 Et-Tehanev, cit. djelo, str.222. 

811 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/131-132. i Sijeru e'alami-n-nubela ', 14/132. 

812 dr. Faruk Hamade, cit. djelo, str. 19. 

813 Es-Sejrevan, cit. djelo, 24. 

814 Isti izvor, str. 24. 

815 Es-Subki, Tabekatu-s-safi'ijje, 2/83. 

816 Prethodni izvor, 2/83. Vidi takode: Ez-Zehebi, Et-Tarih, 9/172. 

817 El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/131. 

818 Sijeru e'alami-n-nubela', 14/131. 

209 



En-Nesai 



Bio je veliki mudztehid, iako je formalno pripadao safi'ijskom 
mezhebu. 



Dogadaji pred smrt i smrt 

Imam En-Nesai 302. god. dolazi u Damask, gdje pristalice 
Muavije, r.a, zahtijevaju od njega da napise nesto o vrlinama Muavije, 
r.a, kao sto je ucinio u slucaju Alije, r.a. Neki izvori tvrde da je to bilo 
u Remlu, u Palestini. Nakon odbijanja da to ucini, Muavijine pristalice 
fizicki nasrcu na njega i izbacuju ga iz dzamije. 

Neki izvori tvrde da je od posljedica primljenih udaraca i umro u 
Damasku. Medutim, pouzdaniji izvori tvrde da je, nakon sto je 
pretucen, prebacen, po vlastitoj zelji, u Mekku, gdje je i umro od 
posljedica tih udaraca. Ukopan je izmedu Safe i Merve. 819 

Svi se slazu da je to bilo 303. god. po Hidzri ili 915. god. po 
rodenju Isa, a.s. 820 Hafiz Ibn Kesir tvrdi da je umro u 88. godini 
zivota. 821 



819 Sijeru e'alami-n-nubela', 14/132-133. 



820 Ibn El-Esir el-Dzezeri, El-kamilufi-t-tarih, 8/96; Ibn Hallikan, Vefejatu-l- 
e'ajan, 1/26; Ibn Hadzer, Tehzibu-t-tehzib, 1/39; Ez-Zehebi, Tezkiretu-l- 
huffaz, 21241; Es-Safedi, El-vafi bi-l-vefejat, 6/417; TaS Kubri-zade, 
Miftahu-s-se'ade, 2/12, El-Jafi'i, Mir'atu-l-dzinan, 2/241 i Brockelmann, 
Tarihu-l-edebi-l-arebi, 1/163. 

821 Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/132. 

210 



EB U BEKR IBN HUZEJME 

223-/837.- 31 1./923. 

Ibn Huzejm bio je jedan od velikih hafiza hadisa. 

On nastavlja skolu svojih ucitelja: Buharije i Muslima. 

Njegov Sahib ubraja se medu najkorisnija hadiska 

djela i zauzima trecu poziciju medu zbirkama 

nazvanim sahih, odmah nakon Buharijinog i 

Muslimovog Sahiha! 



Puno ime mu je Ebu Bekr Muhammed b. Ishak b. Huzejme b. 
el-Mugire b. Salih b. Bekr es-Sulemi en-Nejsaburi es-Safi'i. 822 
Pojedini izvori umjesto Ebu Bekr navode kun'ju Ebu Abdullah. 
Ocito je da se radi o zamjeni kun'je od poznatog hadiskog 
strucnjaka sa istim imenom i imenom oca Muhammeda b. Ishaka 
el-Mahzumija, koji je umro 236. god. po Hidzri, a nosio je kun'ju 
Ebu Abdullah. 823 El-Kettani ne preferira ni prvu ni drugu kun'ju, 
nego smatra da je nazivan i Ebu Bekr i Ebu Abdullah! 824 



Rodenje i obrazovanje 

Ibn Huzejme roden je 223. god. u Nejsaburu. 825 Pocetno 
znanje stekao je u rodnom mjestu. Od najranijeg djetinjstva saznaje 
temelje hadisa i hadiske znanosti od poznatih nejsaburskih hadiskih 
strucnjaka Ishaka b. Rahevejha (umro 238. god. po H.), 
Muhammeda b. Humejda er-Razija (umro 230. god. po H.) i 
drugih. 826 

Nakon Nejsabura i apsorbiranja solidnog znanja iz hadiske 
oblasti, Ibn Huzejme krece u potrazi za znanjem, i u druge 
islamske naucne centre toga vremena. Otac mu je uvjetovao 
odlazak u druge centre trazeci da nauci Kur'an napamet i da ga u 
cijelosti moze prouciti na namazu! Tako je Ibn Huzejme veoma 
rano naucio Kur'an napamet i tek onda dobio dozvolu da otputuje 
u Merv 827 Iz Merva odlazi u Rejj, zatim u Bagdad, onda u Sam, 
Basru, Kufu, Dzeziru, Hidzaz, Egipat, Vasit i druge centre. 828 



822 Vidi: Ibn ebi Hatim, El-Dzerhu ve-t-ta 'dilu, 7/196; Ibnu-1-Dzevzi, El- 
Muntezam, 13/233; Ez-Zehebi, Tezkiretu-1-huffaz, 2/720; Sijeru a'lami-n- 
nubela ', 14/365; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/1 59; Ez-Zirikli, El- 
A 'lam, 6/29; dr. Zuhe jr Nasiru-n-Nasir, uvod u knjigu: Ibn Hadzer, 
Ithqfu-l-mehere bi-l-fevaidi-l-mubtekere min atrafi-l-asere, 1/49 i dr. 
Abdulaziz b. Ibrahim e§-§ehvan, uvod u knjigu: Ibn Huzejme, Kitabu-t- 
tevhid, 1/25. 

823 Uporedi: El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 333. 

824 Provjeri: El-Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, str. 20. 

825 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 14/365; El-E'alam, 6/29; M. Handzic, Uvod u 
tefsirsku i hadisku nauku, str. 90 i dr. E§-§ehuan, cit. djelo, 1/25. 

826 Dr. E§-Sehuan, nav. izvor, 1/25. 

827 Istiizvor, 1/31. 

828 Vidi o tome: El-Muntezam, 13/233-234 i El-E'alam, 6/29. 

213 



Ebu Bekr ibn Huzejme 



U tim naucnim centrima Ibn Huzejme slusao je hadis ali i fikh 
i druge znanosti i tako postao kako primjecuje hafiz Ez-Zehebi, 
primjer izuzetnog znanja i izvanredne naucne utemeljenosti. 829 

UCitelji 

Hafiz Ibn Huzejme imao je stotine ucitelja od kojih je slusao i 
saznavao godinama, trazeci znanje u brojnim islamskim centrima. 
U svom djelu Kitabu-t-tevhid, dakle, ne racunajuci Sahib i druga djela, 
spominje svojih 135 ucitelja! 830 

Najpoznatiji su bili Buhari, Muslim, Ishak b. Rahevejh, 
Muhammed b. Humejd er-Razi, Muhammed b. Jahja ez-Zuheli, 
Bundar Muhammed b. Bessar el-Abdi, Ebu Musa Muhammed b. 
el-Musenna, Mahmud b. Gajlan, Ali b. Hudzr, Nasr b. 'Ali, Junus 
b. Abdu-1-E'ala, Ahmed b. Meni 1 , Ebu Kurejb, Ahmed b. Ibrahim 
ed-Devreki, Ebu Se'id el-Esedzdz, Hasan b. Muhammed ez- 
Za'ferani, Harun b. Ishak el-Hemedani, Bisr b. Mu'az i drugi. 831 

Ucenici 

Izuzetno Ibn Huzejmino znanje, posebno iz hadisa, vrijedno 
su biljezili, pamtili i dalje prenosili njegovi brojni ucenici. U 
islamskim izvorima isticu se njegovi sljedeci ucenici: Ahmed b. el- 
Mubarek el-Mustemilli, Ibrahim b. ebi Talib, Ebu 'Ali en- 
Nejsaburi, Ebu Hamid b. es-Serki, Ebu Hatim el-Busti, Ishak b. 
Sa'd en-Nesevi, Jahja b. Muhammed b. Sa'id, Ebu Ahmed b. Adijj, 
Ebu Bekr Ahmed b. Mehran el-Mukri', Abdullah b. Ahmed b. 
Dza'fer es-Sejbani, Halil b. Ahmed es-Sidzzi, Ahmed b. 
Muhammed es-Sunduki, Ahmed b. Husejn el-Mervani i brojni 
drugi. 832 



829 Sijeru e'alami-n-nubela', 14/365. 

830 Vidi: dr. ES-Sehvan, cit. djclo, 1/32 

831 



njegovim u&teljima vidi: El-Muntezam, 13/233-234; Sijeru e'alami-n- 
nubela', 14/365-366, Abdu-1-Hakk ed-Dihlevi, Mukaddimafi usuli-l- 
hadisi, str. 91 i dr. E§-§ehvan, cit. djelo, 1/31-32. 
832 Sijeru e'alami-n-nubela', 14/366-367. 

214 



Posljednji je od njega hadis prenosio njegov unuk Ebu Tahir 
Muhammed b. el-Fadl b. Muhammed b. Ishak b. Huzejme, u 
Nejsaburu. 833 

Zanimljivo je napomenuti da su, iz respekta prema ovom 
velikanu, i neki njegovi ucitelji od njega prenosili hadise i na taj 
nacin, u neku ruku, postali njegovi ucenici. U tu grupu ubrajaju se: 
Buhari, Muslim i Muhammed b. Abdullah b. Abdulhakem. 834 



Djela 

Ibn Huzejme bio je veoma plodan pisac. Napisao je veliki broj 
djela i spisa. Hakim en-Nejsaburi spominje da je napisao preko 140 
razlicitih djela, izuzimajuci odredena pitanj a/ /»&&»'/ koja obuhvataju 
dodatnih 100 manjih djela. 835 

Njegovo najpoznatije djelo, svakako, je Sahib o kome ce 
kasnije bid vise rijeci. Pored Sabiha napisao je: 

1 - Kitabu-t-tevhidi ve isbati sifati-r-Rabbi, a^e ve dfy/k. 856 
Zanimljivo je da je to djelo iz oblasti akaidske znanosti, ali se Ibn 
Huzejme u njemu posluzio metodologijom muhaddisa svaki tekst 
popratio senedom i tako uspio sacuvati praksu svojih prethodnika. 

2 - $e'nu-d-du'ai ve tefsiri-l-ed'ijjeti-l-me' sureP 1 



833 Dr. E§-Sehvan, cit. djelo, 1/32. 

834 Vidi o tome: El-Muntezam, 13/234; Sijeru e'alami-n-nubela' , 14/366; El- 
Fadlu-l-mubin, str. 334; Muhammed Muhammed ebu Zehv, El-Hadisu 
ve-l-muhaddisune, str. 348 i dr. ES-§ehvan, cit. djelo, 1/32. 

835 Vidi o tome: Es-Subki, Tabekatu-s-safi'ijje, 3/188; Sijeru e'almai-n- 
nubela ', 14/376, Ez-Zirikli, cit. djelo, 6/29 i El-Hadisu ve-l-muhaddisune, 
str. 348. 

836 Ovo djelo Stampano je u dva toma u obradi dr. Abdulaziza b. Ibrahima e5- 
Sehvana, to je, ustvari, njegova doktorska disertacija. Stampano je 
1997/1417. god. u Rijadu. Ovo djelo su koristili i citirali u svojim djelima 
najve£i islamski ucenjaci. (Vidi, na primjer: Ibn Tejmijje, El-Fetava el- 
kubra, 3/192, 5/24, 6/467 i 497; Ibn Hadzer, Fethu-l-bari, 13/345 i 
14/413; Ez-Zehebi, Mizanu-l-i 'tidal, 2/267, Ibn Irak, Tenzihu-s-seri'ati-l- 
merfu 'a, 1/139 i brojni drugi.). 

837 Djelo se, kao rukopis nastao u VI hidzretskom stoljecu, cuva u poznatoj 
biblioteci Ez-Zahirijja u Damasku, pod rednim broj em 61. (Vidi: dr. Fuad 
Sizkin, Tarihu-t-turasi-l-'arebi, 4/33.) 

215 



Ebu Bekr ibn Huzejme 

§to se tide drugih djela, nazalost nisu sacuvana. Zub vremena 
ih je potpuno unistio. Za pojedina djela saznajemo izravno od 
samog autora iz njegove knjige Kitabu-t-tevhid, gdje spominje: 

- Kitabu me'ani-l-Kur'an™ 

- El-Musnedufi-l-fikhi.™ 

Ocito je da se ovo drugo djelo naziva nekada i Kitabu-l-kebir. U(> 

Inace, ovaj impozantan broj od 140 djela, za koje Hakim tvrdi 
da ih je napisao, vjerovatno je manji, ako se uzme u obzir da je Ibn 
Huzejme znatan broj manjih djela ili dijelova ukomponirao u svoje 
kapitalno djelo Kitabu-l-kebir. m 

Sahib 

Sahib je njegovo najznacajnije i najpoznatije djelo. To je, 
ustvari, skraceni naziv njegovog djela: Mubtesaru-l-mubtesari mine-l- 
musnedi-s-sahihi 'an Resulillahi, sallellahu 'alejhi ve sell 'em. , 842 

Sam naziv nas upucuje da je ovaj Sahib svoje vrsni rezime 
njegovog veceg djela Kitabu-l-kebir koji je on, ocito, skratio i ucinio 
preciznijim i autenticnijim. 843 Neki smatraju da je ovo djelo, ustvari, 
rezultat onoga sto je diktirao ucenicima, sto su oni marljivo i 
pazljivo biljezili. 844 

Uvjetovao je da se u Sahib unesu vjerodostojni hadisi, ciji lanac 
prenosilaca je spojen i koje prenose pouzdani prenosioci od 
pouzdanih prenosilaca, te da nema prekida seneda, niti bilo kakvog 
nedostatka u prenosenju! 845 

Treba napomenuti da njegov Sahib nije autentican kao 
Buharijn ili Muslimov, naprosto jer ni njegovi kriteriji nisu toliko 



Vidi: Kitabu-t-tevhid, 2/728 u izdanju Mektebetu-r-rusd, Rijad, 1997. god. 



838 

839 Isti izvor, torn, strana i izdanje. 

840 Uporedi: Isti izvor, 2/381. 

841 Dr. ES-Sehvan, cit. djelo, 1/37. 

842 Vidi: El-E'alam, 6/29. Takode: dr. E§-Sehvan, nav. izvor, 1/37. 

843 Uporedi: El-Bejheki, Es-Sunenu-l-kubra, 1/434; El-E'Azami u predgovoru 
u djelo: Sahih Ibn Huzejme, 1/17. 

844 Vidi takvo miSljenje: Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 334. 

845 Dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/50. 

216 



precizni kao Buharijni ili Muslimovi. Jedan od razloga je i sto Ibn 
Huzejme nije pravio razliku izmedu sahih i hasen-predaja, vec je i 
hasen-predaje uvrstavao kao autenticne! 846 

Dakle, ako se ocjenjuje autenticnost hadisa u ovoj zbirci, treba 
konstatovati da se u njoj nalaze i sahih, i hasen, i da'if-predaje. Cak 
i sam autor neke predaje u svom Sahihu ocjenjuje kao slabe, sto 
eksplicite upucuje na zakljucak da kriteriji pri uvrstavanju hadisa u 
ovo djelo nisu ni izbliza jednaki kriterijima Buharije i Muslima. 

Jedna od prepoznatljivih crta ovog Sahiha je u tome sto se Ibn 
Huzejme potrudio da priblizi i pojasni hadise koji naizgled 
oponiraju jedan drugom. 847 U toj oblasti bio je inace, veliki 
strucnjak! 

Od ostalih karakteristika, moze se napomenuti da Sahih 
obiluje dugim naslovima odredenih poglavlja, sto posebno 
pogoduje islamskim pravnicima da iz tih naziva poglavlja iznjedre 
brojne serijatskopravne zakljucke! 

Sahih je stampan u obradi i valorizaciji velikog islamskog 
ucenjaka dr. Muhammeda Mustafe el-E'azamija, uz asistenciju 
poznatog muhaddisa sejha Muhammeda Nasira el-Albanija. 

Ako kompariramo ovo djelo sa Ibn Hibbanovim Sahihom, doci 
cemo do saznanja da- se njegov Sahih preferira nad Ibn 
Hibbanovim, kako napominje imam Sujuti, zbog preciznijeg i 
studioznijeg ispitivanja predaja i jacih kriterija koje je Ibn Huzejme 
upotrebljavao pri sabiranju ove zbirke! 848 

Sto se tide hadiskih zbirki koje su nazvane imenom Sahih, 
imam Es-Sehavi, tvrdi da je, nakon Buharijinog i Muslimovog 
najautenticniji Ibn Huzejmin, pa onda Sahih Ibn Hibbana! 849 

Cuveni Hatib el-Bagdadi smatra da odmah nakon Buharijnog i 
Muslimovog Sahiha dolaze Suneni Ebu Davuda, Nesaije i Tirmizije i 



846 Isti izvor, torn i strana. 

847 Vidi o tome: Salah b. Muhammed b. Uvejda u djelu: Tedribu-r-ravi 
Imama Sujutije, 1/52. 

848 Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/52. Vidi, takode: dr. Mahmud et-Tahan, 

Tejsiru mustalehi-l-hadisi, str. 39 i dr. Nuruddin Ilr, Menhedzu-n-nakdi fi 
'ulumi-l-hadisi, str. 258. 

849 Vidi ovu tvrdnju: Er-Risale el-mustatrefe, str. 21. 

217 



Ebu Bekr ibn Huzejme 

Sahib Ibn Huzejme, koji je, kako precizira Hatib el-Bagdadi, 
uvjetovao, u svom djelu, navodenje samo onih predaja ciji je sened 
spojen, uz to da su ih prenijeli pouzdani prenosioci od 
Vjerovjesnika, s.a.v.s. 850 

Za Ibn Kesira Ibn Huzejmin Sahib je puno bolji od Mustedreka 
imama Hakima en-Nejsaburija, zbog toga sto je Ibn Huzejme 
uvjetovao autenticnost pri uvrstavanju hadisa u ovu zbirku! 851 

Ibnu-1-Mulekkin preferira Ibn Huzejmin nad Ibn Hibbanovim 
Sabibom, tvrdeci, da je Ibn Hibban, uglavnom, preuzeo brojne 
hadise od njegovog ucitelja Ibn Huzejme i njegovog Sabibd* 52 

Imam Sujuti i jos neki autori smatraju ovu zbirku jednom od 
najvrednijih hadiskih djela, tvrdeci da ona dolazi odmah nakon 
Muslimovog Sabiba\ S5i 

Navedeno je sasvim dovoljno da se ilustrira vrijednost Ibn 
Huzejminog Sabiba. 

Ibn Huzejmine vrline 

Brojne su vrline krasile ovog islamskog velikana. Njegov zuhd 
i bogobojaznost bile su crte koje su uljepsavale njegove ionako 
visoke moraine kvalitete. Ibn Huzejme ne bi poceo pisati ni jedno 
svoje djelo, dok ne bi klanjao istiharu! 854 

Kada je jednom upitan odakle mu to zavidno znanje, 
odgovorio je da je Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s, rekao da 
voda Zemzem koristi za ono za sto se pije, pa on nikada nije pio tu 
vodu a da Allaha nije zamolio da mu podari korisno znanje! 855 

Koliko je bio skroman i koliko dunjaluckim uzivanjima nije 
pridavao vaznost, najbolje ce nam ilustrirati cinjenica da je imao 



850 Vidi: Ithafu-l-mehere Ibn Hadzera, predgovor, 1/50. 

851 Cit. djelo, 1/51. 

852 Cit. djelo, 1/51. 

853 Provjeri: cit. djelo, 1/51. 

854 Dr. E§-Sehvan, cit. djelo, 1/25. 

855 Isti izvor, 1/26. 



218 



samo dvije kosulje, pa je jednu oblacio dok mu je druga bila na 
ciscenju i obratno! 856 

Njegova darezljivost bila je poslovicna. Za njega se tvrdi da je 
toliko dijelio i sadaku nesebicno udjeljivao da kosulju koju bi dobio 
ili je kupio ne bi obukao vise od jedanput, vec bi je odmah 
poklanjao siromasnima! 857 

Njegov unuk Muhammed b. el-Fadl tvrdi da je njegov djed 
toliko udjeljivao, pogotovo ljudima zeljnim znanja i onima koji 
znanje dijele, da bi dijelio ne znajuci koliko im daje! 858 

Imam Hakim prenosi da je Ibn Huzejme jednom napravio 
takvu gozbu da je pozvao veliki broj i siromasnih i bogatih, a toliki 
broj je samo vladar pozivao! 859 

Uz ostale osobine, treba istaknuti njegovu hrabrost i 
odvaznost. Nije se plasio vladara i vlasti! Tako Ebu Bekr b. 
Balevejh, prenosi od njega sljedece kazivanje: Kada sam bio u posjeti 
had emira hma'ila b. Ahmeda, emirje citirao hadis koji prenosi njegov otac a 
u kome se nala^ijedna slabost u senedu, na sto samja reagirao i uka^ao na 
taj nedostatak. Kada sam i^aho od njega, obraiio mi se Ebu Zerr el-Kadi i 
pri^nao mi: Znali smo sp tu gre/ku evo vec 20 godina, ali niko nije imao 
petlje da mu to ka%e i upoyori ga na to! Ibn Huzejme je odgovorio: J a 
sebi ne do^yoljavam da cujem neki hadis Allahovog Pos/anika, s.a.v.s, u 
kojem se nala^i neka gre/ka, nedostatak ili falsifikat a da ne upo^orim na 
toP 60 

Ocito je da su sve spomenute osobine utjecale da se njegove 
dove kod Onoga koji dove prima uslisavaju. To ce najbolje 
ilustrirati slucaj koji navode neki islamski izvori. Naime, kada su 
jednom sa ibn Huzejmom u Egiptu boravila jos trojica velikih 
islamskih ucenjaka: Muhammed b. Harun et-Taberi, Muhammed b. 
Nasr el-Mervezi i Muhammed b. Alevijeh el-Vezzan, ponestalo im 
je hrane i sredstava koja su ponijeli sa sobom, tako da tri dana i tri 
noci nisu nista jeli, niti su imali sredstava da nabave nesto hrane. 



856 Istiizvor, 1/26. 

857 Tabekatu-s-safi'ijje, 3/111. 

858 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 14/376. 

859 Tabekatu-s-safi'ijje, 3/1 19. 

860 Tabekatu-s-safi'ijje, 3/111. 



219 



Ebu Bekr ibn Huzejme 



Dosli su do zakljucka da moraju nekoga moliti da im nesto dadne 
od hrane. Svaki od njih se stidio pokucati na vrata i od nekoga 
traziti nesto za jelo. 

Tada je Ibn Huzejme ustao i klanjao dva rekjata, na sedzdi 
moleci da im Allah kakav izlaz omoguci iz takve neugodne 
situacije. Dok je on bio na sedzdi jedan covjek je pokucao na vrata, 
drzeci u ruci svijecu i trazeci dozvolu da ude u sobu u kojoj su njih 
cetverica boravili. Bio je to sluzbenik Ahmeda b. Tuluna, 
namjesnika Egipta. 

Zavukao je ruku u dzep i izvadio neki listic, pogledao u njega, 
a onda upitao: Koje od vas Mubammed b. Nasr el-Meru%i? Odgovorili 
su: Toje ova/! Tada je sluzbenik izvadio kesu sa 50 zlatnika, dao mu 
je, rekavsi: Namjesnik Ahmed b. Tulun te selami iporucuje ti da ovo trofif 
a kada ti nestane, dostavice ti jo/ ovoliko! Onda je upitao i za ostalu 
trojicu ucenjaka, dok je Ibn Huzejme jos bio na sedzdi, i dao im 
svima po 50 zlatnika, sa selamima i istim porukama od namjesnika! 
Medutim, oni su odbili to primiti, dok ne dobiju objasnjenje zbog 
cega im namjesnik upucuje ta sredstva! 

Sluzbenik im je pojasnio da je namjesnik zaspao na 
podnevnom odmoru tzv. kajluli, pa mu je u snu receno: Ahmede, 
kako eel se sutra opravdati pred Allabom kada pred Njega stanes i kada te 
bude upitao o cetiri ucenjaka koji su tri dana bili gladni be% hrane?! 
Namjesnik se uplasen probudio iz sna, odmah je napisao imena 
cetverice ucenjaka i dao sluzbeniku zlatnike da ih preda njima. Od 
podnevnog odmora do noci sluzbenik je ispitivao mjesto 
odsjedanja ovih ucenjaka, kako bi im predao ta sredstva! 861 

Ibn Huzejmino mjesto medu ucenjacima 

Ibn Huzejme zauzima veoma visoko mjesto u naucnim 
krugovima, posebno u hadiskoj i serijatskopravnoj oblasti. Doduse, 
njegovo ime u hadiskoj znanosti je poznarije nego u 
serijatskopravnoj! Zbog memorije, po cemu je bio poznat i 



861 Ovo zanimljivo kazivanje biljezi: Ibnu-1-Dzevzi u El-Muntezamu, 13/234- 
235. On biljezi i drugu verziju ovo kazivanja. (Vidi: Isto djelo, 13/235- 
236.). 

220 



precizne utemeljenosti u hadiskoj znanosti prozvan je hafizom 
hadisa i imamom imama! 

To se najbolje moze uociti iz izjava brojnih ucenjaka, medu 
kojima su bili i njegovi ucitelji i ucenici. Svi su isticali njegov 
ogroman doprinos hadisu i hadiskoj znanosti, ali i njegovu 
umjesnost u rjesavanju serijatskopravnih pitanja! 

Kada je Abdurrahman b. ebi Hatim, autor poznatog djela El- 
D^erhu ve-t-ta'dilu upitan o Ibn Huzejmi, odgovorio je: Tesko vamal 
On mo%e da pita o nama a tie mi o njemu! Onje imam koji se s/i/ediP 62 

Rebi' b. Sulejman, poznati serijatski pravnik, pred kojim je Ibn 
Huzejme ucio fikhske znanosti, priznaje svojim ucenicima: Znate li 
u koje Ibn Huzejme?! Toje osoba od koje smo mi vise nautili nego stoje on 
od nasP 6i 

Ibn ebi Hatim ocjenjuje Ibn Huzejmu kao pouzdanog i 
iskrenog strucnjaka u hadiskim znanostima. 864 

Slicno ocjenjuje i imam Darekutni kada kaze: Ibn Huzejme bioje 
be^premca, pou^dani imamP 65 

Hafiz Ez-Zehebi istice da je Ibn Huzejme bio izuzetan hadiski 
strucnjak i izvanredan poznavalac prenosilaca hadisa. Bio je imam, 
hafiz hadisa i argument u toj oblasti, a uz to i serijatski pravnik! 866 

Ebu Hatim Muhammed b. Hibban priznaje: Na Zemlji nisam 
sreo osobu koja Ijepse vlada sunnetom i bolje pamti autenticne predaje od Ibn 
Huzejme. Cini se daje kompletan sunnetpred njegovim ofima® 67 

Cuveni hafiz Ibn Kesir istice brojne vrline ovog velikana, 
nazvavsi ga predvodnikom ucenjaka, morem znanja, ucenjakom 
koji je mnogo pisao i sakupljao a za njagov Sahib tvrdi da je jedno 



862 Tezkiretu-l-huffaz, 2/371 i Sijeru e'alami-n-nubela', 14/376-377. 

863 Sijeru e'alami-n-nubela', 14/371. 

864 Vidi: El-Dzerhu ve-t-ta 'dilu, 7/196. 

865 Tezkiteru-l-hujfaz, 2/370; Sijeru e'alami-n-nubela ', 14/372 i Ibnu-1-Imad, 
Sezeratu-z-zeheb, 2/263. 

866 Sijeru e'alami-n-nubela', 14/372. Vidi, takode: dr. E§-§ehvan, cit. djelo, 

1/33-34. 

867 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 14/372; El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 348 i 
dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/49. 

221 



Ebu Bekr ibn Huzejme 



od najkorisnijih i najvrednijih djela uopce. Uz to, navodi da je Ibn 
Huzejme jedan od mudztehida u islamu! 868 

Ibn Huzejme imao je izuzetnu memoriju. Sve hadise koje je 

zabiljezio usput je i zapamtio! Tako je cuveni hadiski ucenjak Ibn 

Rahevejh, obracajuci se Ibn Huzejmi, rekao: J a %nam 70.000 hadisa, 

a koliko ih ti ^na/ napamet? Odgovorio je: Sinko moj, nikada nisam ni 

jedan hadis ^apisao a daga nisam odmab i %apamtio!!P m 

Hafiz Ebu 'AH Hasan b. Muhammed navodi: Nisam sreo slifaog 
Ibn Huzejmi! On je pamtio fikbska pravila proistekla i% hadisa, bat kao fto 
dobar ucatpamtipoglavlje i% Kur'anaP 10 

Ibn Huzejmin anganzman na planu hadisa bilo je izuzetno 
velik. Njegov doprinos u torn pogledu najbolje je docarao El- 
Mu'abbir koji je izjavio: To je bio covjek kojije osgvio sunnet Allabovog 
Poslanika, s.a.v.s.fi lx 

Nas najveci muhaddis h. Mehmed-ef. Handzic za njega kaze 
da je bio imam imama, da se posebno istakao braneci ehli-s- 
sunnetski pravac i da je trazio da se ne te'vili kako se ne bi 
udaljavalo od jezickog znacenja islamskih izvora. 872 

Dovoljno je navesti izjavu Ebu Osmana, koju citira hafiz Ez- 
Zehebi, i utvrditi mjesto ovog velikana u ocima islamskih ucenjaka. 
U njoj se kaze: Allah, doista, otklanja nesrece od stanovnika ovoga grada, 
^ahvaljujuci Ibn Huzejmi i njegovom mjestu kod Allaba.® 73 

Iz naprijed izlozenog da se uociti da je Ibn Huzejme bio jedan 
od velikana islamske misli i izvor, u hadisu i fikhu, generacijama 
koje.su ga slijedile. 



868 Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/159. 

869 Sijeru e'alami-n-nubela ', 14/372-373 i dr. E5-§ehvan, cit. djelo, 1/34. 

870 Tabekatu-s-safi'ijje, 3/1 18. 

871 Sijeru e'alami-n-nubela ', 14/373. 

872 Pogledaj o tome: Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 90. 

873 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 14/369. . 



222 



Smrt 

Imam Ibn Huzejme je, kako navode svi izvori, umro 311. god. 

v 

po Hidzri. 874 Zivio je 89 godina. 875 

Ukopan je, kako navodi Ibnu-1-Dzevzi, u jednoj sobi svoje 
kuce, koja ce kasnije postati njegov kaburistan. 876 



874 Pogledaj: Ibnu-1-Dzevzi, cit. djelo, 13/236; Sijeru e'alami-n-nubela ', 

14/382; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/159; El-Fadlu-l-mubin, str. 334; Er- 
Risale el-mustatrefe, str. 20; El-E'alam, 6/29; M. Handzic, cit. djelo, str. 
90; dr. Nuruddin Itr, cit. djelo, str. 358 i dr. Hasan Makbuli, Mustalehu-l- 
hadisi ve ridzaluhu, str. 80. 

875 Sijeru e'alami-n-nubela' , 14/382 i dr. E§-§ehvan, cit. djelo, 1/27. El- 
Kasimi navodi da je zivio preko 80 godina. (Vidi: El-Fadlu-l-mubin, str. 
334.) 

876 Vidi: El-Muntezam, 13/236. 

223 



EBU HATIM IBN HIBBAN 
_^ EL-BUSTI 

../.. -354./965. 

Ibn Hibban bio je pouzdan hafiz hadisa, veliki 

hadiski kriticar i izuzetan strucnjak u svim hadiskim 

disciplinama. Uz hadis, bio je ekspert i u medicini, 

astronomiji, arapskom jeziku i jos nekim oblastima. 

Njegov Sahih sa 7.495 hadisa u vrhu je ljestvice 

hadiskih zbirki! 



Puno ime mu je Ebu Hatim Muhammed b. Hibban b. Ahmed 
b. Hibban b. Mu'az b. Ma'bed b. Se'id b. Sehid b. Hedijje b. Murre 
b. Sa'd b. Jezid b. Murre b. Zejd b. Abdullah b. Darim b. Malik b. 
Hanzala b. Zejd b. Menat b. Temim b. Murr b. Udd b. Tabiha b. 
Iljas b. Mudar b. Nizar b. Me'add b. Adrian et-Temimi el-Busti ed- 
Darimi es-Sidzistani. 877 

Et-Temimi nazvan je zbog pripadnosti plemenu Temim, El- 
Busti po gradu Bustu, gdje je roden a Es-Sid^stani po pokrajini 
Sidzistanu koji se nalazi u danasnjem Afganistanu. 878 



Rodenje 

Ibn Hibban je roden u gradu Bustu, u istocnom Sidzistanu, 
koji je poznat po mnostvu rijeka i prelijepih zelenih basci. Roden je 
u danasnjem Afganistanu, ali se porijeklom veze za arapsko pleme 
Temim, tako da neki autori smatraju da se neko od njegovih 
predaka borio kao mudzahid sa velikim islamskim vojskovodom 
Muhammedom b. Kasimom es-Sekafijem, pa ga je Sidzistan 
fascinirao svojom ljepotom, te je odlucio ostati u torn podrucju. 879 

Njegov rodni grad Bust pao je u ruke muslimana jos daleke 
43. god. po Hidzri, kada ga je oslobodio Abdurrahman b. Semure, 
iste godine kada je oslobodio i Kabul, danasnji glavni grad 
Afganistana. 880 

Zanimljivo je da je u malom broju izvora spomenuta godina 
rodenja ovog islamskog znalca. cak i oni koji to spominju, nisu 



877 O njegovom imenu vidi sljedece izvore: Ibn Belban el-Farisi, El-Ihsanfi 
takribi Ibn Hibban, uvod u djelu: Sahih Ibn Hibban bitertibi Ibn Belban, 
1/97-98; Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/92-93; Ibn Kesir, El- 
Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/276; El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 327; El- 
Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, str. 20; Ez-Zirikli, El-E'alam, 6/78; M. 
M. Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 425; Su'ajb el-Arnaut, 
uvod u djelu: Sahih Ibn Hibban bitertibi Ibn Belban, 1/7 i Mahmud 
Ibrahim Zajd, uvod u djelu: Kitabu-l-medzruhin, Ibn Hibbana, 1/elif. 

878 Uporedi: Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1/7. 

879 O tome pogledaj: Mahmud Ibrahim Zajd, cit. djelo, 1/elif. 

880 Su'ajb el-Arnaut, cit. izvor, 1/9. 

227 



i Hatira ibn Hibban el-Busti 



sigurni i precizni. Tako hafiz Ez-Zehebi, jedan od rijetkih koji to 
spominje, navodi da je roden dvjestosedamdeset i neke godine! 881 



Putovanje u potrazi za hadisom 

Ibn Hibban puno je putovao u potrazi za hadisom. Ocito je da 
je njegova porodica bila bogata, pa je sebi mogao priustiti da 
putuje, u potrazi za znanjem, od jednog do drugog naucnog centra. 
Navodi se da je hadis ucio pred vise od 2.000 ucitelja, 882 sto je, 
doista, impozantna brojka, koja na najbolji nacin upucuje na njegov 
entuzijazam i veliku zelju u saznavanju i biljezenju hadisa. 

Cuveni Jakut spominje 43 pokrajine koje je Ibn Hibban obisao 
u potrazi za znanjem, ne racunajuci gradove i naselja. 883 To jasno 
govori da je Ibn Hibban obisao citav poznati islamski svijet, koji je 
tada obuhvatao milione kvadratnih kilometara! Kada se uzme u 
obzir nacin njegovog putovanja: pjesice, na konju, devi i slicno", 
onda se moze pretpostaviti koliko mu je trebalo vremena, strpljenja 
i samoprijegora, da to sve realizira. Ovakvi svijetli primjeri iz 
islamske proslosti treba da budu najbolji podsticaj zaljubljenicima u 
znanje, da ne dozvole da bude bilo kakav kutak na zemljinoj 
povrsini koji im moze ponuditi mudrost a da ga oni ne posjete! Ibn 
Hibban i brojni drugi hadiski velikani najbolji su nam primjer u 
tome! 

U njegovim biografskim podacima ne navodi se decidno da li 
je njegov odlazak na izucavanje hadisa bio potaknut voljom 
roditelja ili rodbine, ili, pak, njegovom licnom. Hafiz Ez-Zehebi 
istice da je Ibn Hibbanovo izucavanje bilo posebno izrazeno oko 
300. god. po Hidzri, sto znaci da je tada imao preko 20 godina i, 
vjerovatno, je to, onda, bio njegov licni poticaj a ne nagovor bilo 
kojeg clana njegove porodice. 884 

Ibn Hibban, nakon Sidzistana, obilazi brojne druge islamske 
naucne centre, kao sto su: Herat, Merv, Sendz, Sugd, Sas, Buhara, 
Nesa, Nejsabur, Dzurdzan, Kerdz, Asker, Mukrem, Ehvaz, Basra, 



881 Sijeru e'alami-n-nubela', 16/93. 

882 Isti izvor, 16/94. 



883 Provjeri: Mahmud Ibrahim Zajd, cit. izvor, 1/be. 

884 Ez-Zehebi, Mizanu-l-i' tidal, 3/506. 



228 



Bagdad, Kufa, Mosul, Rikka, Tarsus, Homs, Damask, Be j rut, Sajda,'? 
Remla, Jerusalem, Egipat i dr. 885 



UCitelji 

Vec je spomenuto da je na torn svom istrazivackom pohodu 
od Sasa (Taskenta), najistocnijeg, do Aleksandrije, najzapadnijeg 
naucnog centra gdje se mogao utemeljeno hadis izucavati, slusao 
preko 2.000 ucitelja! 886 

U ovom radu spomenucemo samo one ucitelje od kojih Ibn 
Hibban prenosi najvise hadisa u svojim djelima a koji su bili hafizi i 
imami u hadiskim disciplinama a, uz to su, od strane hadiskih 
kriticara, ocijenjeni kao iskreni i pozdani! Uz ime njegovog ucitelja 
spomenucemo i broj hadisa koje Ibn Hibban od njega prenosi: 

1 - Ebu Ja'la el-Mevsili, autor poznatog Musneda, 1.174 hadisa, 

2 - Hasan b. Sufjan en-Nesevi, autor Musneda, 81 5 hadisa, 

3 - Ebu Halifa Fadl b. Hubab el-Dzumehi el-Basri, 732 hadisa, 

4 - Ebu-1-Abbas el-Lahmi el-Askalani, 464 hadisa, 

5 - Ebu Muhammed Abdullah b. Muhammed el-Ezdi, autor 

brojnih djela, 463 hadisa, 

6 - Ebu Hafs Omer b. Muhammed el-Hemedani, autor 

Musneda i Sahiha, 357 hadisa, 

7 - Abdullah b. Muhammed el-Makdisi el-Fir jabi, 313 hadisa, 

8 - Ebu Bekr Muhammed b. Ishak b. Huzejme, autor cuvenog 

Sahiha, 301 hadis, 

9 - Ebu Bekr Omer b. Se'id et-Tai, 281 hadis, 

10 - Ebu Ishak Imran b. Musa el-Dzurdzani es-Sihtijani, autor 

Musneda, 232 hadisa, 

11 - Muhammed b. Ishak el-Horasani en-Nejsaburi, autor 

Musneda, 173 hadisa. 



885 Vidi o tome: Su'ajb el-Arnaut, cit. izvor, 1/10. 

m Sijeru e'alami-n-nubela', 16/94 i §. el-Amaut, cit. djelo, 1/10. 



229 



Eb^ Hatim ibn Hibban el-Busti 

#\ - 12 - Ebu Arube Husejn b. Muhammed el-Harrani el-Dzezeri, 
autor Et-Tabekata, 167 hadisa, 

13 - Husejn b. Idris el-Herevi, 136 hadisa, 

14 - Muhammed b. Abdurrahman es-Sami el-Herevi, 112 

hadisa, 

15 - Ebu Dza'fer Muhammed b. Ahmed en-Nesevi er-Rejjani, 

99 hadisa, 

16 - Ebu-1-Husejn Muhammed b. Abdullah er-Razi, 91 hadis, 

17 - Ebu 'Ali Husejn b. Abdullah er-Rekki, 90 hadisa, 

18 - Ebu Dza'fer Ahmed b. Jahja et-Tusteri, 75 hadisa, 

19 - Abdan Abdullah b. Ahmed el-Ehvazi, 73 hadisa, 

20 - Ebu Abdullah Ahmed b. Hasan el-Bagdadi, 70 hadisa, 

21 - Ishak b. Ibrahim b. Isma'il el-Busti, 69 hadisa. 887 

Sto se tice ostalih ucitelja, od njih Ibn Hibban prenosi od 
jednog do sezdeset hadisa. 

Osim hadiskih znanosti, Ibn Hibban je temeljito izucavao i 
fikh i fikhske znanosti. Toliko se upustio u tu znanost da je vrlo 
brzo postao jedan od najvecih safi'ijskih pravnika u toj oblasti. 888 
Buduci da je postigao zavidno znanje u toj oblasti, duzi period bio 
je kadija u Semerkandu, Nesau i drugim gradovima. 889 

Najveci uticaj u oblasti serijatskopravne znanosti izvrsio je na 
njega Ibn Huzejme, od koga je i naucio izvoditi serijatskopravne 
propise i zakljucke. 890 

Uz ove znanosti, Ibn Hibban je dostigao vrhunac i u 
arapskom jeziku, ilmu-1-kelamu, medicini i astronomiji. 891 



887 O njegovim uCiteljima vidi opSirnije: Sijeru e'alami-n-nubela', 16/93 i 
Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1/10-17. 

888 Vidi: Su'ajb el-Aranut, cit. djelo, l/18.Takode: Mu'dzemu-1-buldan, pod 
materijom: Bust. 

889 Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/94. 

890 Su'ajb el-Amaut, nav. izvor, 1/18. 

891 Vidi o tome: Sijeru e'alami-n-nubela', 16/94 i Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 

1/19. 

230 



Ufcenici 

Veliki broj ucenika dolazio je ovom velikanu i od njega ucio. 
On je 337. god. u Nejsaburu izgradio hanikah za te potrebe, u 
kome su njegovi ucenici ucili hadis i gdje su citana njegova brojna 
djela. Izmedu ogromnog broja ucenika koji su ga slusali i ucili razne 
znanosti, istaknucemo samo one koji su kasnije postali izuzetni 
ucenjaci i veliki hafizi hadisa: 

1 - Ebu Abdullah el-Hakim en-Nejsaburi, poznati autor El- 
Mustedreka, 

2 - Ebu Abdullah b. Mendeh el-Abdi el-Asbehani, autor 
Mdrifetu-s-sahabe, Et-Tevhid, El-Kuna i drugih djela, 

3 - Ebu-1-Hasan Ali b. Omer ed-Darekutni, autor poznatog 
Sunena, 

4 - Ebu Ali Mensur b. Abdullah ez-Zuheli el-Herevi, hafiz 
hadisa, poznat po izuzetno brojnim putovanjima u potrazi za 
hadisom, 

5 - Ebu Omer Muhammed b. Ahmed en-Nukati, autor 
brojnih djela, 

6 - Ebu-1-Hasan Muhammed b. Ahmed ez-Zevzeni, poznati 
muhaddis, koji je od Ibn Hibbana prenosio njegov Et-TekasimP 1 

Zanimljivo je napomenuti da je Ibn Hibban svoju biblioteku 
uvakufio za svoje studente. Osim toga, on je izgradio, za njihove 
potrebe, i skolu i dom za stanovanje. U torn domu su stanovali 
siromasni studenti. Ova skola bila je, dakle, preteca prvoj strucnoj 
hadiskoj skoli, koju je izgradio Nuruddin ez-Zenki i pretekla ju je 
za citava dva i po stoljeca! 893 



Djela 

Ibn Hibbanov spisateljski angazman bio je izuzetno veliki. 
Ono sto karakterizira njegov spisateljski opus, nije samo pretakanje 
i prenosenje predaja, vec se u njegovim djelima osjeca jaka misao, 



892 Sire o njegovim uSenicima: Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/94 i Su'ajb el- 
Arnaut, cit. djelo, 1/25-27. 

893 Vidi o tome: Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1/27. 

231 



Ebu Hatim ibn Hibban el-Busti 

racionalna suptilnost i istancano zakljucivanje pri rjesavanju 
odredenih serijatskopravnih pitanja. Koliki je Ibn Hibbanov 
doprinos hadiskoj znanosti najbolje ce potvrditi njegov ucenik 
Hakim en-Najsaburi, poznati hadiski ucenjak, koji istice, da toliki 
spisateljski opus poput Ibn Hibbanovog u domenu hadisa niko 
prije nije postigao! 894 

Iz siroke lepeze njegovih djela, izdvajamo: 

1 - Es-Sahih, o kome ce kasnije biti vise govora. 

2 - Kitabu-s-sikat, u kojem je Ibn Hibban spomenuo one osobe 
na cije se predaje u hadiskoj znanosti moze osloniti. 895 

3 - Kitabu ma'rifeti-l-med^mhine mim-l-muhaddisine ve-d-du'afai ve-l- 
metrukine. Pod ovim imenom je djelo stampano, iako ga sam Ibn 
Hibban u uvodu svog djela Es-Sikat spominje pod nazivom Ed- 
Du'afau li-l-'ilel. Inace, u ovom djelu Ibn Hibban spominje 
prenosioce hadisa koji su imali neki nedostatak, pa su od hadiskih 
kriticara bili ocijenjeni kao nedovoljno pouzdani! 896 

4 - Kitabu mefabiri ulemai-l-emsari, u kojem Ibn Hibban spominje 
1 .602 biografije najpoznatijih uceniaka iz Mekke, Medine, Basre, 
Kufe, Bagdada, Vasita, Horasana, Sama, Egipta i Jemena. Ovo 
djelo je klasificirao prema generacijama ashaba, zatim tabi'ina a 
onda etba'i-t-tabi'ina. 897 

5 - Kitabu revdati-l-'ukalai ve nu^heti-l-fudalai, koje tretira moraine 
vrline, osobine i vrijednosti. 898 

Od ostalih djela koja su ostala u rukopisu, spomenucemo: 

6 - Kitabu-s-sahabe, 

7 - Kitabu-t-taWin, 



894 Usporedi: Isti izvor, 1/29. 

895 Djelo je Stampano u izdanju Dairetu-l-me 'arifi-l-usmanijje, Hajderabad, 
Indija i to u periodu od 1973. god. kada je iziSao 1 . torn, pa do 1983. god. 
kada je Stampan 9. torn. 

896 Djelo je Stampano u tri dijela, u obradi Mahmuda Ibrahima Zajda, 
izdavaCka kuca Daru-l-va 'ji iz Halepa. Daru-l-ma 'rife iz Bejruta je 
kasnije obnovio to izdanje, 1992. god. 

897 Djelo je Stampano u Kairu 1959. god. 

898 Djelo je Stampano viSeputa. Jedno od izdanja bilo je davne 1949. god. 

232 



8 - Kitabu etba'i-t-tabi'in. 

9 - Su'abu-l-iman, 

10 - Ilelu-l-evhami ashabi-t-tevarihi, 
11- llelu hadisi-^Zuhri , 

12 - llelu hadisi Malik, 

1 3 - llelu ma esnede Ebu Hanife, 

14 - Garaibu-l-ahbar, 

15 - Ma agrebe-l-kufijjune ani-l-basriffine, 

16 - El-Dfym'u bejne-l-ahbari-l-mutedadde, 

1 7 - Vasfu-l-ulumi ve envduha, 

18 - El-Faslu bejne-n-nekkale, 

19 - Ma inferede Jtbi Ehlu Mekka mine-s-sunen, 

20 - Ma inferede Jtbi Ehlu-l-Medine mine-s-sunen. m 

Zanimljivo je napomenuti da Mahmud Ibrahim Zajd u svom 
uvodu na Ibn Hibbanov YJtabu-l-med$mhin spominje preko 40 
njegovih djela, 900 a nas najveci muhaddis h. Mehmed-ef. Handzic 
navodi da je napisao stotine djela, koja su, uglavnom, vremenom 
propala i unistena! 901 

Njegov Sahih 

U brojnim izvorima ovo, inace njegovo najpoznatije djelo 
naziva se Et-Tekasimu ve-l-enva'u. 902 Medutim, potpuni naziv ovog 
djela je: El-Musnedu-s-sahihu ' ale-t-tekasimi ve-l-envdi min gajri vudfytdi 



899 O njegovim djelima vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/95; El-E'alam, 
6/78; Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1/28-34 i Mahmud Ibrahim Zajd, Uvod 
u Kitabu-l-medzruhin, str. vav-ha. 

900 Vidi: Kitabu-l-medzruhin, uvod, 1/vav-za. 

901 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 91. 

902 Vidi: Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/276; El-Kasimi, El-Fadlu-l- 
mubin, str. 327; El-Kettani, Er-Risale el-mustatrefe, str. 20; Muhammed 
es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 335 i dr. Nuruddin Itr, Menhedzu-n- 
nakdifi ulumi-l-hadisi, str. 258. 

233 



Ebu Hatim ibn Hibban el-Busti 



kat'in fi senediha ve la subuti d^erhin fi naki/iha. m Inace, u sirim 
krugovima djelo je poznatije pod nazivom Sahib Ibn Hibbana. 

To je djelo koje u kategoriji hadiskih zbirki koje se nazivaju 
sahih dolazi Zajedno sa Ibn Huzejminim Sahihom, kako tvrdi imam 
Es-Sehavi, odmah nakon Buharijinog i Muslimovog Sabibal 904 Neki 
tvrde da je ovaj Sahih, iako se ne ubraja u El-Kntubi-s-sitte/Sest 
napoznatijih hadiskih zbirki, autenticniji od Ibn Madzinog 
Sunena^ 

Hadiski strucnjaci smatraju da su hadisi u ovome, kao i u Ibn 
Huzejminom Sahihu autenticni. 906 Medutim, Ibn Hadzer el- 
Askalani sa dozom skepticnosti gleda na Ibn Hibbanov i Ibn 
Huzejmin Sahih, kada je u pitanju autenticnost, iz prostog razloga 
sto njih dvojica, kako on smatra, nisu pravili distinkciju izmedu 
hasen i sahih-predaja, pa im hasen ulaze u sahih-predaje! 907 

Medutim, kada ovo djelo kompariramo sa Hakimovim 
Mustedrekom, naprimjer, onda primjecujemo da islamski ucenjaci 
preferiraju Ibn Hibbanov Sahihl To cine, izmedu ostalih, El- 
Hazimi, Ibn Kesir i Sujuti. 908 Ibn Kesir napominje da su Ibn 
Hibbanov i Ibn Huzejmin Sahih daleko bolji od Hakimovog 
Mustedreka i po tome sto im je tekst/metn hadisa i lanac 
prenosilaca/sened autenticniji i cistiji! 909 

Inace, Ibn Hibban je, da bi uvrstio hadis u svoj Sahih, 
uvjetovao svakom raviji/prenosiocu da mora ispuniti pet 
elemenata! Ti uvjeti, kako ih on navodi u uvodu Sahiha, su sljedeci: 

1 - Da je ravija bogobojazan i pokoran Allahu, 

2 - Da je iskren u hadisu i poznat po toj vrlini, 



903 Pogledaj: Su'ajb el-Amaut, cit. djelo, 1/34 i M. es-Sabag, cit. djelo, str. 
335. 

904 Er-Risale el-mustratrife, str. 2 1 . 

905 Vidi: Ez-Zirikli, El-E'alam, 6/78 i Su'ajb el-Amaut, cit. djelo, 1/43. 

906 Uporedi: Ibnu-s-Salah, Ulumu-l-hadisi, str. 22 

907 Vidi o tome: Su'ajb el-Amaut, cit. izvor, 1/41. 

908 Vidi: El-Hazimi, Surutu-l-eimmeti-hamseti, str. 44; Ibn Kesir, Ihtisaru 
ulumi-l-hadisi, str. 37 (Stampan zajedno sa komentarom Ahmeda 
Muhammeda Sakira) i Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/51. 

909 Pogledaj: Ibn Kesir, isti izvor i strana. 



234 



3 - Da je u potpunostd shvatdo ono sto prenosi, 

4 - Da poznaje sva znacenja (fikhska) onoga sto prenosi, i 

5 - Da je prenosenje oslobodeno svake vrste obmane/tedlis. 910 

Jedna od karakteristika ovog znacajnog djela koje u sebi sadrzi 
7.495 hadisa 911 lezi u njegovoj kompliciranostd. Naime, Ibn Hibban, 
na sebi svojstven nacin, nepoznat kod ranijih hadiskih strucnjaka, 
klasificira hadise u ovom djelu. On to ne cini, kako su cinili njegovi 
prethodnici, autori sahiha, sunena i drugih zbirki, na temelju 
musneda, serijatskopravnih poglavlja i si. 

On ovu svoju zbirku dijeli na pet cjelina i to sljedecim 
redoslijedom: 

1 - Naredbe, koje sadrze 110 poglavlja, 

2 - Zabrane, koje sadrze, takode, 110 poglavlja, 

3 - Predaje, koje sadrze 80 poglavlja, 

4 - Dopustene stvari, koje sadrze 50 poglavlja, i 

5 - Postupci Vjerovjesnika, s.a.v.s, koji sadrze, takode, 50 
poglavlja. 912 

Sam autor u uvodu Sahiha navodi razloge zbog cega je 
redoslijed navodenja hadisa u ovom djelu postavio tako teskim i 
zamrsenim. On naglasava da je to ucinio namjerno, kako bi 
primorao ljude da vode sto vise racuna o pamcenju i hifzu hadisa! 
Ako bi pronalazak hadisa bio jednostavan i do njih se moglo lahko 
doci, doslo bi, neosporno je, do zapostavljanja ove bitne 
komponente u hadisu tj. hifza! 913 

Buduci da je pronalazenje hadisa u ovoj zbirci veoma otezano, 
neki hadiski strucnjaci su se potrudili da nam olaksaju taj posao. 



910 Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/97 i Ibn Belban, El-Ihsanufi takribi Sahih 
Ibn Hibban, 1/151. 

911 Vidi: §u*ajb el-Arnaut, cit. djelo, 1/43. 

912 Vidi o tome: El-Ihsanfi takribi Sahih Ibn Hibban, 1/103-149 i M. es- 
Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 335. 

913 O ovom razlogu pogledaj: El-Ihsanufi takribi Sahih Ibn Hibban, 1/150- 

151; Su'ajb el-Arnaut, cit. izvor, 1/48 i dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, uvod u 
Ibn Hadzerovo djelo: Ithafu-l-mehere, 1/56. 

235 



Ebu Hatim ibn Hibban el-Busti 



Tako je Emir Alauddin Ali b. Belban el-Farisi (umro 739. god. 
po Hidzri) klasificirao kompletan Ibn Hibbanov Sahib shodno 
flkhskim poglavljima i cjelinama i, na taj nacin, olaksao 
istrazivacima pristup torn djelu. 914 

Uz Ibn Belbana el-Farisija, slicna djela priredili su i haflz 
Mugletaj b. Kulejdz (umro 762. god.) i Muhammed b. 
Abdurrahman b. Muhammed, poznatiji kao Ibn Zurejk (umro 803. 
god.). 915 

Hafiz Nuruddin Ali b. ebi Bekr el-Hejsemi (umro 807. god.) je 
u djelu Mevaridu-^^ent 'an ila ^evaidi Ibn Hibban izostavio sve predaje 
koje se nalaze u Sahihu Buharije i Muslima, a ostavio samo one 
predaje koje ova dva velikana ne spominju! El-Hejsemi je hadise u 
ovom djelu klasificirao prema fikhskim pitanjima, sa navedenim 
senedima, kako bi olaksao pronalazenje hadisa! 916 

Hafiz Zejnuddin el-Iraki (umro 806. god.) je u djelu Atrafu 
Sahib Ibn Hibban klasificirao hadise iz ovog djela shodno pocetnim 
dijelovima hadisa, u cemu ga je slijedio i Ibn Hadzer el-Askalani u 
svom poznatom djelu Ithafu-l-mehere, bi-l-fevaidi-l-mubtekere, min atrafi- 
l-afere.™ 

Postoje i skracene verzije ovog djela. Najpoznatiji rezime ovog 
Sahiha sacinio je hafiz Siradzuddin Ebu Ali b. el-Mulekkin (umro 
804. god.). 9 i g 



914 Ovo djelo pod naslovom Sahih Ibn Hibban bi tertibilbn Belban u obradi 
poznatog hadiskog struCnjaka Su'ajba el-Amauta, Stampala je poznata 
bejrutska izdavaCka kuca Muessesetu-r-risale, 1993. god. 

915 Vidi o tome: Su'ajb el-Amaut, nav. izvor, 1/50. 

916 Ovo djelo je §tampala Matbe 'atu-s-selefijje u Egiptu, u obradi poznatog 
struCnjaka Muhammeda Abdurrezzaka Hamze. 

917 Ovo djelo su §tampali Medzme 'u-l-melikFahd i Merkezu hidmeti-s- 
sunneti ve-s-sireti-n-nebevijje u Medini, 1994. god., u obradi dr. Zuhejra 
Nasiru-n-Nasira. 

918 Vidi: dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, uvod u djelu Ithafu-l-mehere Ibn 
Hadzera, 1/58. 



236 



Drugi o Ibn Hibbanu 

Ibn Hibban bio je briljantan islamski ucenjak. Uceci pred vise 
od 2.000 ucitelja stekao je siroko i zavidno znanje. Brojni autori 
spominju njegove neosporne kvalitete. Medutim neki iznose i 
velike optuzbe na racun ovog velikana, koje idu dode da ga cak 
proglasavaju otpadnikom od vjere! Zbog te optuzbe umalo da nije i 
glavu izgubio, pa je, zbog toga, bio primoran da napusti Semerkand 
i tako sacuva zivu. glavu! 

Ocito je da, u svakom vremenu, uceni ljudi imaju iskusenja iste 
vrste: zavist i zlobu onih koji manje znaju od njih! To jasno 
zakljucujemo iz rijeci poznatog hadiskog strucnjaka Hakima en- 
Nejsaburija, koji je rekao: Ibn Hibban bioje briljantan u&njak u brojnim 
^nanostima, pa su mu ^bog togapuno ^avidjeliP™ 

Ibnu-s-Sem'ani i Ibn Hadzer za njega kazu da je bio imam 
svog vremena, 920 a Hatib el-Bagdadi da je bio pouzdan, izuzetno 
pronicljiv i da je autor brojnih djela! 921 

Hakim en-Nejsaburi imao je veoma visoko misljenje o ovom 
ucenjaku. Brojni izvori citiraju njegove rijeci o Ibn Hibbanu, u 
kojima kaze: Ibn Hibban bio je resgrvoar %nanja /£ oblasti ferijatskog 
pravajeqka, hadisa i retorike. Onje biojedan od najpametnijih ljudif 22 

Imam El-Hazimi tvrdi da je Ibn Hibban utemeljeniji i vecih 
intelektualnih mogucnosti od cuvenog Hakima en-Nejsaburija! 923 

Jakut el-Hamevi o njemu veli: Ibn Hibban je iyuyetno dobro 
po^navao hadis, puno je putovao u potrasri %a hadisom i s/u/aoje ogroman 
broj uiitelja. U% to je bio i^usgtno veliki %nalac i teksta hadisa i njegovog 



919 Ibn Hadzer, Lisanu-l-mizan, 6/186 i Jakut el-Hamevi, Mu 'dzemu-l-buldan, 

1/419. 

920 Vidi: Lisanu-l-mizan, 6/1 84 i Muhammed Muhammed ebu Zehv, El- 
Hadisu ve-l-muhaddisune, str.425. 

921 Vidi. - Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/94. 

Mu 'dzemu-l-buldan, MAM; Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/94; Lisanu-l- 
mizan, 6/186; El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 327; M. es-Sabag, El- 
Hadisu-n-nebevi, str. 334 i M.M. ebu Zehv, cit. djelo, str. 425. 
923 Vidi: M.M. ebu Zehv, nav. izvor, str. 426, 

237 



Ebu Hatim ibn Hibban el-Busti 



seneda. Uradioje u badiskoj ^nanosti ono Ito drugima nije polio %a rukoml 
Bioje, doista, uplovio duboko u brojm %nanostiP u 

Ebu Sa'd el-Idrisi istice da je Ibn Hibban bio jedan od velikih 
pravnika ove vjere, hafiz hadisa i veliki znalac u domenu medicine, 
astronomije i drugih znanosti! 925 

Nas Mehmed L ef. Handzic, takode, istice ove Ibn Hibbanove 
vrline, naglasivsi, da on nije bio samo ucenjak i hafiz hadisa, nego 
da je bio pravi ucenjak u punom smislu te rijeci. Uz hadis, 
primjecuje Handzic, isticao se u fikhu, znanostima arapskog jezika, 
medicini, astronomiji i ostalim tada poznatim znanostima! 926 



Smrt 

Ibn Hibban umro je, kako isticu svi izvori, 354. god. po 
Hidzri, u rodnom Bustu, u Sidzistanu. 927 

Ukopan je u blizini svoje kuce, 928 a po nekim autorima, 
ukopan je u svojoj kuci, 929 koja ce postati skola za njegove ucenike, 
mjesto stanovanja siromasnim ucenicima i biblioteka koju je 
uvakufio onima koji su zedni znanja! 



924 Mu'dzemu-l-buldan, 1/415. 

925 Mu 'dzemu-l-buldan, 1/418; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/94 i Lisanu-l- 
mizan, 5/1 14. 

926 M. Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 91. 

927 Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/102; Lisanu-l-mizan, 6/186; El-Fadlu-l- 
mubin, str. 328; Ez-Zirikli, El-E'alam, 6/78; Er-Risale el-mustatrefe, str. 
20, dr. Hasan Makbuli, Mustalehu-l-hadisi ve ridzaluhu, str. 80 i dr. 
Nuruddin Itr, Menhedzu-n-nakdifi ulumi-l-hadisi, str. 258. 

928 Vidi: Lisanu-l-mizan, 6/186 i Su'ajb el-Amaut, cit. djelo, 1/28. 

929 Vidi: El-Ihsanufi takribi Sahih ibn Hibban, 1/99 i Muhammed es-Sabag, 
cit. djelo, str. 335. 

238 



ET-TABERANI 



260./873. - 360./970. 

Imam Ebu-1-Kasim et-Taberani jedan je od velikih 

haflza i strucnjaka u oblasti hadisa i hadiske znanosti. 

Autor je brojnih djela, posebno iz domena hadisa i 

hadiskih disciplina. Samo njegova tri mu'dizema: 

veliki, srednji i mali sadrze blizu 100.000 hadisa! 



Puno ime mu je Ebu-1-Kasim Sulejman b. Ahmed b. Ejjub b. 
Mutajr 930 el-Lahmi es-Sami et-Taberani. Imam Taberani roden je 
260. god. u gradu Akki, u Palestini, odnosno Samu. 931 Porijeklom je 
iz samske Taberijje, pa je, otuda, i prozvan Et-Taberani. 932 Neki 
izvori nayode predaju da su Taberanijevi doselili iz mjesta Lahm, iz 
Jemena u grad Lahm u Palestini, u kome je roden i Isa, a.s, koji je 
kasnije nazvan Bejtu-1-lahm, kod nas poznatiji kao Betlehem, pa se, 
otuda i u imenu spominje i El-Lahmi. 933 



Izucavanje hadisa 

Imam Taberani poceo se vrlo rano zanimati za hadis. Brojni 
izvori navode 273. god. po Hidzri, kao godinu u kojoj je poceo 
slusati hadis, dakle, kada je imao svega trinaest godina. 934 

Zudeci za hadisom i hadiskim znanostima, Et-Taberani je 
veomarano obisao brojne naucne centre tog vremena. Tako se 
biljezi da je iz rodnog mjesta, gdje je hadis poceo slusati 273. 
godine, otputovao prvo u Kudus/Jerusalem, 274. zatim godinu 
kasnije u Kajsarijju, te, nakon toga, u Horns i brojne druge naucne 
centre Sama. 

Nakon toga, obavlja hadz, odlazi u Jemen, pa u Mi sir, a onda u 
Bagdad, Kufu, Basru, Haremejn, Asbehan i druga mjesta. Za stalno 
mjesto boravista uzima Asbehan, u kojem se zadrzava punih 60 
godina, gdje siri ogromno znanje i pise brojna kapitalna djela. 935 



930 Ime Mutajr spominje se u vecini izvora. (Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 
16/1 19; Ez-Zirikli, El-E'alam, 3/121 i Uvod u Taberanijev El-Mu'dzemu- 
s-sagir, str. 3, izdanje Daru-l-kutubi-l-ilmijje, Bejrut). Ime Metar 
spominje samo El-Kettani. (Vidi: Er-Risale el-mustatrefe, str. 38). 

931 Sijeru e 'almani-n-nubela' , 16/119; El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 397 i 
El-E'alam, 3/121. 

932 Vidi o tome: Er-Risale el-mustatrefe, str. 38 i Abdu-1-Kuddus b. 
Muhammed Nezir, uvod u djelu: Medzme'u-l-bahrejnifi zevaidi-l- 
mu 'dzemejni, od hafiza El-He jsemija, 1/7-8. 

933 Vidi o tome: Ibnu-1-Dzevzi, El-Muntezam, 14/206 i Uvod u djelo: El- 
Mu'dzemu-s-sagir, str. 3. 

934 To napominju: Ez-Zehebi u djelima: El-Iber, 2/315; Sijeru e' alami-n- 
nubela', 16/119 i Mizanu-l-i'tidal, 2/195. 
935 O tome vidi: El-Iber,2/3\5 i Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/121. 

241 



Et-Taberani 



Hafiz Zehebi 936 spominje da je Taberani na torn naucnom 
putovanju proveo 16 godina, susrecuci torn prilikom brojne 
ucitelje i koristeci njihovo znanje, nakon cega postaje nezaobilazan 
izvor iz domena hadisa i hadiskih znanosti, na kojeg su se oslanjali 
drugi istrazivaci! 

Ibn Hallikan navodi podatak da je imam Taberani u svom 
"pohodu" na hadis i hadiske discipline proveo ukupno 33 godine, 
istrazujuci ovu znacajnu oblast, 937 sto, svakako, moze biti 
podsticajan primjer danasnjim ucenicima, studentima i 
istrazivacima! 

Rezultat tih putovanja je ogroman broj prikupljenih i 
upamcenih hadisa sto nije uspjelo nijednom od njegovih 
suvremenika! Upitan, kako je mogao zapamtiti i zabiljeziti toliki 
broj hadisa, imam Taberani je odgovorio: J a sam na basuri spavao 30 
godinaP 39, 

Buduci da je rano poceo izucavati hadis i da je zivio preko 100 
godina, logicno je, da je u njegovim predajama veliki broj 'alt- 
predaja, sto je vrlo znacajno i dragocjeno. 

Brojni izvori navode da je Taberani slusao 1 .000 i vise ucitelja 
iz domena hadiskih znanosti, pa nije ni cudo, sto je prenio tako 
impozantan broj hadisa! 939 

Od njegovih brojnih ucitelja izdvojicemo samo neke: Ebu 
Zur'a er-Razi, Idris b. Dza'fer el-Attar, Ali b. Abdulaziz el-Begavi, 
Mikdam b. Davud er-Ru'ajni, Ahmed b. Abdu-1-Vehhab el-Havti, 
Ahmed b. Ibrahim el-Busri, Ahmed b. Hulejd el-Halebi, Bekr b. 
Sehl ed-Dimjati, Abdu-r-Rahim b. Abdullah el-Berki, Osman b. 
Omer ed-Dabbi, Muhammed b. Esed el-Asbehani, Ebu 



936 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/1 1 9- 1 20. 

937 Vefejatu-l-e'ajan, 2/141. To, takode, spominje i El-Kasimi. (Vidi: El- 
Fadlu-l-mubin, str. 397.) 

938 Sijeru e 'almi-n-nubela ', 1 6/122. Vidi, takode: Medzme 'u-l-bahrejni, 1/9. 

939 O tome vidi: Vefejatu-l-e'ajan, 2/141; Sijeru e' alami-n-nubela', 16/120 i 
El-Fadlu-l-mubin, str. 397. 



242 



Abdurrahman en-Nesai, Ahmed b. Abdullah el-Lihjani, Hasim b. 
Mersed et-Taberani i dr. 940 



UCenici 

Nakon vise desetina godina istrazivanja hadiskih znanosti 
imam Taberani postaje muhaddis, ciji su se kvaliteti proculi diljem 
islamskog svijeta, tako da su brojni zaljubljenici pohrlili iz raznih 
dijelova islamskog svijeta slusati ovog velikana i biljeziti od njega 
hadis. 

Posebno je utjecao na ulemu i ucenike iz Asbehana, grada u 
kojem je najvise vremena proveo. Tako jedan od ucenjaka 
Asbehana, Ebu Ahmed el-Assal el-Kadi, tvrdi da je, druzeci se sa 
Taberanijem, cuo i zabiljezio od njega 20.000, Ebu Ishak b. Hamza 
30.000, a Ebu-s-Sejh 40.000 hadisa! Sva trojica su bili poznati 
asbehanski ucenjaci i Taberanijevi suvremenici! 941 

Koliko je Taberani nastojao prenijeti hadis svojim ucenicima i 
koliko je u tome bio nesebican, najbolje docarava Ibn Hadzer 
izjavom koju navodi citirajuci Ahmeda b. Mensura es-§irazija, 
poznatog hadiskog strucnjaka, koji je rekao: Od Taberanija sam 
Zapisao 300.000 hadisa!* 2 

Obzirom da je Taberani postao izvorom hadisa u to vrijeme, 
od njega su ucili cak i njegovi raniji ucitelji, medu kojima: Ebu 
Halifa el-Fadl b. el-Habbab el-Dzumehi, hadiski strucnjak iz Basre, 
poznat po autenticnosti i utemeljenosti (umro 305. god. po Hidzri) 
i Ibn Ukde Ahmed b. Muhammed b. Se'id el-Kufi, poznati hafiz 
hadisa (umro 332. god.). 943 

Medu njegovim ucenicima je citava plejada nadarenih 
islamskih ucenjaka od kojih izdvajamo: Ibn Mende ebu Abdullah 
Muhammed b. Ishak, poznati misirski muhaddis, Ebu Bekr Ahmed 
b. Musa b. Merdevejh el-Asbehani, autor Tefsira i Tariha, Ebu 
Nu'ajm Ahmed b. Abdullah el-Asbehani, veliki hafiz hadisa, 



940 O uCiteljima opSirnije: Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/120-121, Medzme'u-l- 



bahrejn, 1/9. 

941 Sijeru e'alami-n-nubela', 16/122. 

942 Lisanu-l-mizan, 4HT. 

3 Medzme'u-l-bahrejni, 1/10. 



243 



Et-Taberani 



muhaddis svog vremena i autor djela Htfjetu-l-evlija', Ebu Bekr 
Ahmed b. Abdurrahman es-Sirazi, veliki ucenjak i autor poznatog 
djela Kitabu-l-elkab, Ebu Se'id b. Muhammed el-Asbehani, Ebu 
Omer Muhammed b. Husejn el-Bistami, Ebu-1-Fadl Muhammed b. 
Ahmed el-Dzarudi, Ahmed b. Abdurrahman el-Ezdi, Ebu Bekr 
Muhammed b. Abdullah er-Ribati i dr. 

Ebu-1-Kasim Abdurrahman b. ebi Bekr ez-Zekvani (umro 
443. god.) bio je Taberanijev ucenik koji je posljednji umro od 
onih koji su prenosili od njega, iz cega se vidi da su pune 83 
godine, nakon njegove smrti, hadisi od njega prenoseni i sireni, sto 
je, doista, impozantno! 944 

Koliko je Taberani bio respektiran i okruzen zaljubljenicima u 
hadisku znanost, najbolje ilustrira dogadaj koji prenosi Ahmed b. 
Bundar, koji kaze da je dosao u Asker 288. godine, kada je 
Taberani imao samo 28 godina, a njega je vec tada pratilo 
dvadesetak nepoznatih osoba iz raznih dijelova islamskog svijeta, 
biljezeci i slusajuci hadis od njega! 945 



Djela 

Buduci da je imam Taberani zivio citavo stoljece i da je gotovo 
90 godina ucio i proucavao hadis, onda nije cudo sto je ostavio 
veliki broj pisanih djela, koja ce biti od velike koristi muslimanima. 
Nama dostupni izvori spominju njegova sljedeca djela: 

1 - El-Mu'd^emu-l-kebir?^ To je njegovo najvece i 
najznacajnije djelo, koje je klasificirao prema musnedima ashaba i 
poredao shodno arapskoj abecedi, izuzezv musneda Ebu Hurejre, 
r.a, koji je ucinio zasebnim. 

Broj hadisa u ovoj zbirci je impozantan! Neki, kao na primjer, 
Muhammed Lutfi es-Sabag, tvrde da zbirka sadrzi 20.000, 947 drugi, 



944 Vi§e o njegovim ufienicima: Sijeru e'alami-n-nubela', 16/121-122 i uvod 
u djelu: El-Mu 'dzemu-s-Sagir, str. 4. 

945 Zehebi ovaj slu6aj spominje u Sijeru e'alami-n-nubela' , 16/122-123. 

946 O ovom djelu vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/122; El-Bidaje ve-n- 
nihaje, 1 1/288 i El-Fadlu-l-mubin, str. 397. 

947 Vidi: El-Hadisu-n-nebevi, str. 286. 



244 



bu Zehv, 20.500, y4 « dok 
ed ef. Handzic smatraju 

Ibn Dihje, najveci je 

zi imam Taberani, a ne 
e podrazumijeva upravo 

prema nekim izvorima, 
lificirao prema imenima 
hadise od* 2.000 svojih 
emajuci ga utrosio puno 
iko slici Darekutnijevom 
ednost ucitelja i njihov 

Ino djelo, klasificirano je 
iljadu od kojih prenosi 
:dan ili, eventualno, dva 

5a! 954 

jela u kojima Taberani 



Ivod u tefsirsku i hadisku 



, 16/122; El-Bidaje ve-n- 

[. Handzic, cit. djelo, str. 85 i 
s-sunneti-l-muserrefeti, str. 



imi-n-nubela', 16/122; El- 
; .n, str. 397; Er-Risale el- 
, str. 157. 



Et- iberani 



5 - Mekarimu-l-ahlak, 

6 - Delailu-n-nubuvve, 

7 - Kitabu-l-evail, 

8 - Fadlu-r-remji ve ta'limubu, 

9 - En-Nevadir, 

10 - Kitabu-s-sutme, 
11- Kitabu-t-tefsir, 

12 - Kitabu-l-menasik, 

13 - Ma'rifetu-s-sahabe, 

14 - Musned Aisa, 

1 5 - Musned Ebi Hurejre, 

16 - Musned $u 'be, 

1 7 - Musned Sujan, 

18 - Musnedu-f-famiffin, 
19 -EJ-Ilm, 

20 - Er-Ru'je, 

21 - Fadlu-l-areb, 

22 - El-Dfyd, 

23 - El-Feraid, 

24 - Menakibu Ahmed, 

25 - Kitabu-l-elribe, 

26 - Kitabu-l-evlevijje fi hilafeti Ebi Bekr ve Omer, 

27 - Ahretu-n-nisa ', i dr. 9 55 



955 O njegovim djelima vidi: Sijeru e'alami-n-nubela', 16/128; Medzme'u-l- 
bahrejn, uvod, 1/16-18; El-E'alam, 3/121 i Fuad Sizkin, Tarihu-turasi-l- 
arebi, 1/395. 

246 



UCenjaci o Taberaniju 

Islamski ucenjaci su o ovom velikanu hadiske znanosti rekli 
samo rijeci hvale i postovanja. Posebno su isticali njegovu 
vrijednost, utemeljenost, jaku memoriju i genijalnost kada je u 
pitanju hadiska znanost. Evo samo nekih izjava u vezi s tim: 

Ahmed b. Mensur, poznati hafiz hadisa, kaze: Od imama 
Taberanija sam ^abilje^o 300.000 hadisa! Biojepou^danP 56 

Ebu Bekr b. ebi AH istice njegovu vrijednost, rekavsi: Taberani 
je bio ucenjak ogromnog %nanja i autor brojnib d/e/aP 51 

Ebu Dza'fer b. ebi es-Sirri pripovijeda da je jednom prilikom u 
Kufi zamolio poznatog hafiza u hadisu Ibn Ukdeta, da mu prenese 
nesto iz svoje bogate riznice hadisa. Na pitanje Ibn Ukdeta, odakle 
je, Ebu Dza'fer je odgovorio da je iz Asbehana, na sto je on 
ponovo upitao: Je li slusao Taberanija? Kada je Ebu Dza'fer 
odgovorio da ga uopce ne zna, Ibn Ukde je zacudeno konstatirao: 
Subhanellah! Ebu-l-Kasim et-Taberani %vi u tvom mjestu, a ti nisi ni cuo %a 
njega, pa si dofao mene maltretirati cak u Kufu! Ja tie po^najem slitnog 
Taberani) ; uP ss 

Imam Zehebi ima, takode, izrazito visoko misljenje o ovom 
velikanu. On Taberanija naziva imamom, hafizom hadisa, 
pouzdanim, osobom koja je neumorno putovala u potrazi za 
hadisom, muhaddisom islama, ucenjaka izrazite inteligencije i 
memorije, velikog znalca skrivenih mahana u hadisu, izvanrednog 
poznavaoca prenosilaca hadisa, ucenjaka koji je, doista, puno 
napisao o islamu, a posebno u oblasti hadisa i hadiskih znanosti! 959 

Ed-Davudi zakljucuje: Imam Taberani je imam/predvodnik 
argument! Onje oslonac na dunjaluku! Onje vite^ hadiske %nanosti, buduci 
daga krase iskrenost i pov/erenjeP 60 



956 Ibn Hadzer, Lisanu-l-mizan, 3/74. 
57 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/127 i Lisanu-l-mizan, 3/74. 

958 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/125. Pogledaj, takode: El-He jsemi, cit. djelo, 
uvod, 1/12. 

959 Sve ove epitete vezane za ovog velikana vidjeti u: El-Iber, 2/3 15 i Sijeru 



e 'alami-n-nubela ', 16/1 19. 
1 Abdulkuddus b. Muhammed Nezir, cit. djelo, 1/12. 

247 



Et-Taberani 



Imam Taberani bio je lijepog izgleda, prefinjenog nastupa i 
izvanrednih metoda u nastupu sa ljudima. Osvajao je ljudska srca i 
plijenio njihovu naklonost svojim nastupima. Tako Ibnu-1-Amid, u 
predaji koju prenosi Ebu-1-Husejn Ahmed b. Faris, naglasava da 
nije mogao vjerovati da postoji slast na dunjaluku slada od ljubavi 
prema vlasti i polozaju, sve dok nije prisustvovao raspravi izmedu 
Taberanija i Ebu Bekra el-Dze'abija. Slusajuci tu raspravu, uzivajuci 
u njoj, Ibnu-1-Amid je zaboravio na slast vlasti i polozaja, od 
ljepote citiranja hadisa, vanrednog pamcenja i zadivljujucih 
pojedinpsti iz ove oblasti! 961 



Smrt 

Imam Taberani zivio je 100 godina i deset mjeseci. Pred kraj 
zivota je oslijepio. Smatrao je da je sljepoca rezultat sihira koji su 
mu podmetnuli odmetnici. 

Umro je 360. god. po Hidzri, odnosno 971. godine po Isa, a.s, 
u Asbehanu, mjestu u kojem je proveo vise od 60 godina. Ukopan 
je uz Hameme ed-Devsija, r.a, poznatog ashaba koji je za vrijeme 
hilafeta Omera b. el-Hattaba, r.a, ucestvovao u borbama za 
Asbehan i tu umro. 962 



961 Pogledaj ovaj zanimljiv sluCaj: Sijeru e'alami-n-nubela', 16/124. 

962 O Taberanijevoj smrti vidi: Vefejatu-l-e'ajan, 2/141; Sijeru e'alami-n- 



nubela; 16/128-130 iEl-E'alam, 3/121. 

248 



ED-DAREKUTNI 



306./919. - 385./995. 

Imam Darekutni ucenjak je enciklopedijskog 

obrazovanja. Bio je strucnjak u hadisu i jedan od 

najvecih eksperata u poznavanju skrivenih mahana. 

Takode, bio je strucnjak u kiraetu, fikhu, knjizevnosti i 

poezi ji. Intelektualna snaga i izvanredna memorija 

izdvajali su ga od drugih ucenjaka vremena u kojem je 

ZIVIO. 

Pisao je mnogo, posebno u oblasti hadisa i 
hadiskih znanosti. Njegovo najpoznatije djelo Sunen 

sadrzi blizu pet hiljada hadisa! 



Ime mu je Ali b. Omer b. Ahmed b. Mehdi b. Mes'ud b. en- 
Nu'man b. Dinar b. Abdullah Ebu-1-Hasan ed-Darekutni el- 
Bagdadi. 963 

Roden je 306. god. po Hidzri, odnosno 919. god. po Isa, a.s, 964 
u poznatom bagdadskom naselju Daru-1-kutnu, pa je zbog toga i 
postao poznat kao Ed-Darekutni. 965 

Sticanje znanja i uCitelji 

Imam Darekutni poceo se zanimati za hadis veoma rano. Kao 
i drugi istaknuti hadiski velikani i on je, putujuci u brojne islamske 
naucne centre tog vremena, kao sto su: Basra, Kufa, Vasit, Misir, 
Sam i drugi, sreo brojne hadiske strucnjake i puno od njih 
naucio. 966 

Medu njegovim brojnim uciteljima • najznacajnije mjesto 
zauzimaju: Ebu-1-Kasim el-Begavi, Jahja b. Muhammed b. Sa'id, 
Ebu Hamid el-Hadremi, Ali b. Abdullah b. Mubessir el-Vasiti, 
Muhammed b. Kasim b. Zekerijja el-Muharibi, Ebu Bekr b. Zijad 
en-Nejsaburi, Hasan b. Ali el-Basri, Jusuf b. Ja'kub en-Nejsaburi, 
Isma'il b. Abbas el-Verrak, Ebu-1- Abbas b. Ukde, Abdurrahman b. 
Se'id el-Asbehani, Dza'fer b. Muhammed b. Ja'kub es-Sajdeli, 
Ahmed b. Muhammed b. ebi Bekr el-Vasiti, Husejn b. Jahja b. 
Ajjas, Ebu Bekr b. ebi Davud es-Sidzistani i dr. 967 



963 Vidi o njegovom imenu: Tarihu Bagdad, 12/34; El-Muntezam, 14/378; 
Sijeru e'almai-n-nubela' , 16/449; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/339, Er- 
Risaletu-l-mustatrefe, str. 23 i El-E'alam, 4/314. 

964 El-Muntezam, 14/379; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 16/449; El-E'alam, 4/3 14 
i M. Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 91. Ibnu-1-Dzevzi, 
doduSe, navodi i 305. god. kaomogucu godinu njegovog rodenja! (Vidi: 
El-Muntezam, 14/379). 

965 To navode Zehebi, Kettani, Zirikli i dr. autori. (Usporedi: Sijeru e' alami- 
n-nubela ', 16/449; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 23 i El-E'alam, 4/314). 

966 O tome vidi: Ebu-t-Tajjib el-Abadi, Et-Ta 'liku-l-mugni ala Sunen 
Darekutni, 1/7. 

967 Vile o njegovim u&teljima pogledaj: Tarihu Bagdad, 12/34; El- 
Muntezam, 14/379; Sijeru e' alami-n-nubela ', 16/449-450 i Et-Ta 'liku-l- 
mugni ala Sunen Darekutni, 111. 

251 



Ed-Darekutni 



UCenici 

Istancanost u poznavanju hadiskih znanosti i superiornost nad 
drugim ucenjacima toga vremena bili su razlog da brojni ljubitelji 
hadisa nadu puta do ovog istinskog strucnjaka. Brojni su se ucenici, 
a kasnije poznati hafizi hadisa i veliki strucnjaci u brojnim hadiskim 
disciplinama okoristili njegovim znanjem. Ovom prilikom 
spomenut cemo samo neke: 

Ebu Abdullah Hakim en-Nejsaburi, autor poznatog El- 
Mustedreka, Ebu Nu'ajm el-Asbehani, autor poznatog Hifjetu-l- 
evlija', Ebu Hamid el-Isfiraini, Ebu Nasr b. el-Dzundi, Ebu 
Abdurrahman es-Sulemi, Ebu Mes'ud ed-Dimiski, Ebu Bekr el- 
Berkani, Ebu-1-Hasan el-Atiki, Ebu-t-Tajjib et-Taberi, Ebu-1-Hasan 
b. es-Simsar ed-Dimiski, Ebu-n-Nu'man Turab b. Omer el-Misri, 
Hamza b. Jusuf es-Sehmi, Ahmed b. Muhammed el-Asbehani en- 
Nahvi, Ebu Zerr el-Herevi i dr. 968 

Iz spomenutih imena jasno se vidi da su njegovih ucenika bili 
iz razlicitdh dijelova islamskog svijeta, sto logicki upucuje na 
cinjenicu da je njegovo zavidno znanje otislo u mnoga mjesta i da 
su se njegova djela, i nakon njegove smrti, sirila zahvaljujuci 
njegovim ucenicima. 



Djela 

Njegov spisateljski opus bio je izuzetno velik. Uz ogroman 
broj ucenika koji su ga slusali i njegovo zavidno znanje prenosili 
sljedecim generacijama, imam Darekutni je ostavio u pisanoj formi 
veliki broj djela. Tako sejh Abdulaziz Izzuddin es-Sejrevan 
spominje 37 njegovih djela. 969 Ovom prilikom cemo spomenuti 
samo njegova znacajnija i poznatija djela: 

1. Sunetr. Ovo je najznacajnije djelo u bogatom opusu ovog 
velikana. Djelo sadrzi 4.745 hadisa. Ova zbirka zapocinje 
poglavljem o cistoci a zavrsava poglavljem o takmicenju konja. U 
torn djelu najduze je poglavlje o prijestupima za koje je odredena 



968 O njegovim uCenicima uporedi sljedece izvore: Tarihu Bagdad, 12/34; 
Sijeru e'alami-n-nubela', 16/451 i Et-Ta'liku-l-mugni, 1/7-8. 

969 Vidi: Uvod u Darekutnijev Kitabu-d-du 'afai ve-l-metrukin, str. 259-262. 

252 



kazna i o materijalnoj nadoknadi za pocinjeno ubistvo. To 
poglavlje broji 403 hadisa. 

Inace, imam Darekutni je u Sunenu sabrao, vecinom, garib- 
predaje koje tretiraju serijatskopravna pitanja, a razlicite su od 
predaja iz Kutubi-s-sittA 

Ovo njegovo najznacajnije djelo je stampano vise puta. Prvi 
put prije vise od jednog stoljeca, ili, tacnije, 1306. god. po Hidzri u 
Delhiju! 970 Rukopisi ovog djela razasuti su po brojnim svjetskim 
bibliotekama. 971 

O tome kolika je vrijednost ovog djela najvise govori veliki 
respekt koji su poznati muhaddisi imali spram njega. Medu 
najpoznatijim komentarima ovog djela je, svakako, Et-Ta' liku-l- 
mugni ala Sunen Darekutni, pozn'atog muhaddisa Ebu-t-Tajjiba 
Muhammeda Semsu-1-Hakka el-Abadija. 972 Kasim b. Katlubega el- 
Hanefi, poznati hadiski strucnjak, jedan je od muhaddisa koji.su 
pisali dodatke na Sunen dajuci mu ime • Zevaidu-s-Suneni-d- 
Darekutni.™ 

2. Kitabu-s-sifat U torn djelu imam Darekutni citira hadise koji 
se odnose na sifate/osobine i ulaze u okvir akaida. 974 

3. Ehadisu-n-nuspl™ 

4. Musned Ebi Hanife: To je jedan od autora koji je sabrao 
musned jednog od najvecih imama u islamu i predvodnika 
hanefijskog mezheba. On je, ustvari, samo jedan od dvadesetak 
velikih hafiza hadisa koji je sacinio musned Ebu Hanife, i, na taj 
nacin, devalvirao sve tvrdnje neupucenih ili zlonamjernih ucenjaka 



970 Uporedi: Isti izvor, str. 260. 

971 O tome pogledaj: Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-l-arebi, 1/338. 

972 Ovo djelo je Stampano na marginalijama Darekutnijevog Sunena 1983. 
god. u izdanju poznate bejrutske izdavaCke kuce Alemu-l-kutubi, u Cetiri 
dijela, u dvije velike knjige. 

973 To djelo spominje Kettani. (Vidi: Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 172.). 

974 Djelo je Stampano u Bejrutu, 1983. god. u obradi dr. AH b. Muhammeda 
el-Fekihija. 

975 Djelo je, takode, Stampano u Bejrutu, iste godine i u obradi istog autora. 

253 



koji su tvrdili da Ebu Hanife nije poznavao dovoljno hadis 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 976 

5. Kitabu-du'afai ve-l-metrukim To djelo ide u istu ravan sa 
slicnim djelima poznatih hadiskih kriticara imama Buharija i 
Nesaija. Darekutni spominje prenosioce hadisa koji su bili slabi i na 
koje se ne moze pouzdati u prenosenju hadisa. Djelo je klasificirao 
shodno arapskoj abecedi, tako sto je naveo prvo imena prenosioca 
hadisa cija imena pocinju elifom, a zavrsio je sa prenosiocima cija 
imena pocinju harfomy'tf. U torn djelu spomenuo je 632 ravije. 977 

6. Ilelu-l-hadisi, to je najpoznatija knjiga u oblasti slabosti 
hadisa. 

7. Garibu-l-hadisi, 

8. El-Il^amatu ala Sahihi-l-Buhari ve Muslim, 

9. Risaletuti ft ^thi rivajati-s-sahihajni, 

10. El-Fevaidu-l-efrad, 

1 1 . Rid^alu-l-Buhari ve Muslim, 

12. Esmau-s-sahabetilleti ittefeka Jiha el-Buhari ve Muslim ve ma 
inferede bihi kullu minhuma, 

13. El-Mu'telifu ve-l-muhtelifu fi esmai-rid^ali, 

14. El-Ebadisulleti halefefiha el-lmam Malik, 

15. Kitabu-t-tetebu'i, 

16. Kitabu-l-ihve ve-l-uhuwe, 

17. Fadailu-s-sahabe, 

18. El-Erbe'une, 

19. El-Ebadisu-r-rubdijjat, 



976 To djelo, izmedu ostalih, navodi sejh Muhammed Muhammed ebu Zehv. 
(Provjeri: El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 385.) 

977 Djelo je stampala bejrutska izdavacka kuca Daru-l-kalem, 1985. god., 
zajedno sa istim djelima imama Buharija i Imama Nesaija, u obradi i 
valorizaciji sejha Abdulaziza Izzuddina es-Sejrevana. 

254 



20. Kitabu-l-eshijaii druga. 978 

Darekutnijev doprinos hadiskoj znanosti 

Imam Darekutni zanimao se za razne naucne discipline. 
Medutim, iz njegovog spisateljskog opusa da se naslutiti da je 
njegova opsesija bila i ostala hadis i hadiske znanosti. 

Zna se da je njegovo pamcenje hadisa bilo paradigmaticno. Uz 
to, njegovo poznavanje prenosilaca hadisa, sa svim njihovim 
pozitivnim i negativnim osobinama, bilo je vrhunsko. To se 
posebno moze primijetiti u djelu Kitabu-d-du'afai ve-l-metrukin. 
Njegov kriticki osvrt na brojne ravije smatra se jednim od 
najmjerodavnijih misljenja kada je u pitanju ta oblast. Disciplina o 
povredivosti i nepovredivosri prenosilaca hadisa jedna je od 
najznacajnijih disciplina u hadiskoj znanosti uopce a njeno 
poznavanje itekako doprinosi da se jedna predaja uvazi ili ostavi, u 
cemu je ovaj velikan dao nemjerljiv doprinos! 979 

Sa kolikom preciznoscu je imam Darekutni poznavao 
prenosioce hadisa najbolje ce ilustrirati dva primjera koje spominju 
Hatib el-Bagdadi i Zehebi u svojim djelima. 

U prvom, koje prenosi Redza' b. Muhammed el-Mu'addil, kaze 
se: Kada smo jednom ptilikom bili kod Darekutnija, neko od prisutnih je 
a too hadise, dok je Darekutni klanjao naftlu-nama^ i kada je stigao do 
hadisa u home se spominje jedan od ravija po imenu Nusejr b. Zu'luk, onje 
ime Nusejr procitao kao: Busejr, na stoje Darekutni u nama^u iygovorio: 
Subhanallah! Nakon toga se on ispravio i rekao: Jusejr, a ondaje Darekutni, 



978 O njegovim djelima vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/339-340; Et-Ta 'liku-l- 
mugni, 1/7; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 23, 35, 98, 102, 113, 115 i 148; 
El-E'alam, 4/314; Uvodu tefsirsku i hadisku nauku, str. 85; dr. Ekrem el- 
Umeri, Buhusunfi tarihi-s-sunneti-l-muserrefe, str. 93, 99, 108, 124, 125, 
135 i 253; El-Huli, Tarihufununi-l-hadisi-n-nebevi, str.223; Abdulaziz 
es-Sejrevan, cit. djelo, str. 259-262; dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-s- 
sunneti-n-nebevijje, str. 191; dr. Bedran ebu-1-Ajnejni Bedran, El-Hadisu- 
n-nebevi-s-serif, str. 42 i dr. Hasan Muhammed Makbuli, Mustalehu-l- 
hadisi ve ridzaluhu, str. 226. 

979 O tim elementima uporedi: Sujuti, Tedribu-r-ravi, 1/148, 149 i 151. 
(Izdanje: Mektebetu-l-kevser, Rijad) i Dzemaluddin el-Kasimi, Kavaidu-t- 
tahdis, str. 182, 203, 269 i 352. 

255 



Ed-Darekutni 



da bi ga upo^orio da se radi o Nusejru i da njegovo ime pofinje sa harfom 
NUN,poceo uHti: NUN VE-L-KALEMI VE MA JESTURUNP™ 

U drugom, koji prenosi Hamza b. Muhammed b. Tahir, 
spominje se: Bio sam kod Darekutnija kojije klanjao nafilu-nama% dokje 
Ebu Abdullah b. el-Katib Btao hadise i u torn momentu spomenuo raviju 
Amra b. Su'ajba. Medutim, on gaje spomenuo kaoAmra b. Se'ida, na stoje 
Darekutni u nama^u reagirao rijeftma: Subbanallab! Ponovo je Ebu 
Abdullah i^govorio ime tog ravije kao i prethodni put i stao, na sto je 
Darekutni poceo uSti ku/anski ajet: J A $U'AJBU ESALATUKE 
TE'MURUKE, da bi nakon te intervencije Ebu Abdullah proBtao ime ovog 
ravije: $u'a/bP Si 

Istakao se i u definiranju brojnih hadiskih termina. U tome je 
njegov znacaj izuzetan. 982 

Ono sto ga izdvaja iz kruga hadiskih strucnjaka svoga vremena 
je, neosporno, zavidno poznavanje skrivenih mahana u hadisu. 
Izuzev Buharija, Muslima i Nesaija, malo ko mu je mogao parirati u 
to] oblasti! 

Najbolja potvrda za to je primjer koji navodi Sujuti, u kome 
kaze da je hafiz Ebu-1-Fadl b. Tahir, pitao Sa'da b. Alija ez- 
Zendzanija, poznatog mekkanskog hafiza i hadiskog strucnjaka: Ko 
je veci hafi^ i sa jalom memorijom od cetverice hafiza hadisa koji su bill 
suvremenici: Darekutni u Bagdadu, Abdulganijj b. Se'id u Egiptu, Ebu 
Abdullah b. Mende u Asbehanu Hi Ebu Abdullah Hakim u Nejsaburu?! 
Ez-Zendzani je nakratko zasutio, te nakon insistiranja odgovorio: 
Darekutni je najveci %nalac u oblasti skrivenih mahana u hadisu, Abdulganijj 
u porijeklu ravija, Ibn Mende u po^navanju hadisa a Hakim u najlj'epsem 
pisanju i biljefynjuP® 

Buduci da je imam Darekutni dostigao vrhunac u gotovo svim 
hadiskim disciplinama, s pravom je dobio najvecu titulu koja se 



980 Tarihu Bagdad, 12/39 i Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/455. 

981 Tarihu Bagdad, 12/39 i Sijeru e'alami-n-nubela', 16/455. 

982 Pogledaj.na primjer: Tedribu-r-ravi, 1/408. 

983 Tedribu-r-ravi, 219 A 1 -942, 



256 



moze dobiti u hadisu i hadiskim znansotima, a to je: Emim-l- 
mu'minine u hadisuP M 



Doprinos u drugim znanostima 

Imam Darekutni bio je svestrano obrazovan. Njegovo 
zanimanje je zahvatalo sirok spektar raznovrsnih naucnih 
disciplina. Tako El-Azheri istice: Imam Darekutni se odlikovao 
i%u%etnim %nanjem i ostroumnoscul bilo kojoj ^nanosti da se raspravljalo, 
njegovo %naje doistaje bilo obimnoP 85 

On je dobro poznavao cak i najobicnije stvari. Hatib el- 
Bagdadi prenosi od Muhammeda b. Talhe en-Nu'alija predaju u 
kojoj se kaze da je jedne noci bio pozvan na veceru, Zajedno sa 
Darekutnijem i grupom zvanica. Tokom vecere neko je spomenuo 
odredeno jelo, nakon cega je imam Darekutni citavu noc ostao 
citirajuci predaje o jelu, vrstama jela, brojne hikaje na tu temu i 
brojnim specificnostima razlicitih jela! 986 

Dakle, koja god oblast se aktuelizira, Darekutni ima sta o njoj 
reci! Medutim, pored perfektnog poznavanja hadisa i hadiskih 
znanosti, imam Darekutni posebno se specijalizirao u poznavanju 
kiraeta, fikha, knjizevnosti i poezije. 

Hatib el-Bagdadi i Zehebi tvrde da je Darekutni prvi pisao o 
kiraetima na tako kvalitetan nacin da je postao primjer drugima koji 
su ga u tome slijedili i koristeci se njegovom metodologijom pisaii 
svoja djela. 987 Zna se da je kiraete ucio pred poznatim ucenjacima 
iz te oblasti, kao sto su Ebu-1-Husejn Ahmed b. Bujan, Ebu Bekr 
en-Nekkas, Ahmed b. Muhammed ed-Dibadzi, Ali b. Zuabe el- 
Kazzaz i dr. 988 

Izuzetno je dobro poznavao serijatsko pravo i mezhebska 
razilazenja. Njegov Sunen, klasifikacija hadisa i nazivi poglavlja koja 
je spomenuo u torn djelu, na najbolji nacin govore o njegovom 



984 Tu ocjenu izrekao je Ebu-t-Tajjib Tahir b. Abdullah et-Taberi. (Vidi: 
Tarihu Bagdad, 12/36 i Sijeru e 'lami-n-nubela ', 16/454.). 

985 Tarihu Bagdad, 12/36 i Sijeru e'alami-n-nubela', 16/454. 

986 Pogledaj: Tarihu Bagdad, 12/36. 

987 Vidi otome: Tarihu Bagdad, 12/34-35 i Sijeru e' lami-n-nubela', 16/450. 

988 



' Sijeru e ' alami-n-nubela ', 1 6/45 1 . 

257 



Ed-Darekutni 



vanrednom poznavanju te oblasti. Njegov ucitelj u fikhu, posebno 
safi'ijskom, bio je, kako navodi Hatib el-Bagdadi, cuveni Ebu Se'id 
el-Istahari. 989 

Neobicno dobro je poznavao knjizevnost i poeziju. Znao je 
puno stihova, pa cak, kako tvrdi Mehmed ef. Handzic, i citave 
divane poznatih pjesnika. 990 Brojni izvori navode da je citirao 
napamet kompletan Himjerijev divan! 991 

Ne treba se cuditi sto je Darekutni bio enciklopedijski 
obrazovan, ako se ima u vidu da je od malih nogu sakupljao znanje. 
O tome govori iskaz Ebu-1-Fetha b. ebi el-Farisa, u kojem se kaze, 
da dok su oni odlazili kod El-Begavija da nesto saznaju i nauce, za 
njim bi isao mali djecak Darekutni, sa komadom hljeba u ruci, 
zeleci da nesto sazna! 992 



UCenjaci o Darekutniju 

Imam Darekutni bio je respektiran od strane ucenjaka svoga 
vremena, kao i od ucenjaka u generacijama do danasnjeg dana. 

Tako Hatib el-Bagdadi, jedan od najvegih hadiskih autoriteta u 
islamu, sniatra da je Darekutni bio posebna licnost i imam svog 
vremena. On drzi da je Darekutni dostigao vrhunac u poznavanju 
hadisa, skrivenih mahana u hadisu i da je izuzetno dobro poznavao 
prenosioce hadisa! 993 

Hakim en-Nejsaburi, hadiski strucnjak i autor poznatog El- 
Mustedreka, navodi da je Ebu Abdullah b. ebi Zuhel sreo 
Darekutni ja kada je 353. god. isao na hadz i da je, nakon povratka, 
sa ushicenjem hvalio tog vrsnog strucnjaka, sto je Hakimu 
izgledalo preuvelicano. Medutim, kada je Hakim 367. god., takode, 
isao na hadz, prolazeci pored Bagdada skrenuo je da se uvjeri u 
navode Ebu Abdullaha. Kada se susreo sa Darekutnijem, cuo 
njegovo izlaganje, ocutio njegovu intelektualnu snagu i vanrednu 



989 Provjeri: Tarihu Bagdad, 12/35. 

990 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 9 1 . 



991 O tome pro&taj: Tarihu Bagdad, 12/35 i Sijeru e'lami-n-nubela', 16/452. 

Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/452. 
993 Tarihu Bagdad, 12/34. 

258 



memoriju, ostao je u Bagdadu puna cetiri mjeseca, slusajuci tog 
genija. 994 

Hafiz Ez-Zehebi istice da je Darekutni bio more znanja i jedan 
od najvecih imama na dunjaluku. 995 

Ebu Tajjib et-Taberi, strucnjak koji mu je dao najvecu titulu u 
hadisu, kaze: Bio sam prisutan kada su pred Darekutnijem citirani neki 
hadisi kojeje onsakupio. Daje tada bio prisutan Ahmed b. Hanbel, imao bi 
fia natHHP* 

Hafiz Abdulganijj tvrdi da su trojica hadiskih strucnjaka, u 
svom vremenu, najbolje artikulirala hadis Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s: Ali b. el-Medini, Musa b. Harun i Darekutni. 997 

Ibnu-1-Dzevzi tvrdi da je Darekutni, kao malo ko, napravio 
sretnu sintezu izmedu hadisa, hadiskih znanosti, kiraeta, gramanke, 
fikha i poezije, s jedne strane, i povjerenja, pravednosti i ispravnog 
vjerovanja, s druge strane. 998 

S pravom se moze konstatovati da je znanje tog velikana bilo 
enciklopedijsko. Mozda je neko i mogao biti u jednoj uzoj 
specijalnosti bolji od njega, ali, u svim disciplinama Zajedno, on je 
bio ispred svih u svome vremenu. On to, kako navodi Ibnu-1- 
Dzevzi, i sam tvrdi: U jednoj oblasti mo%e se naci bolji od mene, ali 
ukupno u svim disciplinama, ne vidim da ima iko ispred mene. 999 

Njegovo poznavanje skrivenih mahana u hadisu je bilo, doista, 
vanredno. Ebu Bekr el-Berkani navodi da mu je Darekutni sve 
skrivene mahane u hadisu navodio, ne citajuci, vec iz glave. 1000 

Ebu Abdurrahman es-Sulemi, inace, Darekutnijev ucenik, 
istice da niko, nakon njega, pod nebeskim svodom, nije bolje 



994 Vidi ovo zanimljivo kazivanje: Sijeru e'alami-n-nubela', 16/451-452. 

995 Provjeri ovu konstataciju: isti izvor, 16/450. 

996 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 6/454-455. 

97 Vidi: Tarihu Bagdad, 12/36; Sijeru e'alami-n-nubela ', 16/454 i Et- 
Ta 'liku-l-mugni, 1/9. 

998 El-Muntezam, 14/380. Ovo, takode, navodi Ibn Kesir. (Vidi: El-Bidaje ve- 
n-nihaje, 11/340). 

999 El-Muntezam, 14/380. 

1000 Sijeru e'alami-n-nubela', 16/455. 

259 



Darekutni 



poznavao hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kao ni ashabe, tabi'ine 
i etba'i-t-tabi'ine. 1001 

Koliko je imam Darekutni bio respekriran u svoje vrijeme od 
strane ucenjaka najbolje potvrduje primjer koji navodi El-Hallal: 
Prisustvovao sam skupu najvecih hadiskih strucnjaka, medu kojima su bill 
Ebu-l-Husejn b. el-Musgffer, Ebu-l-Hasan el-Dfyrrahi, Ebu-l-Hasan ed- 
Darekutni i brojni drug. Kadaje nastupio namaski vakat, prednost da ih 
predvodi u d^ema'atu dali su Darekutniju, iakoje medu njima bilo i daleko 
starijih od njegi. 1002 

Hatib el-Bagdadi, u biografiji o ovom velikanu, navodi san 
Ebu Nasra Ali b. Hebetullaha b. Makula: Pitao sam u snu o stanju 
imama Darekutnija na ahiretu, pa mi je receno: I u D^ennetu je nayyan 
imamomP 003 



Smrt 

Svi izvori navode da je imam Darekutni umro 385. god. po 
Hidzri, odnosno 995. god. po Isa, a.s. 1004 

U casu smrti imao je, prema Ibn Kesiru, 77 godina i dva 
dana, 1005 prema Ibnu-1-Dzevziju, 79 godina i dva dana 1006 a, prema 
Hatibu el-Bagdadiju, 80 godina i pet dana. 1007 

Imam Darekutni ukopan je u Bagdadu, u neposrednoj blizini 
poznatog Ma'ruf el-Kerhija. 1008 



1001 Cit.izvor, 16/457. 

1002 Tarihu Bagdad, 12/38. 

1003 Ovaj san biljeze: Tarihu Bagdad, 12/40; Sijeru e'alami-n-nubela', 16/457 
i Et-Ta 'liku-l-mugni, 1/9. 

1004 O tome vidi: Tarihu Bagdad, 12/40; El-Muntezam, 14/380; Sijeru 

e 'alami-n-nubela ', 16/457; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 23, El-E'alam, 
4/3 14 i M. Handzic, cit. djelo, str. 85 i 91. 

1005 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/340. 

1006 El-Muntezam, 14/380. 

1007 Tarihu Bagdad, 12/40. 

1008 O tome vidi: Tarihu Bagdad, 12/40 i El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/340. 

260 



EB U ABDULLAH HAKIM 
EN-NEJSABURI 

321./933.-405./1014. 

Bio je jedan od pouzdanih hafiza hadisa, izvanredan 

poznavalac prenosilaca hadisa i izuzetan hadiski 

kriticar. Zelio je da u svom najpoznatijem djelu El- 

Mustedrek sab ere sve autenticne hadise koji nisu 

spomenuti u vjerodostojnim zbirkama najvecih 

hadiskih autoriteta, Buharije i Muslima. 



Ime mu je Muhammed b. Abdullah b. Muhammed b. 
Hamduvejh b. Nu'ajm b. el-Hakem ebu Abdullah el-Hakim, poznat 
kao Ibn el-Bejji\ ed-Dabbi et-Tahmani en-Nejsaburi es-Safi'i. 1009 

Roden je u Nejsaburu, 321. god. po Hidzri, odnosno, 933. 
god. po rodenju Isa, a.s. 1010 



Sticanje znanja 

Imam Hakim en-Nejsaburi zanimao se za brojne islamske 
znanosti, posebice za hadis. Na izucavanje hadisa i hadiskih 
znanosti posebno su ga podsticali otac i tetak, koji su mu omogucili 
da hadis pocne slusati vec 330. godine, kada je imao tek devet 
godina! 1011 Vec sa trinaest godina, dakle, 334. god. slusa poznatog 
hadiskog autoriteta hafiza Ibn Hibbana i biljezi od njega brojne 
predaje! 1012 

On 341. god. putuje u potrazi za hadisom u Irak, a zatim u 
Horasan i brojne druge znanstvene centre tog vremena. 1013 

Kada je navrsio dvadeset godina Hakim, uz hadis, intenzivno 
uci i slusa serijatsko pravo i kiraete. 

Iz oblasti serijatskog prava najvise uci od poznatog safi'ijskog 
pravnika Ebu Sehla Muhammeda b. Sulejmana es-Su'lukija, Ebu-1- 
Velida Hasana b. Muhammeda i poznatog irackog pravnika Ebu 
Alija b. ebi Hurejre el-Fekiha. 1014 



1009 Vidi: Tarihu Bagdad, 5/473; Sijeru e'alami-n-nubela', 17/162-163; El- 
Bidaje ve-n-nihaje, 11/381; Tedribu-r-ravi, 2/207; El-Fadlu-l-mubin, str. 
411; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 2 1 ; El-E 'alam, 6/227 i Enciklopedija, 
.../83. 

1010 Tarihu Bagdad, 5/473; Sijeru e'alami-n-nubela', 17/163; El-Bidaje ve-n- 
nihaje, 1 1/381 i El-Fadlu-l-mubin, str. 412. 

1011 O tome vidi: Tarihu Bagdad, 5/473; Sijeru e'almi-n-nubela' , 17/163 i 
Uvod u djelu: Ma 'rifetu ulumi-l-hadisi, od Hakima en-Nejsaburija, str. 
dzim. 

1012 Sijeru e'almi-n-nubela', 17/163 i Uvod u: Ma'rifetu ulumi-l-hadis, str. 
dzim. 

1013 El-E 'alam, 6/227. 

1014 Sijeru e'alami-n-nubela', 17/165; El-Huli, Tarihu fununi-l-hadisi-n- 
nebevi, str. 121 i uvod u Ma 'rifetu elumi-l-hadis, str. dzim. 

263 



Kiraete uci pred Muhammedom b. ebi Mensurom es- 
Sarramom, Ebu Alijem b. ebi Nekkarom, poznatim strucnjakom za 
kiraete iz Bagdada i Ebu Isa el-Bekkarom, poznatim strucnjakom u 
toj oblasti iz Kufe. 1015 

Znatan broj autora potcrtava da je Hakim ukupno slusao 
preko 2.000 ucitelja. U rodnom Nejsaburu slusao je oko 1.000, a 
ostale je slusao u drugim znanstvenim centrima, obilazeci ih tokom 
svog plodonosnog zivota! 1016 

Nad ovim podatkom treba da zastane svaki razuman covjek! 
Kako je mali gradic Nejsabur mogao da u to vrijeme ima 1.000 
ucenjaka koje je imam Hakim imao priliku slusati i od njih 
apsorbirati veliko znanje. Svi su, da usput kazemo, strucnjaci u 
hadiskoj znanosti, uglavnom, hafizi hadisa, ali i strucnjaci iz tefsira, 
kiraeta, serijatskog prava i brojnih drugih oblasti! Ovaj podatak na 
najeklatantniji nacin pokazuje impozantnu naucnu svijest tadasnjih 
generacija muslimana!!! 

Od tog, doista, impozantnog broja njegovih ucitelja, ovom 
prilikom cemo izdvojiti samo neke: Njegov otac Abdullah en- 
Nejsaburi, hafiz Ebu-1-Hasan ed-Darekutni, Muhammed b. Ali el- 
Muzekkir, Muhammed b. Ja'kub el-Esamm, Muhammed b. Ja'kub 
b. el-Ahrem es-Sejbani, Muhammed b. Abdullah b. Ahmed el- 
Asbehani es-Saffar, Ali b. Abdullah el-Hakimi, Isma'il b. 
Muhammed er-Razi, Ebu Dza'fer Muhammed b. Muhammed el- 
Bagdadi el-Dzemmal, Ebu Hamid Ahmed b. Ali b. Hasnuvejh, 
Hasan b. Ja'kub el-Buhari, Kasim b. Kasim es-Sejjari, Ebu Bekr 
Ahmed b. Ishak es-Sibgi, 1017 Ahmed b. Muhammed b. el-Anezi, 
Isma'il b. Muhammed es-Sa'rani, Ebu-1-Ali Husejn b. Ali en- 
Nejsaburi, Hadzib b. Ahmed et-Tusi, Ebu Bekr en-Nedzdzad, 
Husejn b. Hasan et-Tusi, Ali b. Muhammed b. Muhammed es- 



1015 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 7/1 65. 

1016 Ovaj zanimljiv podatak pogledaj u Sijeru e 'alami-n-nubela ', 17/163; El- 
Fadlu-l-mubin, str. 411, Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 121 i uvod 
u: Ma 'rifetu ulumi-l-hadis, str. dzim. 

1017 U uvodu Hakimovog djela: Ma 'rifetu ulumi-l-hadis, umjesto Es-Sibgi, 
stoji Ed-Dabbi. (Provjeri: str. dal). 

264 



Sejbani, Muhammed b. Hatim b. Huzejme el-Kessi, Abdurrahman 
b. Hamdan el-Dzellab, i dr. 1018 



UCenici 

Buduci da je Hakim en-Nejsaburi ucio, kako je vec navedeno, 
od 2.000 ucitelja, razumljivo je da je stekao zavidno znanje, koje je 
prenosio na mlade generacije. Zanimljivo je spomenuti da od njega 
nisu ucile samo mlade, nego i starije generacije ucenjaka. Zna se da 
je bio omiljen i kod starijih ucenjaka u Nejsaburu i drugim 
centrima. Tako se prenosi, recimo, da su od njega prenosili hadis i 
dosta toga saznali i njegovi ucitelji: Imam ed-Darekutni, Ebu Ishak 
el-Muzekki, Ahmed b. ebi Osman el-Hiri i dr. 1019 

Od brojnih ucenika koji su najvise naucili i koji su se najvise 
isticali nakon njega, izdvojicemo sljedece: Imam ed-Darekutni, 
koga smo vec spomenuli, hafiz Ebu Bekr el-Bejheki, Ebu-1-Feth b. 
ebi-1-Fevaris, Ebu-1-Ala' el-Vasiti, Muhammed b. Ahmed b. Ja'kub, 
Ebu Zerr el-Herevi, Ebu Ja'la el-Halili, Ebu-1-Kasim el-Kusejri, 
Ebu Salih el-Mu'ezzin, Ez-Zekijj Abdlulhamid el-Behiri, Osarhan 
b. Muhammed el-Dzemhi, 102 ° Mu'emmil b. Muhammed b. 
Abdulvahid, Ebu-1-Fadl Muhammed b. Ubejdullah es-Sarram, Ebu 
Bekr Ahmed b. Ali b. Halef es-Sirazi i drugi. 1021 



Djela 

Njegov spisateljski opus bio je, doista, velik! Pisao je djela iz 
raznih oblasti, ali vecina njegovih radova tretira hadis i hadiske 



1018 O njegovim Sejhovima, vidi: Tarihu Bagdad, 5/473; Sijru e'alami-n- 
nubela ', 17/163-164 i uvod u Hakimovo djelo: Ma 'rifetu ulumi-l-hadis, 
str. dal. 

1019 O tome pogledaj: Sijeru e'alami-n-nubela', 17/165 i uvod u spomenuto 
Hakimovo djelo, str. dal. 

1020 Kod Zehebija umjesto: El-Dzemhi, stoji: El-Mahmi. (Vidi: Sijeru 
e'alami-n-nubela', 17/165. Izdanje Mu 'essesetu-u-risale, Bejrut, 1996. 
god.). 

10 ' O njegovim ucenicima vidi: Tarihu Bagdad, 5/473; Sijeru e 'alami-n- 
nubela ', 17/164-165 i uvod u spomenuto Hakimovo djelo. 

265 



Ebu Abdullah Hakim en-Nejsaburi 

znanosti. Ibn Asakir navodi impozantan podatak da je imam 
Hakim napisao 1.500 dzuz'oya/dijelova! 1022 

Spomenucemo neka njegova djela: 

1 - El-Mustedreku ale-s-sahihajm, w2i 

2 - Ma'rifetu ulumi-l-hadis: wu Znacajno je spomenuti da je to 
jedno od prvih djela napisanih u oblasti hadiskih znanosti i hadiske 
terminologije. Nastalo je odmah nakon Er-Ramehurmuzijevog 
djela El-Muhaddisu-l-fasili jedno je od pionirskih djela u ovoj oblasti. 
To djelo ostalo je izvor za osnove hadiske znanosti sve do 
danasnjeg dana. Stampano je vise puta do sada. Rukopisi tog djela 
cuvaju se danas u poznatim bibliotekama u Londonu, Istanbulu (tri 
rukopisa), Damasku, Halepu i u Kairu (dva rukopisa). 1025 

3 - E/-Erbe'um W26 U torn djelu Hakim je sakupio 40 hadisa, kao 
sto je bio obicaj brojnih muhaddisa. 

4 - Kitabu-l-ilel:™ 21 Imam Hakimovo djelo u kome je iznio 
skrivene mahane u hadisu i, na taj nacin, omogucio buducim 
generacijama da lakse otkriju slabu predaju i odvoje da'if od sahih- 
hadisa. 

5 - Kitabu-l-iklih W2i Djelo koje je stampano dva puta: u Halepu 
(1352. god. po Hidzri) i u Londonu (1953. god.), ali pod nazivom 
El-Medhalu ila ma ' rifeti-l-iklil™™ 



1022 El-E'alam, 6/227. 

023 O ovom djelu ce biti kasnije govora. 



1024 O ovom djelu vidi: Sijeru e'alami-n-nubela', 17/170; El-Bidaje ve-n- 
nihaje, 1 1/381 ; El-Kasimi, Kavaidu-t-tahdis, str. 23 i 39; Er-Risaletu-l- 
mustatrefe, str. 143 i 214; El-E'alam, 6/227; El-Hadisu ve-l-muhaddisun, 
str. 424, El-Huli, cit. djelo, str. 121 i dr. Bedran ebu-1-Ajnejni Bedran, 
El-Hadisu-n-nebevi-s-serif, str. 126. 

1025 Vidi o tome: S. M. Husejn, Uvod u djelu Hakima en-Nejsaburija: 
Ma 'rifetu ulumi-l-hadisi, str. kjaf-dzim. 

1026 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 102. 

1027 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 148; El-Huli, nav. izvor, str. 121, dr. Subhi 
es-Salih, Ulumu-l-hadisi ve mustalehuhu, str. 1 12 i El-Hadisu ve-l- 
muhaddisune, str. 424. 

1028 Sijeru e'alami-n-nubela', 17/167 i 170, El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/381; 
Tedribu-r-ravi, 2/207 i El-E'alam, 6/227. 

1029 Vidi: dr. Ekrem Dija' 

266 



6 - Terad$imu-f-fu/ub, mo 

7 - Fevaidu-!-!ujuh, xm 

8 - Eidialu-l-Buhari ve Muslim,™ 2 

9 - Tesmijjetu men ahredfyhum el-Buhari ve Muslim, mi 

10 - El-Medbal. WM Tom skracenom verzijom, uglavnom, 
operiraju svi autori. Jedino se izdvajaju El-Huli, naziv knjige: El- 
Medhalu Ha ilmi-s-sahih ms i dr. Ekrem el-Umeri, naziv: El-Medhalu Ha 
ma'rifeti-s-sahihajni. m( > Najvjerovatnije se radi o istom djelu koje 
navode i ostali autori. 

11 - El-Kuna ve-l-elkab, mi 

12 - Kitabu-l-emali, xm 

13 - Emalu-l-aHjjat™ 

14 - Mu^ekki-l-ahbar, mo 
\5-Kitabu-d-du'afa'™« 

16 - Kitabu-t-tefsir, m2 

17 - Avali Malik,™* 

18 - Menakibu-I-Safi'i, a u nekim izvorima: Fadailu-I-$afti, xm 



1030 El-E 'alam, 6/227; El-Huli, cit. djelo, str. 121 i dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 

158. 

1031 El-Huli, cit. djelo, str. 121 i El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 424. 

1032 Dr. El-Umeri, nav. izvor, str. 125. 

1033 El-E 'alam, 6/227 i dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 129. 

1034 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 17/170; Ibn Dzema'a, El-Menhelu-r-revijjifi 
muhtesari ulumi-l-hadisi-n-nebevijji, str. 35. 

1035 Vidi: Tarihufimuni-l-hadisi-n-nebevi, str. 121. 

1036 Vidi: Buhusunfi tarihi-s-sunneti-l-muserrefeti, str. 93. Provjeri, takode: 
dr. Fuad Sizkin, Tarihu-t-turasi-l-arebi, 1/368. 

1037 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 120 i dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 135. 

1038 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 159; El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 424 i 
El-Huli, nav. izvor, str. 121. 

1039 El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 424 i El-Huli, cit. djelo, str. 121. 

1040 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 7/1 70. 

1041 Vidi: dr. El-Umeri, cit. djelo, str. 93. 

1042 Vidi: Tedribu-r-ravi, 2/207. 

1043 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 164. 

267 



19 - Tarihu Nejsabur. m5 



El-Mustedrek 

To je njegovo najznacajnije djelo. Nastalo je kao plod njegove 
zelje da prikupi u jednoj zbirci hadise koji svojim kriterijima 
dostizu stepen autenticnosti hadisa koji su nasli mjesto u 
Buharijinoj i Muslimovoj zbirci vjerodostojnih hadisa, kada je u 
pitanju lanac prenosilaca. Djelo se u gotovo svim izvorima 
spominje kao El-Mustedrek ale-s-sahihajni. Neki autori, kao sto cini 
Abdu-1-Hakk ed-Dihlevi, spominju ga pod imenom Sahib Hakima 
en-Nejsaburija. 1 ° 46 

Treba napomenuti da Buhari i Muslim nisu sve autenticne 
predaje uvrstili u svoje sahihe. Zna se da je, recimo, Buhari znao 
napamet preko 100.000 vjerodostojnih hadisa, ali je u svoj Sahib 
uvrstio svega nekoliko hiljada vjerodostojnih predaja! 1047 Postoje i 
brojne druge autenticne predaje koje nisu uvrstene u te dvije 
najvjerodostojnije zbirke. Tako su Ibn Huzejme, Ibn Hibban i 
Hakim ulozili mnogo truda da sacine zbirke u kojima ce spomenuti 
vjerodostojne predaje koje nisu spomenula dvojica spomenutih 
hadiskih strucnjaka. 

Hakim je slijedio praksu Buharije i Muslima, pa je El-Mustedrek 
klasificirao, kao i oni, po poglavljima, na temelju serijatskopravnih 
pitanja. 

Analizirajuci to djelo dolazi se do zakljucka da je Hakim 
uvrstio tri vrste hadisa: 



1044 Sijeru e'alami-n-nubela', 17/170; Tedribu-r-ravi, 2/207; El-E'alam, 
6/227; M. Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 91 i El-Huli, 
cit. izvor, str. 121. 

1045 Sijeru e'alami-n-nubela', 17/167; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/381; 
Tedribu-r-ravi, 2/207; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 133; El-E'alam, 
6/227; M. Handzic, cit. djelo, str. 91; El-Huli, cit. izvor, str. 121; dr. El- 
Umeri, nav. izvor, str. 152 i dr. Bedran, nav. djelo, str. 125. 

1046 Vidi: Ed-Dihlevi, Mukaddimetufi usuli-l-hadis, str. 93. 

1047 Uporedi: El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 85. 

268 



1. Vjerodostojne hadise na temeljima uvjeta koje su trazili 
Buhari i Muslim, ili samo jedan od njih, ali ih ni jedan nije uvrstio u 
svoje autenticne zbirke. 

2. Vjerodostojne hadise na temeljima Hakimove ocjene: 
sahihatu-l-isnadi /autenticnog lanca prenosilaca. 

3. Hadisi koji nisu vjerodostojne predaje, ali ih Hakim navodi 
da ukaze na njihovu slabost. 1048 

U Hakimovo vrijeme pricalo se da nema sahih hadisa izuzev 
onih koje su spomenuli Buhari i Muslim u svojim zbirkama, pa je 
on odlucio da napise zasebnu zbirku hadisa i da time pobije te 
neosnovane glasine. 

Djelo je nastalo, kako navodi sam Hakim u uvodu u El- 
Mustedrek, na prijedlog nekolicine ucenjaka koji su od njega trazili 
da sastavi zbirku hadisa autenticnog sadrzaja koji ce svojim 
kriterijima biti ravni ili slicni kriterijima najvecih muhaddisa 
Buharije i Muslima. Hakim se odvazio na taj korak i tako je nastalo 
ovo znacajno djelo. 1049 

El-Mustedrek je ocijenjen kao znacajan doprinos hadisu i 
hadiskoj znanosti. Medutim, prema hadiskim kriticarima, to djelo 
ima i vjerodostojnih, i dobrih i slabih predaja. Cak se spominje da u 
njemu ima i apokrifnih predaja. Tako hafiz Ez-Zehebi spominje 
brojku od 100, 1050 a Ibnu-1-Dzevzi brojku od 60 apokrifnih 
predaja. 1051 

Neki u svojim kritikama tog djela toliko pretjeruju, poput Ebu 
Se'ida el-Malinija, koji istice da u El-Mustedreku nema ni jednog 
hadisa koji odgovara kriterijima Buharije i Muslima. 1052 Medutim, 
analiza hafiza Zehebija pokazuje drugacije. On se ne slaze sa Ebu 



1048 O tome pogledaj: Tedribu-r-ravi, 1/49-50; Hadzi Hal if a, Kesfu-z-zunun, 
2/1672; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 21 i dr. Mahmud et-Tahan, Usulu-t- 
tahridzi ve dirasetu-l-esanidi, str. 116-117. 

1049 Uporedi: El-Mustedrek, 1/3. Izdanje: Dairetu-l-me 'arifi-n-nizamijje, 
Hajderabad, 1334. god. po H. 

1050 Tedribu-r-ravi, 1/50 i El-Huli, Tarihufiinuni-l-hadisi-n-nebevi, str. 122. 

1051 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 21. 

1052 Sijeru e'alami-n-nubela', 17/175 i Tedribu-r-ravi, 1/50. 

269 



<\bdu ' jsa 



Se'idovom konstatadjom, vec napominje da je to neutemeljeno 
pretjerivanje. 

Polovina El-Mustedreka sacinjavaju predaje koje odgovaraju 
kriterijima Buharije i Muslima, ili predaje koje odgovaraju 
kriterijima jednog od njih. Cetvrtina zbirke su vjerodostojne 
predaje na temelju Hakimovih kriterija, dok se za jednu cetvrtinu 
ovog djela moze naglasiti da sadrzi slabe predaje, u kojima postoji 
neka slabost, ili, cak, u nekima i odredena vrsta apokrifnosti! 1053 

Hafiz Ez-Zehebi toliko je analizirao ovo djelo, da je, nakon 
toga, sacinio njegovu skracenu verziju, koja je poznata pod 
imenom Telhisu-l-Mustedrek, m * u kojoj se slozio sa vecinom 
Hakimovih ocjena odabranih hadisa, a u nekim slucajevima mu je 
oponirao. 1055 

Vazno je nepomenuti da je prilikom koristenja El-Mustedreka 
obavezno spomenuti i to da li se Zehebi slaze sa Hakimovom 
ocjenom ili ne. 

Postoji vise skracenih verzija tog djela. Izmedu ostalih, 
priredili su ih Sujuti, Burhanuddin el-Halebi i dr. 1056 

Ibnu-s-Salah pravi odredeni kompromis kada je u pitanju 
ocjena hadisa u Hakimovom El-Mustedreku. On smatra da Hakim 
nema toliko precizne i izostrene kriterije poput Buharije i Muslima, 
vec se vecina njegovih predaja moze definirati kao hasen-predaje, 
iako se moze primijetiti da u zbirci ima i sahih, ali i da'if-predaja. 1057 

Pojedini autori preferiraju to djelo u odnosu na sahihe Ibn 
Huzejme i Ibn Hibbana. Medutim, vecina muhaddisa, ipak, smatra 
da je Ibn Huzejmin i Ibn Hibbanov Sahih utemeljeniji od 
Hakimovog El-Mustedreka, smatrajuci da su njegovi kriteriji bili za 
nijansu blazi od kriterija te dvojice hadiskih velikana. 1058 



1053 O tome: Tedribu-r-ravi, 1/51 i Ed-Dihlevi, cit. djelo, str. 93. 

1054 Djelo je stampano na marginalijama Hakimovog El-Mustedreka. Vidi: 
Izdanje Dairetu-l-me'arifi-n-nizamijje, Hajderabad, 1334. god. po H. 

1055 Vidi o tome: dr. M. et-Tahan, nav. izvor, str. 1 17. 

1056 Er-Risaletu-l-mustatrefe. 

1057 Pogledaj: Ibn Kesir, Ihtisaru-l-ulumi-l-hadis, str. 29. Stampano zajedno 
sa komentarom Ahmeda M. Sakira. 

1058 Vidi o tome: Tedribu-r-ravi, 1/51 i Ed-Dehlevi, cit. izvor, str. 93. 



270 



Na pitanje otkuda slabe, pa cak i apokrifne predaje u torn 
djelu, najbolje je odgovorio hafiz Ibn Hadzer, opravdavajuci 
Hakima, tvrdeci da je on, nakon zavrsetka tog djela, vrlo brzo 
umro i nije bio u prilici da ga dobro procisti i preradi sto je, inace, 
bio obicaj svih ucenjaka. 1059 



Hakimov doprinos hadiskoj znanosti 

Hakim je jedan od nezaobilaznih islamskih ucenjaka kada su u 
pitanju hadis i hadiska terminologija. Njegove definicije brojnih 
hadiskih termina i pojmova ucinile su da bude i ostane izvor 
brojnim ucenjacima koji su na tome gradili i definirali svoje stavove 
u toj oblasti. 1060 

Izuzetno dobro je poznavao prenosioce hadisa, a njegov 
kriticki osvrt na njih veoma je primijetan u nj ego vim djelima. 
Cinjenica da njegove ocjene o pojedinim ravijama citiraju brojni 
islamski, posebice hadiski strucnjaci, dovoljno potvrduje njegovu 
utemeljenost u toj oblasti. 1061 

Definicija ashaba i tabi'ina i njihova klasifikacija bile su 
paradigmaticne sve do danasnjeg dana, sto se eksplicite nazire u 
citiranju Hakimovih definicija i klasifikacija od strane ucenjaka u 
svim vremenima. 1062 

Dovoljno je naglasiti da je on u svom djelu Ma'rifetu ulumi-l- 
hadisi medu prvim autorima definirao brojne hadiske termine, 
obuhvatajuci sve ono sto ce potonji autori samo prepisivati, 
donekle preinacavati i donekle prosirivati. Ocito je da mu je ljubav 
spram sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila podsticaj da napise 
jedno od najznacajnijih i najvrednijih djela uopce u oblasti teorije 
hadisa i hadiske terminologije. Ta namjera jasno se primjecuje u 
samome uvodu djela, kada autor priznaje da ga je poceo pisati 



1059 Ibn Hadzer, Lisanu-l-mizan, 6/297 i Tedribu-r-ravi, 1/50. 

1060 Zanimljivo bi bilo, recimo, pogledati njegovu definiciju sahih, meshur, 
musned, muselsil i saz-predaje. (Vidi: dr. Subhi es-Salih, Ulumu-l-hadisi 
ve mustalehuhu, str. 152, 197, 218, 231 i 251.) 

1061 O njemu kao vrsnom kriticaru hadisa i izuzetno dobrom poznavaocu 
prenosilaca hadisa, vidi: dr. Subhi es-Salih, cit. djelo, str. 266 i 270. 

1062 Provjeri, na primjer, nav. izvor, str. 355-357. 

271 



Ebu Abdullah Hakim en-Nejsaburi 



nakon sto je primijetio tendenciju sve veceg sirenja bid'ata, te sve 
slabije poznavanje sunneta od strane vecine ljudi! 1063 

Drugi o Hakimu 

Imama Hakima izuzetno su respekdrali islamski ucenjaci. 
Tako Abdu-1-Gafir b. Isma'il kaze: Hakim je bio predvodnik muhaddisa 
u svom vremenu. Onje, doista, bio iyyanredan poynavalac badisa! 1064 

Es-Sulemi istice da je upitao Darekutnija, Hakimovog ucenika 
a kasnije velikog hafiza hadisa, sta misli ko je bolje memorije i 
pamcenja: Ibn Mende ili Hakim en-Nejsaburi, na sto je on 
odgovorio; Hakim je bolje memory e! 1065 

Koliko je Hakim bio cijenjen od strane islamskih ucenjaka 
najbolje pokazuje primjer koji spominje Ebu Hazim, koji kaze: 
Boravio sam kod Ebu Abdullaha el-Usmija skoro tri godine. Ne ^nam nikog 
od nasih ufttelja ko je prea'^niji i temeljitiji od njegal Medutim, kada hi 
naisao na komplikovano pitanje kojeje bilo tefko rijesiti i na koje se moglo 
dvojako odgovoriti, tra^oje od mene da pi/em Hakimu en-Nejsaburiju, pa 
ono sto bi Hakim odgovorio, on bi uva^o! 1066 

Hafiz Ez-Zehebi spominje da su Hakima najveci imami 
njegovog vremena, poput Ebu Sehla es-Su'lukija, Ibn Furika i 
ostali, toliko uvazavali, isticuci njegove kvalitete i smatrajuci ga 
vrednijim od sebe! 1067 

Ebu-1-Fadl b. Tahir kaze: Upitao sam haji^a Mekke Sa'da b. Alija 
e^-Zend^anija, a nisam sreo ucenjaka slicnog njemu: Ko je bolje memorije i 
vecegpamcenja od cetverice hafiza hadisa kojisu bill savremenici: Darekutni u 
Bagdadu, Abdulganijj b. Se'id u Egiptu, Ebu Abdullah b. Mende u 
Asbehanu ili Ebu Abdullah Hakim u Nejsaburu? On je sutio, ali nakon 
mog insistiaranja, odgovorio je: Darekutni je najbolje poynavao skrivene 
mahane u hadisu, Abdulganijj je najbolje poynavao porijeklo prenosilaca 



1063 Pogledaj, Ma 'rifetu ulumi-l-hadisi, str. 1-2. 

1064 Sijeru e'alami-n-nubela', 17/169. 

1065 Istiizvor, 17/171. 

1066 Cit.izvor, 17/171. 

1067 Nav.djelo, 17/170. 



272 



hadisa, lbn Mende je najvih poynavao hadis a Hakim je najljepse pisao i% 
ove ob/asti. nm 

Nije se cuditi sto je Hakim najljepse pisao u torn domenu, ako 
imamo na umu njegove rijeci do kojih dolazimo posredstvom Ebu 
Hazima Omera b. Ahmeda el-Abdubija, koji kaze da je predvodnik 
muhaddisa u svom vremenu, priznao: Pio sam %em%em-vodu, moleci 
Allaha U^visenog da mi podari mogucnost pisanja korisnih knjiga i% oblasti 
badisaP 69 

Iscitavajuci islamsku literaturu rijetko se moze naci neka 
optuzba na racun tog velikana. Jedna od zamjerki dolazi od Ebu 
Isma'ila Abdullaha b. Muhammeda el-Herevija koji ga optuzuje da 
je bio pristrasan kada je u pitanju ehli-bejt i da je podobro 
inklinirao si'izmu! cak ga optuzuje da je bio rafidija! On upozorava: 
Hakim je pou^dan u hadisu, iakoje bio podmukli rafidija!/. n01 ° 

Medutim, hafiz Ez-Zehebi smatra da je to ekstreman stav i da 
Hakim nije bio rafidija, nego je samo, donekle, naginjao si'izmu i 
podrzavao neke njihove stavove. 1071 

On, takode, smatra da neki Hakimovi spisi o vrijednosti 
Fatime, r.a, ne upucuju na njegov si'izam, jer o njoj, kao kcerci 
Poslanika islama, s.a.v.s, ima niz predaja koje je duzan da uvazava 
svaki musliman, muhaddis pogotovo! 1072 Treba naglasiti da na isti 
nacin Hakim navodi i vrijednosti i vrline i ostalih ashaba, koji ne 
spadaju u ehli-bejt, kao sto su, recimo, Talha, Zubejr, Abdullah b. 
Amr b. el-As, r.a, i dr. 

Raspravljajuci o toj optuzbi na racun imama Hakima, Ibnu-s- 
Subki istice, uz pouzdanost i preciznost u hadisu, da je najbolji 
argument da Hakim nije bio si'ija, u tome sto su njegovi najveci 
ucitelji sa kojima se puno druzio i od njih najvise naucio, poput 
Ebu Bekra b. Ishaka ed-Dabbija, Ebu Bekra b. Fureka i Ebu Sehla 
es-Su'lukija, bili najveci zagovornici ehlisunnetskog pravca. Uz to, 
kao argument koji pobija tvrdnje nekih autora o njegovoj vezanosti 



1068 Tedribu-r-ravi, 2/230. 

1069 Sijeru e 'alami-n-nubela ',17/171 

1070 Isti izvor, 17/174. 

1071 Vidi: Isti izvor, 17/174. 



1072 O tome proCitaj: dr. Mu'azzam Husejn, Uvod u djelu: Ma 'rifetu ulumi-l- 
hadisi, str. zal. 

273 



za si'izam, on navodi poznatog hafiza hadisa Ibn Asakira koji ga 
ubraja u ucenjake es'arijskogpravca! 1073 

Na kraju, na temelju svega sto je o njemu navedeno u 
islamskoj literaturi, moze se zakljuciti, kako to cini i dr. S. M. 
Husejn, 1074 da je Hakim bio jedan od vanrednih imama, pouzdan 
hafiz u hadisu, ucenjak koji je poznavao siroki spektar naucnih 
disciplina, sa cijim nespornim naucnim kvalitetima se slozila 
islamska ulema, Uz to, bio je jedan od najvecih islamskih ucenjaka 
preko kojih je Allah, dz.s, sacuvao Svoju vjeru! 

Smrt 

Svi autori se slazu da je Hakim umro u Nejsaburu, 405. god. 
po Hidzri, odnosno 1014. god. po rodenju Isaa, a.s. 1075 Neki autori 
napominju da je umro nakon kupanja u hamamu. Kada je izisao iz 
hamama, samo je, kako navode, rekao: ah\ i ispustio dusu! 1076 

Ibn Kesir tvrdi da je u casu smrti Hakim imao 84 godine. 1077 

Hasan b. Es'as el-Kuresi, kaze u predaji koju biljezi hafiz Ez- 
Zehebi, da je Hakima sanjao poslije njegove smrti. Bio je lijep, 
jahao je na konju i govorio: SpaA Hasan ga je u snu pitao: Hakime, 
ybog cega si spasen? On je odgovorio: Zbogpisanja i biljefynja badisa! 1016 



1073 Vidi: dr. S. M. Husejn, cit. djelo, str. zal. 

1074 Pogledaj prethodni izvor, str. dal. 

1075 O njegovoj smrti vidi: Tarihu Bagdad, 5/474; Sijeru e 'alami-n-nubela ', 
17/177; Lisanu-l-mizan, 6/298; El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/381; Kesfu-z- 
zunun, 2/1672; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 21; El-E'alam, 6/227; M. 
Handzic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 9 1 i Taj jib Okie, Islamska 
tradicija, str. 20. 

1076 Sijeru e 'alami-n-nubela', 17/173 i El-F adlu-l-mubin, str. 412. 

1077 El-Bidaje ve-n-nihaje, 1 1/381. 

1078 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 17/173. 

274 



EBUBEKR EL-BEJHEKI 

384./994. -458./1066. 

Imam Bejheki bio je jedan od velikih hafiza hadisa. 

Jedan je od rijetkih ucenjaka kojeg su krasili 

preciznost i utemeljenost i u hadisu i u 

serijatskopravnoj znanosti. Napisao je stotine djela i 

ostavio neizbrisiv trag u islamskoj povijesti! 



Semsuddin Ahmed b. Husejn b. Ali b. Abdullah b. Musa ebu 
Bekr el-Bejheki en-Nejsaburi el-Husrevdzirdi el-Horasani es- 
Safi'i 1079 roden je 384. god. po Hidzri, odnosno 994. god. po Isa, 
a.s, rodenju u mjestu Husrevdzirdu, jednom od bejhekskih sela, u 
blizini Nejsabura, u Horasanu. 1080 



Izudavanje hadisa 

Zaljubljenost u nauku od malih nogu bila je njegova 
prepoznadjiva crta. Nakon saznavanja temelja te znanosti u 
rodnom mjestu, on putuje u potrazi za znanjem u Bagdad, Kufu, 
Dzibal, Hidzaz, Isfrain, Taberan, Damegan i druga mjesta gdje 
slusa najvece ucenjake tog vremena. 1081 

Inace, njegova putovanja van rodnog mjesta u potrazi za 
naukom, a posebno hadisom, pocinju kada mu je bilo 15. godina. 
Tada se biljezi njegov prvi odlazak u neki od tada poznatih 
islamskih naucnih centara. 1082 

On je ova putovanja iskoristio, kao sto su to cinili njegovi 
prethodnici u ovoj oblasti, poput Buharija, Muslima, Nesija, 
Tirmizije, Ebu Davuda i drugih, da zapamti i zapise sto vise hadisa. 
Nakon toga, predaje se pisanju brojnih djela koja ostaju aktualna 
sve do danasnjeg dana! 

U permanentnoj zelji da sazna sto vise iz domena hadisa i 
hadiskih znanosti slusao je veliki broj uvazenih hadiskih strucnjaka 
medu kojima su bili i: Ebu Abdullah Hakim en-Nejsaburi, Ebu-1- 
Hasan Muhammed b. Husejn el-Alevi, Ebu Tahir ez-Zijadi, Ebu 
Abdurrahman es-Sulemi, Ebu Bekr b. Furek, Ebu Ali er-Ruzbadi, 
Abdullah b. Jusuf el-Asbehani, Hamza b. Abdulaziz el-Muhellebi, 
Jahja b. Ibrahim el-Muzekki, Ebu Omer Muhammed b. Husejn el- 



1079 Sijeru e'alami-n-nubela', 18/163-164; El-Bidaje ve-n-nihaje, 12/102: 
Hadzi Halifa, Kesfu-z-zunun, 1/53 i Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 33. 

1080 Sijeru e'alami-n-nubela' , 18/164; El-Fadlu-l-mubin, str. 359; Er- 
Risaletu-l-mustatrefe, str. 33; El-E'alam, 1/1 16 i Tajjib Okie, Islamska 
tradicija, str. 20. 

1081 Vidi: £/-£• 'alam, 1/116. 

1082 O tome pogledaj: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 8/164 i dr. Abdulgaffar 
Sulejman el-Bundari, uvod u djelu Su 'abu-l-iman od Bejhekija, 1/13. 
(Izdanje Daru-l-kutubi-l-ilmijje, Bejrut, 1990. god.) 

277 



Ebu Bekr el-Bejheki 



Bistami, Ebu Nasr Muhammed b. Ali es-Sirazi, Ibrahim b. 
Muhammed et-Tusi, Ishak b. Muhammed es-Susi, Ali b. 
Muhammed el-Isfraini, Mes'ud b. Muhammed el-Dzurdzani, Ali b. 
Ja'kub el-Ijadi, Ali b. Hasan et-Tahmani i dr. 1083 

UCenici 

Izuzetno poznavanje raznih islamskih disciplina, posebno 
hadiskih znanosti, pamcenje ogromnog broja hadisa, kritika 
prenosilaca hadisa i, nadasve, ogroman broj napisanih djela, ucinili 
su da Bejheki bude nezaobilazan izvor za sve istrazivace svog 
vremena, a posebno za one koji su se interesirali za hadis i hadisku 
znanost. Otuda je broj njegovih ucenika bio izuzetno velik, kao sto 
se to, uostalom, naglasava za sve velikane hadiske znanosti. 

U kratkom radu o ovom velikanu istaknucemo samo njegove 
najpoznatije ucenike, one koji su od njega najvise naucili i koji od 
njega prenose najvise hadiskih predaja. To su: Ebu Isma'il el- 
Ensari, Isma'il b. Ahmed, Ebu-1-Hasan Ubejdullah b. Muhammed 
b. Ahmed, Ebu Zekerijja Jahja b. Mende, Ebu Abdullah 
Muhammed b. el-Fadl el-Feravi, Zahir b. Tahir es-Sehhami, Ebu-1- 
Me'ali Muhammed b. Isma'il el-Farisi, Abdu-1-Dzebbar b. Abdu-1- 
Vehhab ed-Dehan, Abdu-1-Dzebbar b. Muhammed el- Huvari, 
Abdu-1-Hamid b. Muhammed el-Huvari, Ebu Bekr Abdurrahman 
b. Abdullah el-Behiri en-Nejsaburi i dr. 1084 



Djela 

Imam Bejheki bio je jedan od velikih hafiza hadisa. Njegov 
spisateljski opus bio je veoma velik. Radi se o stotinama djela. Cak 
se, u nekim djelima, spominje cifra od 1.000 dijelova, odnosno 
manjih djela!!! 1085 



1083 O njegovim uCiteljima pogledaj: Sijeru e'alami-n-nubela ', 18/164-165 i 
§ejh Abdulkadir el-Amaut, uvod u djelu: Muhtesaru su 'abi-l-iman 
imama Bejhekija, str. 9. 

1084 Vidi: Sijeru e'alami-n-nubela' , 18/169. 

1085 Vidi: El-Fadlu-l-mubin, str. 359; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 33; El- 
E'alam, 1/1 16 i 5ejh Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, str. 10. 

278 



U ovom radu ogranicit cemo se samo na njegova najznacajnija 
djela: 

1 - Es-Sunenu-l-kebir. U mnogim djelima spomenut kao Es-Sunenu-l- 
kubra: m( > 

Ovo je njegovo najznacajnije djelo. Imam Es-Subki tvrdi da 
nije napisano ni jedno djelo takvim stilom, sa klasificiranim 
hadisima i toliko djelotvornosti u hadiskoj znanosti kao sto je 
Bejhekijev Sunen! 1087 

Ovo djelo sadrzi najvise hadisa koji tretiraju serijatskopravne 
propise. 1088 Ustvari, ta zbirka je klasificirana, kako navodi nas 
Mehmed Handzic, shodno Muzenijinom Muhtesaru iz oblasti 
safijskog fikha! 1089 Ibnu-s-Salah, navodeci da Bejheki u ovom djelu 
navodi najvise hadisa koji tretiraju serijatskopravne propise, 
konstatira da mu u torn pogledu nije ravno nijedno djelo, i zbog te 
karakteristike, svrstava ga nad ostalim zbirkama zvanim spnen\ mo 

Potrebno je naglasiti da se njegov Sunen ubraja u ona djela koja 
u sebi sadrze i sahih, i hasen, i da'if predaje i stavlja se u istu ravan, 
kako napominje sejh El-Kasimi, sa poznatim hadiskim djelima, kao 
sto su: Musned Ebu Ja'laa el-Mevstfija, Musannef Abdurrezzaka, 
Musannef Rbu. Bekra b. ebi Sejbe, Musned Abd b Humejda, djelima 
Tahavija i Taberanija!13 1091 

Glosu na ovo djelo sacinio je Alauddin Izzuddin Ali b. 
Fahruddin el-Maridini el-Hanefi, poznatiji pod imenom Ibnu-t- 
Turkmani (umro 750. god. po Hidzri), i nazvao je El-D^evheru-n- 
nekijj, fi-r-reddi ale-l-Bejhekijj. To je djelo, zatim, skratio Zejnuddin 
Kasim b. Katlubega el-Hanefi (umro 879. god.) i nazvao ga Tersi'u- 
l-d^evheri-n-nekijji fi-r-reddi ale-l-Bejhekijji, klasificirajuci ga prema 
arapskoj abecedi. 1092 



1086 O ovom djelu vidi: Sijeru e'alami-n-nubela ', 18/165-166; El-Fadlu-l- 
mubin, str. 359-361; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 33 i El-E'alam, 1/1 16. 

1087 Et-Tabekatu-s-safi 'ijje, 4/9- 10. 
loss Ef.ffisoietu-i-inustatrefe, str. 33. 

1089 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 85. 

1090 O tome pogledaj: El-Fadlu-l-mubin, str. 360. 

1091 Kavaidu-t-tahdis, str. 250. 

1092 O ovome vidi: Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 33. 



279 



ki el- 



2 - Es-Sunenu-s-sugra, ili Es-Sunenu-s-sagir, kako ga naziva hafiz 
Ez-Zehebi. 1093 To je, uz njegov veliki Sunen, jedno od najznacajnijih 
djela. Za to djelo neki autori tvrde da u islamu nista slicno njemu 
nije napisano!!! 1094 

3 - $u'abu-l-imam To je jedno od veoma vrijednih djela ovog 
islamskog velikana u kome je naveo hadise koji tretiraju dijelove 
imana. To je jedno od djela u kome se vidi strucnost imama 
Bejhekija kada je u pitanju sened prenosilaca hadisa i nacini 
prenosenja hadisa. U torn djelu Bejheki je iznio hadise sa vise 
seneda i nove jedinstvene puteve prenosenja tih predaja. 

Bejheki navodi da je to djelo nastalo kao rezultat iscitavanja 
djela El-Minhad^ Husejna b. Hasana el-Halimija, ciji je metod 
podjele hadisa na poglavlja slijedio, ali je za svaki hadis iz te oblasti 
naveo kompletne senede, obzirom da ih El-Halimi nije navodio, a 
uz to je izbjegavao navoditi hadise onih prenosilaca koji su bili 
optuzeni za laz! 1095 

Treba napomenuti da je ovo znacajno djelo skratio imam 
Ebu-1-Me'ali Omer b. Abdurrahman el-Kazvini (umro 699. god. po 
Hidzri).i° 96 

4 - Kitabu-l-adab,™ 1 

5 - Kitabu isbati-r-ru'jeti, ms 

6 - Kitabu isbati aspbi-l-kabri™™ 



1093 Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 8/166. O ovom djelu pogledaj takode: 
El-Bidaje ve-n-nihaje, 12/102; Tedribu-r-ravi, 2/208; El-E'alam, 1/1 16 i 
El-Mevsu 'atu-l-arebijjetu-l-alemijje, 5/454. 

1094 Pogledaj: Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l- 
muhaddisune, str. 432. Inace, rukopis ovog djela se duva u Biblioteci 
istanbulskog muzeja, pod rednim brojem 2.664 i sadrzi 392 lista. 

1095 Uporedi: dr. El-Bundari, cit. djelo, 1/1 1-12. 

1096 Vidi: Izdanje Daru Ibn Kesir, Damask-Bejrut, 1987. god. u obradi Sejha 
Abdulkadira el-Amauta. 

1097 Ovo djelo je Stampano u 4 sveska. Rukopis ovog djela je pohranjen u 
Egipatskoj nacionalnoj biblioteci u Kairu, pod rednim brojem 43 i sadrzi 
262 lista. (O ovom djelu vidi: Sijeru e' alami-n-nubela ', 18/166; Tedribu- 
r-ravi, 2/208; Kesju-z-zunun, 1/9, Abdulkadir el-Amaut, nav. izvor, str. 

1 1 i dr. El-Bundari, nav. izvor, 1/14.) 

1098 Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 18/166 i dr. El-Bundari, 1/14. 

280 



7 - De/ai/u-fj-ftubuwe, no ° 

8 - Hajatu-l-enbija': Znacajno je napomenuti da je ovo djelo 
obradio i komentirao nas Mehmed-ef. Handzic, jos dole je bio 
student poznatog svcucAxitz Al-A^har u Kairu. Djelo je stampano 
1357. god. po Hidzri u Egiptu. 1101 

9 - Kitabu ahkami-l-Kur'atr. Djelo je stampano vise puta. 1102 

10 - Kitabu-l-esma'i ve-s-sifat Djelo je, takode, dozivjelo vise 
izdanja. 1103 

1 1 - Kitabu-l-i'tikad: Rukopis ovog djela se cuva pohranjen u 
vise svjetskih biblioteka. 1104 

12 - Kitabu-l-ba'si ve-n-nusur, uos 

1099 Yidi: Kasfu-z-zunun, 1/9. Rukopis ovog djela se nalazi u biblioteci 
Ahmeda III u Istanbulu, pod rednim brojem 4288. Inade, ovo djelo je 
stampano u Ammanu u obradi dr. Serefa Mahmuda. 

1100 O ovom djelu vidi: Sijeru e'alami-n-nubela', 18/166; El-Fadlu-l-mubin, 
str. 359, Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, str. 1 1 i El-Mevsu 'atu-l- 
arabijjeti-l-alemijje, 5/454. 

1101 Nedavno je Daru-1-hadis iz Kaira objavioovo djelo u obradi Ferida 
Abdulaziza el-Dzundija. Inade, rukopisi ovog djela duvaju se u biblioteci 
Ahmeda III u Istanbulu, u Egipatskoj nacionalnoj biblioteci u Kairu i u 
biblioteci Arifa Hikmeta u Medini. 

1102 Stampano je 1371. god. po Hidzri, odnosno 1951. god. u obradi 
Muhammeda Zahida el-Kevserija, da bi poznata izdavadka kuca Daru-l- 
kutubi-l-ilmijje ponovila to izdanje 1395. god. po H. Postoji i egipatsko 
izdanje ovog djela u obradi i valorizaciji Abdulganijja Abdulhalika 
stampano iste, 1951. god. 

1103 Medu izdanjima ovog djela spomenimo indijsko izdanje 1333. god. po H. 
u obradi Muhammeda Muhjuddina el-Dza'ferija i egipatsko izdanje 
1358. god. po H. u obradi Muhammeda Zahida el-Kevserija. Inade, 
rukopis ovog djela je pohranjen u Fejzullahovoj biblioteci u Istanbulu, 
pod rednim brojem 1.307, sadrzi 205 lista a prepisan je 577. god. po H. 

1104 Pod rednim brojem 1.208/2 Cuva se u biblioteci Nur Osmana i sadrzi 98 
lista a pod rednim brojem 2.423 i sadrzi 81 list Suva se u Laleli 
biblioteci, takode, u Istanbulu, dok se jedan primjerak ovog rukopisa pod 
rednim brojem 35. nalazi u Londonskoj biblioteci. Djelo je stampano 
1380. god. po H. u Kairu, u obradi sejha Ahmeda Mursija. 

1105 Rukopis ovog djela je pohranjen u Istanbulu i to u Muzejskoj bibilioteci 
pod red. br. 2.665 i 2.666 i u Sulejmaniji bibilioteci pod rednim brojem 
1 .872, kao i u Londonskoj bibloteci pod red. br. 3.909 i 3.280. 
Brukelman spominje rukopise ovog djela u Mosulu, Irak pod red. br. 

281 



Ebu Bekr el-Bejheki 



13 - Kitabu-I-erbe'ine-I-kubra,™ 

14 - KJtabu-l-erbe'ine-s-sugra, nCl1 

15 - Kitabu-z-?uhdi-l-kebir, n ™ 

16 - Ma'rifetu-s-suneni ve-l-asari; n(B U nekim izvorima se 
spominje pod imenom Es-Sunenu ve-l-asaru, kao sto to cini hafiz Ez- 
Zehebi." 10 

17.- El-Medhalu ile-s-sumn? x ' ' 

\S - KJtabu-d-da'vat,^ 2 

19 - Fadai/u-s-sahabe, un 

20 - Fadailu-l-evkat, m * 

21 - El-Kiraetu halfe-l-imam, ms 



228/12 i u Berlinskoj biblioteci pod rednim brojem 2734. (Vidi: Tarihu-t- 
turasi-l-arebi, 1/447). 

1106 Vjerovatno na ovo djelo misli Hadzi Halifa kada ga spominje pod 
imenom Kitabu-l-erbe 'in i kaze da tretira hadise iz oblasti ahlaka. 
Bejheki u njemu spominje 100 hadisa klasificiranih u 40 poglavlja. (Vidi: 
Kesju-z-zunun, 1/53). InaSe, rukopis ovog djela je pohranjen u biblioteci 
A5ir-efendije, koja je u sastavu velike Sulejmanije-biblioteke u Istanbulu, 
pod red. br. 1 179. 

1 107 Vidi: Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 8/166; 5ejh Abdulkadir el-Amaut, nav. 
izvor, str. 1 1 i dr. El-Bundari, cit. djelo, 1/15. 

1108 Djelo je Stampano u Kuvajtu, 1983. god. u obradi dr. Tekijjuddina en- 
Nedevija. Rukopis ovog djela se Cuva u biblioteci Arifa Hikmeta u 
Medini, pod rednim brojem 142. 

iio9 p ry j {om 0VQ g £ij e i a j e gtampan u Egiptu, u obradi prof. Ahmeda Sakra. 

1110 Vidi: Sijeru e' alami-n-nubela', 18/166. Pogledaj, takode: Tedribu-r-ravi, 
2/208; El-E'alam, 1/1 16 i 5ejh A. el-Amaut, cit. izvor, str. 11. 

1111 Ovo djelo Stampano je u obradi dr. Muhammeda Dijaurrahmana el- 
E'azamija. O ovom djelu vidi: Sijeru e ' alami-n-nubela', 18/166; 
Tedribu-r-ravi, 2/208; Kavaidu-t-tahdis, str. 1 17 i dr. Subhi es-Salih, 
Ulumu-l-hadisi ve mustalehuhu, str. 85 i 95. Rukopis ovog djela je 
pohranjen u Biblioteci azijskog udruzenja u Kalkuti, pod red. br. 368. 

1 ' ' Et-Tabekatu-s-sqfi 'ijje, 3/4 , Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1 8/ 1 66, Kesju-z- 
zunun, 1/1417 i A el-Amaut, cit. djelo, str. 1 1. 

1113 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 18/166-167; El-E'alam, 1/1 16 i A. el-Amaut, 
cit. djelo, str. 11. 

1114 Vidi: dr. El-Bundari, cit. djelo, 1/17. 

282 



22 - Menakibu-s-Safi'i™ 

23 - El-Intikadu ale-s-Lfi'i}^ 1 

24 - Bejanu-l-hata' men ahta'e a/e-f-$aji'i: ms U ovom djelu 
Bejheki, buduci da je pripadao safi'ijskom mezhebu, kritikuje one 
koji su napadali imama Safiju i navodi argumente u prilog njegove 
odbrane! 

25 - Kitabu-l-hilajijjati bejne-I-Safi'i ve Ebi Hanife, 1119 i dr. 

Znacajno je napomenuti da je s njegovim djelima zaokruzeno 
sakupljanje i pisanje hadiskih zbirki. Ko bi nakon Bejhekia dosao sa 
nekim hadisom pitali bi ga gdje ga je nasao, jer vecina onoga sto je 
napisano u hadisu poslije njega samo je, ustvari, preuredivanje i 
komentiranje ranije napisanog. 

Drugi o Bejhekiju 

Imam Bejheki je bio jedan od velikana islamske misli. Brojni 
autori navode njegovu vanrednu sintezu hadiske i fikhske znanosti. 
Dok je druge muhaddise preciznost u hadiskoj znanosti i 
memoriranju hadisa, donekle, udaljilo od produbljivanja i 
preciznijeg bavljenja serijatskopravnim znanostima, svi priznaju da 
je ovaj velikan svoju preciznost jednako pokazivao i u jednoj i u 
drugoj oblasd. 

Iako je bio muhaddis vanrednih kvaliteta, autor djela iz tog 
domena koja nadmasuju brojna druga djela poznatih muhaddisa, 
on je, s obzirom na sirok spektar serijatskopravnih znanosti koje je 
priskrbio, izvanredno poznavao pravnu problematiku i samostalno 
donosio serijatske propise, i mogao je sasvim komotno - kako 



1115 Djelo je Stampano u Indiji, a zatim u Egiptu u izdanju Daru-l-hadisa iz 
Kaira, u obradi Muhammeda Bisjunija. Rukopis ovog djela se nalazi u 
biblioteci Ahmeda III i sadrzi 8 1 list. 

1 ' ' 6 Dj elo je Stampano u Kairu, 1 97 1 god., u dva toma, u obradi prof. 
Ahmeda Sakra. 

1117 Kesfu-z-zunun, 1/175. 

1118 Istiizvor, 1/261. 

11 19 Rukopisi ovog djela su pohranjeni u biblioteci Selim-age u dva toma, prvi 
sa 172, a drugi sa 174 lista i u Nacionalnoj biblioteci u Kairu, pod rednim 
brojem 94, a sadrzi 172 lista. (Vidi: dr. El-Bundari, cit. izvor, 1/15). 



283 



Ebu Bekr el-Bejheki 



primjecuje hafiz Ez-Zehebi - utemeljiti svoj fikhski mezheb! 1120 
Medutim, on je citavog zivota ostao pripadnik safijskog mezheba 
koga je, kako se vidi i iz brojnih naziva njegovih djela, svesrdno 
branio i cije stavove je jacao. 

Upravo tu njegovu crtu zapaza Imamu-1-Haremejn Ebu-1- 
Me'ali el-Dzuvejeni, kada kaze: Ni ujednom fafijskom pravniku imam 
Safija nije imao toliko dobra i takvujaftnu i snagu kao Hoje imao u imamu 
Bejhekiju! Njegov dar i dobro su se manifestirali kro^ njegova djela koja su 
bila stvarna pomoc njegovom met^bebuf 1121 

Njegova utemeljenost u hadisu bila je vidljiva u svim hadiskim 
disciplinama. Njegovi kriteriji za prihvatanje hadisa bili su jaci nego 
kod njegovih ucitelja. Iako je bio ucenik cuvenog Hakima en- 
Nejsaburija, imam Nevevi tvrdi da je bio precizniji od njega i da je 
postavljao rigoroznije uvjete za prihvatanje hadisa i od samog 
Hakima! 1122 

Abdulgaffar el-Farisi en-Nejsaburi za njega istice da je bio 
izuzetno pobozan, bogobojazan i karakteran. Uz to, napominje da 
je bio izuzetan kada je u pitanju memoriranje hadisa, poznavanje 
skrivenih mahana u hadisu, te posebno precizan u ovoj oblasti, 
tako da su brojni ucenjaci prizeljkivali da dode u Nejsabur, kako bi 
mogli od njega crpiti to ogromno znanje! 1123 

Isticuci vanrednu poboznost koja ga je krasila, imam Es-Subki 
navodi podatak u kome se kaze da je Bejheki cak 30 godina 
neprekidno postio tzv. savmu-d-debri. U24 



1120 Sijeru e'alami-n-nubela', 18/169. Vidi, takode: El-E'alam, 1/116 i A. el- 
Amaut, cit. djelo, str. 1 0. 

1121 Sijeru e'alami-n-nubela', 18/ '168; El-E'alam, 1/116 \ El-Mevsu'atu-l- 



1122 
1123 



1124 



arebijjetu-l-alemijje, 5/454. 
Provjeri: Kavaidu-t-tahdis, str. 259. 
Sejh Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, str. 10. 
Vidi o tome: El-Fadlu-l-mubin, str. 359. 

284 



Smrt 

Imam Bejheki zivio je 74 godine. 1125 Umro je 458. god. po 
Hidzri, odnosno 1066. god. po rodenju Isa, a.s, u Nejsaburu, 
odakle je na tabutu prenesen u Bejhek, gdje je i pokopan u rodnom 
Husrevdzirdu. 1126 



1125 Sijeru e 'alami-n-nubela ', 18/169. 

1126 Pogledaj: Et-Tibi, El-Hulasatufi usuli-l-hadisi, str. 137; Sijeru e 'alami-n- 
nubela', 18/169; Tedribu-r-ravi, 2/208; El-Fadlu-l-mubin, str. 359; Er- 
Risaletu-l-mustatrefe, str. 33 i Mehmed Handzic, cit. djelo, str. 92. 

285 



EN-NEVEVI 



631./1233. - 676./1277. 

Nevevi je bio ucenjak enciklopedijskog 

obrazovanja, suptilne poboznosti i vanredne hrabrosti. 

Mada je 2ivio samo 45 godina iza sebe je ostavio 

brojna djela koja su i danas nezaobilazna, posebno u 

hadiskoj i fikhskoj znanosti! 



Njegovo puno ime je Ebu Zekerijja Muhjuddin Jahja b. Seref 
b. Murrijj b. Hasan b. Hizam b. Muhammed b. Dzumu'a el-Hizami 
el-Hurani en-Nevevi ed-Dimiski es-Safi'i. 1127 

El-Hizami je nazvan po svom pradjedu Hizamu, koji se 
nastanio u mjestu Neva, u samskoj pokrajini Huran, pa je otuda 
poznat kao El-Hurani i En-Nevevi. Ed-Dimiski je prozvan po 
Damasku, mjestu stanovanja nakon odlaska iz rodne Neve. Buduci 
da je pripadao safi'ijskom mezhebu, uz ime mu se pridodavalo i 
Es-Safi'i. 



Rodenje i djetinjstvo 

Imam Nevevi roden je 631. god. po Hidzri, odnosno 1233. 
god. po rodenju Isaa, a.s, u Nevi, pokrajina Horan u danasnjoj 
Siriji.» 2 8 

Allah Uzviseni ucinio je da je Nevevi bio sklon ucenju i 
memoriranju od ranog djetinjstva. Roditelji su bili njegovi prvi 
ucitelji i podstrekaci. Jos kao dijete postao je haflz Kur'ana. Uz to 
slusao je i druge znanosti, posjecivao ucene osobe u svom mjestu i 
s njima se konsultirao. Nije su upusatao u igru i zabavu sa 
komsijskom djecom, sto je rezultiralo njihovom zaviscu i mrznjom, 
na sto se Nevevi zalio svojim roditeljima. 

Poznati ucenjak Jasin b. Jusuf el-Merakesi spominje da je vidio 
kako Nevevija, koji je tada imao deset godina, druga djeca 
izbjegavaju zbog toga sto se nije upustao u besposlice s njima, pa bi 



1127 O njegovom imenu vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 13/310; Er-Risaletu-l- 
mutatrife, str. 206; Uvod u komentaru na Muslimov Sahih Imama 
Nevevija, 1/HA (Izdanje: Mektebetu-1-fiha'i, Damask, bez godine 
izdanja); dr. Subhi es-Salih, Menhelu-l-varidin, komentar na Rijadu-s- 
salihin, 1/28; sejh Abdulkadir el-Amaut, uvod u djelu El-Ezkar od 
Nevevija, str. 9; sejh Mahmud el-Amaut, predgovor u El-Erbe 'une-n- 
nevevijje, str. 9 i dr. Mustafa el-Han, predgovor u djelu: Menhelu-r-ravi 
min takribi-n-nevavi, str. 1 1. 

1128 O tome: El-Bidaje ve-n-nihaje, 13/310; El-E'alam, 8/149; sejh 
Abdulfettah ebu Gudde, El-Ulema 'u-uzzab, ellezine aseru-l-ilme ale-z- 
zevadz, str. 146; Mahmud el-Amaut, cit. djelo, str. 9 i Usame Salahuddin 
Munejmene, predgovor u djelu Rijadu-s-salihin, str. 5 (izadanje: 
Matbe'atu-l-menar, Tunis, 1988. god.). 

289 



ga to razalostilo, te bi se udaljavao od njih, plakao i u takvom 
stanju jedina utjeha bio mu je Kur'an koji je mnogo ucio. 

U torn periodu Nevevi je radio u ducanu svojih roditelja. 
Primijetivsi njegovu sklonost ka ucenju sejh El-Merakesi predlozio 
je roditeljima da ga oslobode obaveza u ducanu kako bi se u 
potpunosti posvetio ucenju Kur'ana i ostalih elementarnih 
znanosti. Rekao je jos da u njemu prepoznaje najznaniju i 
najpobozniju osobu u svom vremenu, i velikana od koga ce drugi 
ljudi imati izuzetnu korist! Uvazivsi prijedlog tog ucenjaka, 
Nevevijevi roditelji ga oslobadaju obaveza u ducanu, tako da je 
Nevevi vrlo brzo zavrsio hifz Kur'ana, a uz to je, savladao i temelje 
brojnih znanosti. 1129 

Nakon sto je apsorbirao znanje ucenjaka iz Neve osjetio je 
neodoljivu zelju za daljim usavrsavanjem. Kada je napunio 19 
godina, otac ga 649. god. po Hidzri, odvodi u Damask da nastavi 
usavrsavanje u nauci, da iskoristi prednosti ovog velikog grada: 
brojne ucitelje i raznovrsne naucne centre i institucije! 

Znacajno je napomenuti, kako istice poznati muhaddis sejh 
Su'ajb el-Arnaut, n30 da je Damask u to vrijeme raspolagao sa vise 
od 300 skola razlicitih proflla, sto ce doprinijeti da ovaj talentirani 
mladic tu stekne izuzetno veliko znanje i da se usavrsi u brojnim 
islamskim disciplinama. 

Po dolasku u Damask prvo je slusao poznatog sejha 
Abdulkaflja b. Abdulmelika er-Reb'ija (umro 689. god.), koji je, 
kasnrje, preporucio da nastavi ucenje pred velikim alimom 
Abdurrahmanom b. Ibrahimom b. Furkahom (umro 690. god.), 
pred kojim je ucio duzi period. 

Kada mu je ovaj ucenjak pruzio ono sto je mogao, upucuje ga 
poznatom imamu, serijatskom pravniku i profesoru poznate skole 
El-Medresetu-r-revvahijje Kemaluddinu Ishaku b. Ahmedu b. Osmanu 
el-Magribiju, gdje uci duze vrijeme, stanujuci u skoli koju je 
utemeljio i izgradio Zekijjuddin ebu-1-Kasim, poznatiji kao Ibnu-u- 



1129 Ovaj momenat je lijepo zabiljezio sejh Su'ajb el-Arnaut, u uvodu 
Nevevijevog Rijadu-s-salihina, str. 9 (izdanje Daru-s-selama iz Rijada i 
Daru-l-fiha'a iz Damaska, 1994. god.). 

1130 Vidi: sejh S. el-Arnaut, cit. djelo, str. 10. 

290 



Revvaha (umro 622. god). To je skola u kojoj su predavaci bili 
velikani hadiske znanosti, poput, Ibnu-s-Salaha, Behauddina es- 
Subkija, Velijjuddina es-Subkija, Kemala b. ez-Zemlekanija, 
Safijjuddinael-Ermevija, Semsuddina el-Makdisija i dr. 

U toj skoli imam Nevevi , kako i sam priznaje, gotovo dvije 
godine nije legao u postelju, niti se najeo, vec je vrijeme provodio u 
ucenju i saznavanju. Primijetivsi takvu Nevevijevu zaljubljenost u 
znanje, njegov ucitelj El-Magribi ga silno zavoli i postavi ga za 
asistenta, kako bi u njemu imao pomagaca u predavanjima i radu sa 
studentima. 1131 



USitelji 

Imam Nevevi je, dolaskom u Damask, upoznao veliki broj 
najvecih ucenjaka tog vremena. To su bili strucnjaci raznih proflla a 
posebno je pratio predavanja onih koji su se isticali u flkhu, usuli- 
fikhu, hadisu i arapskom jeziku. Oni su, bez dvojbe, ostavili 
neizbrisiv trag na mladog istrazivaca. Spomenut cemo ovom 
prilikom, samo najznacajnija imena tog perioda od kojih je imam 
Nevevi najvise crpio znanje: 

Ebu Ibrahim Ishak b. Ahmed b. Osman el-Magribi, 
Abdurrahman b. Ahmed b. Muhammed b. Kudame el-Makdisi el- 
Hanbeli, Ebu Muhammed Abdurrahman b. Nuh el-Makdisi, Ebu 
Hafs Omer b. Es'ad er-Reb'i el-Irbili, Ebu-1-Hasen Sellar b. el- 
Hasen el-Irbili el-Halebi ed-Dimiski, Ebu Ishak Ibrahim b. Omer 
el-Vasiti, Ebu-1-Beka' Halid b. Jusuf en-Nabulsi, Ebu Ishak 
Ibrahim b. Isa el-Muradi el-Endelusi es-Safi'i, Ed-Dija' b. Temam 
el-Hanefi, Ebu-1-Abbas Ahmed b. Salim el-Misri, Ebu Abdullah 
Muhammed b. Abdullah el-Dzejjani, Ebu Muhammed 
Abdurrahman b. Salim el-Enbari, Ebu Muhammed Isma'il b. 
Ibrahim et-Tenuhi, Ebu Same Abdurrahman b. Isma'il ed-Dimiski 
i dr." 32 



1131 Isti izvori strana. 

1 ,32 njegovim uditeljima opsimije pogledaj: Predgovor na komentar 

Nevevija na Muslimov Sahih, 1/HA-VAV; Su'ajb el-Amaut, cit. djelo, 

str. 10-11 i Mahmud el-Amaut, cit. djelo, str. 10. 

291 



En Nevevi 



Brojni izvori navode da je od ucitelja hadisa slusao i naucio, 
pored ostalih, sljedeca hadiska djela: sahihe Buharije, Muslima i 
Ebu Avane, sunene Ebu Davuda, Tirmizije, Nesaije, Ibn Madze i 
Bejhekije, Malikov Muvetta', musnede Safije, Ahmeda, Darimija i 
Ebu Ja'laa, Begavijin Serhu-s-sunne, Amelu-1-jevmi ve-1-lejle Ibnu- 
s-Sunnija, El-Dzami'u liadabi-r-ravi ve-s-sami'i Hatiba el-Bagdadija, 
El-Ensabu Zubejra b. Bekkara i dr. 1133 



UCenici 

Njegovo znanje i nacin interpretiranja bili su pravi mamac za 
brojne ucenike zeljne znanja koji su dolazili iz razlicitih krajeva da 
slusaju ovog velikana. Na taj nacin izrasla je vrlo kvalitetna skupina 
njegovih ucenika od kojih izdvajamo samo neke: El-Hatib 
Sadruddin Sulejman el-Dza'feri, Sihabuddin Ahmed b.Dza'van, 
Sihabuddin el-Irbidi, Alauddin b. el- Attar i dr. 1134 

Poseban uticaj ostvario je kao upravitelj hadiske skole Daru-l- 
hadisi-l-e?reftjje u Damasku, nakon imama i svoga muderrisa Ebu 
Same, od 665. god. do svoje smrti. Inace, tu skolu koja je odigrala 
veoma dragocjenu ulogu u afirmiranju hadisa i hadiskih zananosti, 
izgradio je Esref za vrijeme vladavine Ejjubija, od 579 do 635. god. 
poHidzri. 1135 



Djela 

Rijetki su islamski ucenjaci koji su u tako kratkom zivotnom 
vijeku napisali toliko djela. Fascinantan je broj djela koja je ovaj 
velikan napisao za 45 godina zivota! Ako se analiziraju njegova 
djela, njihova brojnos,t, raznovrsnost i kvalitet, onda se ne moze 
zaobici pitanje: Kako je sve to mogao zavrsiti do 45. godine 
zivota?! To je, doista, tesko shvatiti, pogotovo onima kojima nisu 



1133 Sejh Ebu Gudde, cit. djelo, str. 148 i 5ejh Su'ajb el-Amaut, cit. djelo, str. 
11. 

1134 Vidi: Predgovor u Nevevijevom komentaru na Muslimov Sahih, 1/VAV; 
5ejh Ebu Gudde, spomenuti izvor, str. 149; 5ejh Abdulkadir el-Amaut, 
nav. izvor, str. 1 1 i Mahmud el-Arnaut, cit. djelo, str. 10. 

1135 OpSirnije o tome: §. el-Arnaut, cit. djelo, str. 11-12. 

292 



poznati njegova skromnost, upornost, te minimalna potreba za 
snom, hranom i picem. 

Odgovor na to logicko pitanje nalazi se u cinjenici da je ovaj 
velikan bio vanredno nadarena osoba, posebne intelektualne snage 
i izuzetne memorije i, povrh svega, uporan i radin. Zna se da, kao 
ucenik, gotovo dvije godine nije koristio postelju, vec bi se, kad bi 
ga san savladao, naslonio na nesto prirucno, a cim bi se probudio 
nastavio bi uciti, biljeziti i pamtiti! Neki izvori navode da je, u torn 
periodu, slusao dnevno 12 predavanja iz raznih naucnih disciplina! 
Tako je, na primjer, svakodnevno slusao predavanje iz Muslimovog 
Sahiha, Humejdijevog El-D^em'u bejne-s-sahihajni, Sirazijevog El- 
Muhesgeba, Gazalijevog El-Vesita, Ibn Dzunnijevog E/-Lume'a, 
Ibnu-s-Sekitovog Islahu-l-mantika, zatim predavanja iz sintakse, 
usuli-fikha, prenosiocima hadisa i akaidu. 1136 Njegov ucenik Ebu-1- 
Hasan b. el- Attar naglasava da je slusao svakodnevno po jedno 
predavanje, dok je dva predavanja slusao iz oblasti serijatskog 
prava iz Gazalijevog djela El-Vesit. On, takode, naglasava da su 
njegovi ucitelji komentirali sva spomenuta djela i, na taj nacin, 
prosirivali horizonte njegovih spoznaja. 1137 

Uz skromnost, minimalnu potrebu za hranom i spavanjem i 
velikom upornoscu, sto potcrtava Tadzuddin es-Subki, 1138 
zaljubljenost u nauku ga je odvojila i od braka. Otuda, poznati 
muhaddis sejh Abdulfettah ebu Gudde, u knjizi El-Ulema'u-l-usgab, 
elleyne aseru-l-ilme ale-v^v^evad^ u kojoj je naveo 35 velikih islamskih 
ucenjaka sa njihovim biografijama, koji su radi izuacavanja 
islamskih disciplina, ostavili zenidbu i ostali do kraja zivota 
neozenjeni, pored ostalih, spominje i imama Nevevija, koji je, 
posvetivsi se, naucnim disciplinama, posebno hadisu i fikhu, 
izostavio brak! 1139 



1 136 Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 13/3 10 i Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, str. 
11-12. 

1 137 O tome: §ejh Ebu Gudde, cit. djelo, str. 147. 

1138 Tabekatu-s-safi'ijjetu-l-kubra, 8/396. (vidi: Izdanje Tabe'atu Isa el-Babi 
el-Halebi, 1382. god.) 

1139 Pogledaj ovu zanimljivu knjigu koja ima 328 stranica u izdanju bejrutske 
izdavaCke kuce Daru-l-besairi-l-islamijje, objavljenu 1996. god. Inace, 
ova knjiga je dozivjela ranije jo§ tri izdanja: 1982. god. u Bejrutu, 1983. 
u Rijadu i iste godine u Lahoreu, Pakistan. 

293 



En-Nevevi 



Iz Nevevijevog raznovrsnog spisateljskog opusa izdvajamo 
sljedeca djela: 

1 - El-Minhad^ - homentar na Muslimov Sahib. To je njegovo 
kapitalno djelo. Svi se slazu da je to opcenito najbolji komentar na 
ovo najznacajnije Muslimovo djelo! 

2 - Rijadu-s-salihitr. To je veoma korisno djelo za sve, s 
obzirom da je u ovom djelu imam Nevevi navodio samo sahih i 
hasen predaje, tako da se njima moze lahko koristiti i primjenjivati 
ih u praksi, bez bojazni da se primijeni nesto sto nije utemljeno u 
serijatu. Hvala Allahu, skracena verzija ovog djela prevedena je na 
bosanski jezik i dozivjela vise izdanja, tako da svaka nasa kuca 
posjeduje primjerak ovog vrijednog djela! 

3 - Tehsgbu-l-esmai ve-l-lugati, 

4 - Minhadfy-t-talibin, 

5 - Tashihu-t-tenbih, 

6 - El-E^kar, 

7 - Bustanu-l-arifin, 

8 - Rsvdatu-t-talibin, 

9 - Et-Tibjanufi adabi hameleti-l-Kur'an, 
\Q-El-Medfyiu\ 

1 1 - Ed-Dekaik, 

12 - Menaru-l-huda, 

13 -El-Mekasid, 

14 - Et-Takribu ve-t-tejsiru, 

1 5 - Metnu-l-erbe'ine-n-nevevijje: Zbirka od 40 hadisa, za koju nas 
rahm. Mehmed-ef. Handzic kaze da ju je zapoceo Ibnu-s-Salah, 
sakupivsi 26 hadisa koji sa malo rijeci puno govore i na kojima 
pociva cjelokupni islam, da bi Nevevi dodao jos 16 hadisa, a potom 
je Ibn Redzeb namirio na 50 hadisa. 1140 Handzic je u tuzlanskom 
Hikmetu preveo i komentirao 41 hadis, sto je kasnije i objavljeno u 



1140 Vidi: Izdanje iz 1968. god. bez spominjanja izdava6a i mjesta izdavanja. 

294 



zasebnoj knjizi 1968. god. sa predgovorom hafiza Mahmud-ef. 
Traljica. 

16 -El-Fetava, poznate kao El-Mesailu-l-mensure, 

17 - El-ldah, 

18 - El-Irhd, 

19 - Hulasatu-l-ahkam, 

20 - Menakibu-f-$afi'i, i dr. 1141 

Nevevijeve osobine i vrline 

Rijetki su islamski ucenjaci koji svakog istrazivaca fasciniraju 
brojnim vrlinama i plemenitim osobinama, kao sto je bio imam 
Nevevi. Spomenucemo samo neke njegove vrline koje se spominju 
u brojnim izvorima i sto ce bid sasvim dostatno da saznamo 
kakvim karakterom, duhovnom i intelektualnom snagom je zracio 
ovaj islamski genij: 

UpornosU Ta osobina bila je prepoznadjiva crta ovog islamskog 
velikana, sto se vidi iz njegovog kompletnog zivota. Koliko je bio 
uporan i zaljubljen u nauku najbolje ilustriraju rijeci njegovog 
ucenika Ibnu-1-Attara, u kojima istice, da imam Nevevi nikada nije 
gubio vrijeme, pa cak ni kada bi bio na putu, dakle, van svoje kuce, 
ponavljao bi ono sto je znao, biljezio, pisao, drzao predavanja i 
postavljao pitanja, ukoliko bi s njim na putu bio neko od njegovih 
ucitelja! 1142 

Konacan rezultat bilo je njegovo obimno i izuzetno siroko 
znanje i obrazovanje! Vanredno dobro poznavao je vise naucnih 



1141 Pogledaj o njegovim djelima sljedece izvore: El-Bidaje ve-n-nihaje, 
13/310; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 206; El-E'alam, 8/149; Predgovor 
u komentaru Nevevija na Muslimov Sahih, 1/VAV; Predgovor u djelu Et- 
Tibjanufi adabi hameleti-l-Kur'an imama Nevevija, str. 4; §ejh Ebu 
Gudde, cit. djelo, str. 151; Sejh Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, str. 14- 
15; sejh Mahmud el-Arnaut, cit. djelo, str. 1 1 i predgovor u djelu Fetava 
el-Imam en-Nevevi, str. 4. 

1142 O tome vidi: Sejh Ebu Gudde, cit. djelo, sir. 149. 

295 



En-Nevevi 



disciplina. Uz hadis i serijatskopravne znanosti, postao je ekspert i 
u jeziku, tesawufu i jos nekim disciplinama. 1143 

Intelektualna snaga i memorija: Vanredna intelektualna snaga 
ucinila je da je vrlo brzo "savladao" brojne naucne discipline. 
Postao je hafiz hadisa i najveci strucnjak za hadiske znanosti u 
svom vremenu! Hafiz Ez-Zehebi istice da je, uz titulu hafiza hadisa 
kojom se okitio, postao ekspert u oblastima hadiske terminologije, 
teorije hadisa, prenosioca hadisa, skrivenih mahana u hadisu, a uz 
to, bio je i najbolji poznavalac serijatskog prava u svoje vrijeme, 
posebno safi'ijskog pravca kojem je pripadao. 1144 

Najbolji pokazatelj njegove vanredne intelektualne snage i 
memorije je cinjenica da je djelo Et-Tenbih "savladao" za samo cetiri 
i po mjeseca, a u preostalom dijelu godine naucio je napamet 
ogromno djelo El-Muhe3geb. ni,s 

Pobofyiost: Ibadet je bio posebno prisutan u njegovoj zivotnoj 
praksi i ibadetu se predavao, slobodno bi se moglo reci, do 
iznemoglosti! Toliko je utonuo u ibadet, ne vodeci racuna o svojoj 
ishrani, odjeci i redovnom snu, da je fizicki bio poprilicno klonuo i 
oslabio, pa mu je, primijetivsi to, Resid b. Mu'allim prigovorio, a 
Nevevi je samo odgovorio: Jedanje Allahov rob toliko postio i Allahu 
ibadet finio, pa muje, cak, i ko%a po^e/eni/a!!! 1 ™ 6 

Njegova prefinjena bogobojaznosti nije dozvoljavala da jede 
cak ni voce koje su mu nudili stanovnici Damaska, plaseci se da 
nije otrgnuto iz vakufskog vocnjaka! Bojeci se porijekla onoga sto 
dobija, on - kako biljeze izvori - nije od drugih nista htio primiti, 
niti u hrani, niti u odjeci! Primao je samo ono sto mu posalju 
roditelji ili najbliza rodbina! Tako se navodi da mu je majka slala 
odjecu a otac hranu. 1147 

Zuhd: Imam Nevevi je cijelim svojim bicem bio vezan za 
ahiret. Odrekao se mnogih prohtjeva i potreba, cak i onih koje 



1,43 Isti izvor, str. 152. 

1144 Isti izvor, str. 149. Vidi, takode: Uvod na komentar Muslimovog Sahiha 
odNevevija, WAV. 



Provjeri: dr. Subhi es-Salih, Menhelu-l-varidin, 1/29. 



1145 

1146 Ebu Gudde, spom. izvor, str. 150. 

1147 Isti izvor, str. 150. 



296 



serijat ne zabranjuje. Tako se, npr, odrekao voca koje u sebi sadrzi 
puno soka, kako to ne bi prouzrokovalo zelju za snom i 
spavanjem! 1148 

Jeo je samo jedanput dnevno i to nakon jacije, a samo jednom 
je pio tecnost i to kada ustane na nocni namaz! 1149 

Njegova hrana bila je, kako navodi hafiz Ez-Zehebi, suh hljeb 
sa najobicnijim zacinom a odjeca mu je bila pamucna i od 
ustavljene kozije koze! 1150 

Koliko nije bio vezan za dunjalucke interese najbolje svjedoci 
sljedeci primjer. Naime, kada je bio na celu El-Esrefijje, skole za 
hadis u Damasku, odredena mu je bila veoma visoka placa. 
Medutim, on od 665. god. pa sve do smrti, radeci u toj instituciji, 
nikada za svoj rad nije uzeo novae, vec bi godisnju ustedenu zaradu 
koristio za kupovinu zemlje ili knjiga, koje je uvakufljavao za 
potrebe te skole i studenata! 1151 

Hrabrost: Zahvaljujud vrlinama kojih je imao u izobilju 
zadobio je veliki autoritet i ugled u narodu. Uz narod, respektirala 
ga je i tadasnja vlast, znajuci za ugled koji je uzivao u narodu. 
Njegov da'vetski angazman bio je usmjeren na sve, pa i na 
vladajucu strukturu tadasnje islamske drzave. cim bi primjetio bilo 
kakvu negativnost u vladajucim krugovima, on bi, s velikom 
dozom hrabrosti, direktno reagovao ili bi pismenim putem 
upozorio vladajucu garnituru na opasnost i stetnost onoga sto 
cine! 1152 

Jednom prilikom, nakon ratova sa Tatarima, drzava je 
prisvojila brojne privatne posjede, cemu se Nevevi, u pismenoj 
formi ostro usprotivio, a kada ni to nije dalo rezultata, otisao je i 
veoma energicno reagovao direktno kod vlasti. Nakon tako ostrog 
istupa, vlastodrsci su naredili da se imam Nevevi skine sa polozaja 
na kome se nalazi i da mu se ukine plata! Na njihovu zalost, 



1 148 Isti izvor i strana. 

1149 Menhelu-l-varidin, 1/29. 

1 15 ° Su'ajb el-Arnaut, cit. djelo, str. 15. 

1151 O ovom nesebicnom gestu vidi: dr. Mustafa el-Han, cit. djelo, str. 15. 

1 152 Vidi, na pr, takva njegova pismena upozorenja: Ebu Gudde, cit. djelo, str. 

150-151; dr. Mustafa el-Han, cit. djelo, str. 15-16 i uvod u djelu El- 
Fetava el-Imam en-Nevevi, str. 5. 

297 



En-Nevevi 



sluzbenici su obavijestili vladajuce strukture da se Nevevi ne nalazi 
ni na kakvoj drzavnoj funkriji, niti uopce prima platu, pa prema 
tome, u torn pogledu, nista mu ne mogu uciniti!!! 1153 Kakva lekcija 
danasnjim intelektualcima, posebno onima cije su fotelje duboko 
pustile korijenje a zagrljaj sa vladajucim stxukturama postao toliko 
cvrst da ne postoji mehanizam koji bi ih mogao razdvojiti!!! 

Ocito je da se danasnji intelektualci plase vlasti i vlastodrzaca a 
ne obrnuto, kao u slucaju imama Nevevija, za koga je tadasnji 
vladar iz)svio:Ja se bojim imama Nevevija.^ 5 * 

Nemoguce je navesti sve vrline i kvalitete tog islamskog genija. 
Za istrazivace koji bi zeljeli saznati vise detalja o ovom vanrednom 
islamskom ucenjaku neophodno je da konsultiraju zasebna djela 
napisana o njemu. Prvu biografiju o njemu je napisao, kako navodi 
Imam Ez-Zehebi, njegov ucenik Alauddin b. el-Attar. Imam Sehavi 
napisao je biografiju pod naslovom: El-Menhelu-l-a^bi-r-revijj, fi 
terd%emeti-l-Imami-n-Nevevijj. nsi Poznati hafiz hadisa imam Sujuti je, 
takode, napisao jednu divnu studiju o ovom velikanu i nazvao je: 
El-Menhed^u-s-sevijj, fi terd^emeti-n-Nevevijj. Tu je i biograflja Ahmeda 
b. Muhammeda el-Misrija (umro 1178. god. po Hidzri). Od novijih 
autora zasebnu knjigu pod naslovom El-imam en-Nevevi napisao je 
profesor Abdulganijj ed-Dakr, jedan od sirijskih ucenjaka. 1156 



Smrt 

Pred samu smrt imam Nevevi vratio se iz Damaska u kojem je 
proveo 28 godina, u svoj rodni Neva. Posjetio je kabure svojih 
ucitelja, na kojima je, placuci, ucio dovu za njih, moleci Allaha 
Plemenitog, da im se smiluje! Nakon toga obilazi svoga oca i 
prijatelje i oprasta se od njih, a onda zijaret cini Kudus i ponovo se 
vraca u svoju rodnu Nevu, gdje se rabolio i u njoj umro 24. 



1153 Vidi: Predgovor u knjizi Imama Nevevija: El-Menhelu-r-revijj, str. 16. 

1154 Provjeri: El-ulema'u-l-uzzab, str. 151. 

1155 Djelo je stampano u Kairu, 1354. god. po Hidzri. 

1156 Djelo je stampano u Damasku. 

298 



redzeba 676. god. po Hidzri, odnosno 1277. god. po rodenju Isaa, 
a.s, u 45. god. zivota. 1157 

Biljezi se da je bila nezapamcena zalost, tuga i plac u Damasku 
i okolini za ovim velikanom - Allah mu se smilovao i spasio ga! 1158 



1137 O njegovoj smrti vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 13/310; Er-Risaletu-l- 

mustatrefe, str. 206 i El-E'alam, 8/149. 
1158 O ovom momentu, pogledaj: §ejh Su'ajb el-Amaut, cit. djelo, str. 15. 

299 



EZ-ZEHEBI 



673./1274.-748./1348. 

Imam Zehebi bio je institucija. Poznavanje gotovo 

svih islamskih disciplina ucinilo ga je Sivom 

enciklopedijom. Najvise se, ipak, specijalizirao u 

hadisu i kiraetu. Doprinos koji je dao, prije svega u 

oblasti hadisa, ucinio ga je nezaobilaznim izvorom za 

sve one koji se bave ovom znanoscu. 



Puno ime mu je Semsuddin ebu Abdullah Muhammed b. 
Ahmed b. Osman b. Kajmaz b. Abdullah et-Turkmani ed-Dimiski 
es-Safi'i ez-Zehebi. 1159 

Njegovi preci porijeklom su iz Turkmenistana, a njegov djed 
Fahruddin ebu Ahmed Osman (umro 683. god.), stolar po 
zanimanju, zivio je u Dijar Bakiru (Turska), odakle je doselio u 
Damask i ovaj grad uzeo za svoje boraviste. Njegov otac 
Sihabuddin Ahmed (umro 697. god.), koji je bio izuzetno poznat 
po svojoj poboznosti i velikim zanimanjem za hadis, poceo se 
baviti zlatarskim zanatom. Po svom zanimanju prozvan je E^- 
Zehebi/Zlatni, pa je i njegov sin prozvan tim imenom. 1160 



Rodenje i djetinjstvo 

Roden je u Damasku 673. god. po Hidzri, odnosno 1274. god. 
po Isaovom, a.s, rodenju. 1161 

Djetinjstvo je proveo u okrilju porodice koja je bila 
prepoznadjiva po poboznosti, bogobojaznosti i ljubavlju za 
naukom. Tako je njegova dojilja Ummu Muhammed, inace, 
supruga njegovog amidze, dobila idzazetnamu u oblasti hadisa od 
poznatih hadiskih autoriteta Ibn ebi-1-Jusra, Dzemaluddina b. 
Malika, Zuhejr b. Omera ez-Zer'ija i dr. Zehebi je od nje prenosio 
hadis. 

Njegov tetak Ali b. Sendzer b. Abdullah el-Mosuli ed-Dimiski 
ez-Zehebi (umro 736. god.) bio je poznat po svojoj ucenosti. U 
torn kontekstu ga spominje Zehebi u svom djelu Mu' d%emu-$-Iujuh. 



1159 Vidi: El-Bidaje ve-n-nihaje, 14/243; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 21; El- 
E'alam, 5/326; dr. Bessar Awad Ma'ruf, predgovor u Zehebi jevom 
kapitalnom djelu Sijeru e 'alami-n-nubela ', 1/14; Ahmed Re'fat el- 
Bedravi, predgovor u Zehebi jevom djelu Et-Tibbu-n-nebevi, str. 15 
(izdanje: Daru Ihjai-l-ulum, Bejrut, 1992. god.); Medzdi es-Sejjid 
Ibrahim, predgovor u knjizi Et-Tibbu-n-nebevi, str. 5 (izdanje: 
Mektebetu-l-Kur'an, Kairo, bez godine izdanja) i Ali Muhammed el- 
Bedzavi, uvod u djelu Mizanu-l-i 'tidal, hafiza Zehebija, 1/dal (izdanje: 
Daru-l-fikr). 

1160 Pogledaj: dr. Bessar Ma'ruf, isti izvor, 1/15-16. 

1161 El-E 'alam, 5/326; Ali M. el-Bedzavi, cit. djelo, 1/dal; Uvod u djelu El- 
Kebair imama Zehebija, str. 5 i Ahmed el-Bedravi, cit. izvor, str. 15. 

303 



Ez-Zehebi 



Drugi njegov tetak, Ahmed b. Abdulganijj b. Abdulkafi el- 
Ensari ez-Zehebi (umro 700. god), poznatiji kao Ibnu-1-Harestani, 
ucio je hadis i bio jedan od prenosilaca hadisa. Uz to je bio i hafiz 
Kur'ana i jedan od onih koji su ga stalno ucili. 1162 

U takvoj porodicnoj atmosferi u kojoj se prozimala poboznost 
sa ucenjem i znanjem, roden je i odrastao ovaj buduci velikan 
islamske misli. 

Od samih pocetaka zivota Zehebi se opredjeljuje za ucenje. 
Prvo provodi cetiri godine u mektebu kod Alauddina b. 
Muhammeda el-Halebija, a zatim uci kod sejha Mes'uda b. 
Abdullaha es-Salihija, kod koga dobro utvrduje Kur'an i pred njim 
zavrsava nevjerovatnih 40 hatmi!!! 1163 

Zehebi, jos kao djecak, prisustvuje raspravama velikih 
intelektualaca. 



PoCetak znanastvenog sazrijevanja 

Kako je spomenuto, imam Zehebi zanimao se za nauku od 
svog djetinjstva. Medutim, njegov ozbiljniji angazman na torn 
planu zapoceo je u 18. god. zivota. Dva osnovna polja zanimanja 
bili su mu kiraeti i hadis. 

Tako se 691. god. zapucuje cuvenom ucenjaku u oblastd 
kiraeta Dzemaluddinu ebu Ishaku Ibrahim b. Davudu el- 
Askelaniju, poznatijem kao El-Fadili, s ciljem usavrsavanja u 
kiraetdma, a nakon njega Ibrahimu b. Galiju el-Mukri'u ed- 
Dimiskiju, gdje savladava ucenje Kur'ana na sedam kiraeta. Uz tu 
dvojicu ucenjaka, Zehebi je sedam kiraeta usavrsio slucajuci 
ucenjake poput: Ebu Abdullaha Muhammeda b. Dzevhera et- 
Tel'aferija (umro 696.), Medzduddina ebu Bekra b. Muhammeda el- 
Mursija (umro 718.), Muveffikuddina (umro 695.), Semsuddina ebu 
Abdullaha el-Halebija (umro 700.) i dr. 

Hafiz Ez-Zehebi nije napunio ni dvadeset godina, a vec je bio 
strucnjak u kiraetima, tako da ga je 693. god., njegov sejh 
Muhammed b. Abdulaziz Ebu Abdullah ed-Dimjati, koji je bio na 



1162 O tome, vidi: dr. Be§5ar Ma'ruf, cit. djelo, 1/17-18. 

1163 Ovaj zanimljivpodatakpogledaj: dr Be§5ar Ma'ruf, isti izvor, 1/19. 



304 



smrtnoj postelji, ostavio da ga zamijeni na kiraetima koje je on 
predavao u Emevijskoj dzamiji u Damasku. 

Uz zanimanje za kiraete, Zehebi vec u 18. god. intenzivno uci i 
hadis i hadiske znanosti i u toj oblasti ce postati jedan od najvecih 
strucnjaka svih vremena. 1164 



Putovanja u potrazi za znanjem i uCitelji 

Imam Zehebi puno je putovao u potrazi za korisnim znanjem. 
On bi i vise putovao da mu je to otac dozvoljavao, kako i sam 
navodi u biografiji o Ebu-1-Feredzu el-Bagdadiju i El- 
Iskenderaniju. 1165 

Otac mu je dozvolio stalna putovanja tek 693. god. kada je 
napunio 20 godina. Te godine otac je otputovao s njim u Halep, 
gdje su zajedno slusali hadis. Inace, njegov otac je uvjetovao da sa 
njim obavezno neko putuje i da nijedno putovanje ne traje dulje od 
cetiri mjeseca! Tako je u Egipat 695. god. poslao sa njim brata po 
mlijeku, Davuda b. Ibrahima el-Attara, poznatog safi'ijskog 
pravnika, osam godina starijeg od Zehebija. 1166 

Vec od prvih putovanja Zehebi je puno naucio i iskoristio 
znanja i iskustva svojih ucitelja. Od prvih znacajnijih putovanja je 
njegov odlazak u Ba'lebek. U torn mjestu 693. god. Zehebi uci 
Kur'an po svim kiraetima pred poznatim sejhom El-Meveffikom 
en-Nesibijem (umro 695. god.). U istom mjestu slusa cuvenog 
muhaddisa Tadzuddina ebu Muhammeda el-Magribija el- 
Ba'lebekija (umro 696. god.). 1167 

Nakon toga, putuje u Halep gdje puno vremena provodi 
slusajuci Alauddina el-Erminija el-Halebija, za koga Zehebi priznaje 
da je bio divan ucitelj, vanrednih vjerskih, duhovnih i intelektualnih 
osobina. nm Uz tog ucenjaka slusa brojna predavanja od ostalih 
strucnjaka ovog znamenitog islamskog centra. Uz to, obilazi - kako 
tvrdi u svom poznatom djelu Mu'dfymu-f-fujuh — ostale centre u 



O ovim detaljima, vidi: isti izvor, 1/20-22. 



1164 

1165 Navedeni izvor, 1/24. 
1,66 Provjeri: isto djelo, 1/25. 

1167 Vidi: Ibnu-1-Dzezeri, Gajetu-n-nihaje, 2/71. 

1168 Es-Subki, Tabekatu-s-safi'ijje, 9/102. 

305 



Ez-Zehebi 



Samu tj. danasnjoj Siriji, Palestdni, Jordanu i Libanu: Horns, Hamu, 
Tripoli, 1169 Kirk, Mu'are, Busru, Nabuls, Remlu, Kudus i Tebuk. 1170 

Zehebi je rano otputovao i u Egipat zeljan znanja i novih 
spoznaja. Prvog koga je od poznatdh ucenjaka slusao u Egiptu bio 
je Dzemaluddin ebu-1- Abbas Ahmed b. Muhammed el-Halebi, 
poznat pod imenom Ibnu-z-Zahiri (umro 696. god.). Pored njega 
uci pred Ebu-1-Me'alijem Ahmedom b. Ishakom el-Ebrekuhijem 
(umro 701. god.), sejhu-1-islamom, velikim mudztehidom i 
vrhovnim kadijom Tekijjuddinom Ebu-1-Fethom Muhammedom 
b. Alijem, poznatijim kao Ibn Dekik el-Id (umro 702. god.), 
Serefuddinom Abdulmu'minom b. Halefom ed-Dimjatijem (umro 
705. god.) i dr. 

Za vrijeme boravka u Egiptu, neko vrijeme provodi u 
Aleksandriji i slusa cuvenog Ebu-1-Hadzdzdadza Jusufa b. Hasana 
et-Temimija, Ebu 7 l-Hasana Ali b. Ahmeda el-Garafija, dok kiraete 
uci pred strucnjacima za ovu oblast, kao sto su Serefuddin ebu-1- 
Husejn Jahja b. Ahmed b. es-Savvaf el-Dzizami i Sadruddin 
Sahnun, pred kojim se specijalizira u Versovom i Hafsinom kiraetu 
i to za samo 11 dana!!! 1171 Iz oblasti hadisa u ovom naucnom centru 
posebno saznaje od hadiskog strucnjaka Tadzuddina el-Husejnija 
el-Vasitija (umro 704. god.). 

Imam Zehebi koristio je odlazak na hadz, pored ostalog, i za 
sticanje znanja. Kada je 698. god., pred samu smrt svoga oca, 
otisao na hadz, sa njim je isla i velika grupa njegovih ucitelja i 
prijatelja. Medu njima je tada bio Ebu Abdullah Muhammed b. 
Abdulmuhsin, poznat po imenu Ibnu-1-Herrat el-Hanbeli (umro 
728. god.), veliki muhaddis i predavac na El-Mustansirijji, koji je te 
godine boravio i drzao predavanja u Damasku. Na torn putovanju 
Zehebi se puno okoristio druzenjem sa ovim velikim muhaddisom. 
Uz njega, u Mekki, Medini, Mini, Arefatu i dr. mjestima, Zehebi je 
iskoristio prisustvo velikog broja islamskih strucnjaka da sto vise 
od njih nauci. 1172 



1 169 Tripoli, o kome je ovdje rijed, nije glavni grad Libije, vec istoimeni grad 
u danasnjem Libanu. 

1170 dr. Bessar Ma'ruf, nav. izvor, 1/25-26. 

1171 Vidi: El-Bedzavi, Isti izvor, 1/ha i dr. B. Ma'ruf, isti izvor, 1/27-30. 

1172 O ovome opsimije: dr. B. Ma'ruf, cit. djelo, 1/31. 

306 



Njegovo zanimanje za brojne znanosti bilo je uocljivo. Ipak, 
najvise se usredsredio i usmjerio u oblasti hadisa i hadiskih 
disciplina. 

Ucenjaci koji su na njega najvise ostavili traga bili su: 
Dzemaluddin ebu-1-Hadzdzadz Jusuf b. Abdurrahman el-Mizzi 
(umro 742. god.), Tekijjuddin Ahmed b. Abdulhalim, poznatiji kao 
Ibn Tejmijje (umro 728. god.) i Alemuddin ebu Muhammed Kasim 
b. Muhammed el-Birzali (umro 739. god.). S njima se druzio tokom 
citavog zivota. Oni su mu bili i ucitelji i prijatelji. 

Covjek koji je najvise ucinio da Zehebi zavoli hadis bio je 
Alemuddin el-Birzali. 

Ibn Tejmijje je najvise uticao na Zehebija u oblasti akaida. 
Zehebi, iako je bio safi'ijskog, a Ibn Tejmijje, hanbelijskog 
mezheba, i mada se cesto razilazio sa njim u nekim pitanjima, 
izuzetno ga je volio, respektirao i smatrao ga najvecim ucenjakom 
togvremena! 1173 

Ako se uzme u obzir cinjenica da je hafiz Ez-Zehebi slusao 
1.300 ucitelja i od njih apsorbirao znanje, onda se nije cuditi sto je 
postao ucenjak enciklopedijskog znanja, osoba koja je iza sebe 
ostavila ogroman broj ucenika i stotine djela, koja su i danas 
nezaobilazna literatura iz brojnih naucnih disciplina! 

AngaSiranost u obrazovnim institucijama 

Nakon sticanja vanrednog znanja imam Zehebi pocinje to 
znanje i drugima priblizavati. Prva duznost sa koje je mogao svoje 
znanje realizirati bilo je mjesto hatiba u jednoj dzamiji u blizini 
Damaska, koju obavlja od 703. do 718. god. Smatra se da je tada 
napisao svoja najbolja djela. 

Hafiz Ez-Zehebi 718. god. postaje profesor na poznatoj 
hadiskoj skoli Daru-l-hadis, nakon smrti svoga ucitelja sejha 
Kemaluddina Ahmeda b. Muhammeda el-Vailija, koji je bio 33 



1173 Pogledaj op§irnije: cit. izvor, 1/35-38. 

307 



Ez-Zehebi 

godine predavac na toj obrazovnoj instituciji. U ovoj hadiskoj skoli 
Zehebi je i stanovao i na njoj ostao sve do svoje smrti. ,m 

Nakon smrti svog sejha Sihabuddina Ahmeda b. Dzehbela, 
729. god., imam Zehebi pocinje predavati i na poznatoj hadiskoj 
skoli Zahirijja. nis 

Deset godina nakon toga, 739. god., nakon smrti svog 
uvazenog ucitelja Alemuddina el-Birzalija, Zehebi pocinje voditi 
brigu o poznatoj hadiskoj skoli Nefisij/i, gdje je bio i predavac. 

Osnivanjem skole za Kur'an i hadis, poznate kao Tenki^jja, 
Zehebi preuzima odsjek za hadis i njime rukovodi. 

Medu hadiskim skolama koje je Zehebi nadgledao, njima 
rukovodio i predavao jos su i Fadilijja i Unrijja. 

Znacajno je napomenuti da ga je u skoli Turbe Ummi Salih 
(nakon Zehebijeve smrti), naslijedio cuveni Ibn Kesir, haflz hadisa 
i poznatd mufessir. 1176 

Njegovo mjesto u naucnim krugovima 

Njegov znanstveni opus najbolje se primjecuje kroz brojna 
pisana djela, koja su imala i imaju ogroman broj citalaca, koji ih 
koriste sve do danas kao nezaobilaznu literaturu u raznim naucnim 
disciplinama. 

Uz brojna djela koja je napisao, on je skratio i niz znacajnih, ali 
opsirnih djela, i, na taj nacin, ucinio ih privlacnijim i prijemcivijim 
za citaoce i istrazivace. Znacajno je napomenuti da ta djela Zehebi 
nije samo skratio, nego je dodavao ono sto je neophodno, 
ispravljao potkradene greske i cinio brojne zahvate koji ce uciniti 
da djelo bude zanimljivije i korisnije. 

Veliki broj pohvala na racun ovog velikana zabiljezen je u 
islamskoj literaturi, od priznanja Ibn Hadzera el-Askalanija, da je 



174 O tome pogledaj: El-Bidaje ve-n-nihaje, 14/96. 

1175 Ovu obrazovnu instituciju je utemeljio Zahir el-Bundekadari 676. god. 
Danas je u ovoj zgradi smjestena poznata Nacionalna biblioteka u 
Damasku, sa istim nazivom Zahirijja. 

1176 Opsimije o ovome: dr. Bessar Ma'ruf, isti izvor, 1/42-43. 



308 



Zehebi osoba kojaje u svom vremenu najuse napisala, n11 a to zbog toga, 
kako on navodi, sto je Zehebi pijuci zemzem-vodu molio Allaha da 
mu podari dobro pamcenje, ostroumnost i inteligenciju, preko 
njegovog ucenika Saladuddina es-Safedija, koji tvrdi da Zehebi nije 
imao staticnost i suhoparnost vecine muhaddisa, vec je snagom 
svoje inteligencije dublje pronicao u hadis! 1178 Zatim, preko svog 
ucenika Ibn Kesira koji ga deflnira kao: velikog haji^a hadisa, 
historilara islama i predvodnika muhaddisa, sa kq/'im je udaren pefat 
uBteljima i hafiqima hadisa! 1 ' 119 do njegovog ucenika Es-Subkija, koji 
tvrdi da je Zehebi muhaddis svog vremena i ucenjak kojeg niko u 
to vrijeme nije nadmasio! 1180 

Veliki je broj ucenjaka koji su toliko epiteta uputili na adresu 
ovog velikana da ih je, zbilja, nemoguce nabrojiti. 1181 

Djela 

Rijetki su ucenjaci u svijetu koji su napisali toliko djela koliko 
je napisao ovaj velikan. Ovom prilikom navescemo samo neka: 



I - Iz oblasti kiraeta: 

1.- Et-Telvihatufi ilmi-l-kira' ati. 

II - Iz oblasti hadisa: 

2.- El-Mustedrek ala Mustedrek el-Hakim, 
3.- El-Erbe'une-l-buldanijje, 
4.- Es-Selasune-l-buldanijje, 
5.- El-Kelamu ala hadisi-t-tajri, 
6.- Turuku ehadisi-n-nu^uli, 



1177 Dr. BeSSar Ma'ruf, cit. djelo, 1/52. 

1178 Es-Safedi, El-Vafi bi-l-vefejat, 2/163. 

1179 



El-Bidaje ve-n-nihaje, 14/243. 
1,80 Vidi: Et-Tabekatu-s-safi'ijje, 9/100-101. 
1181 Ko zeli vi§e o tome saznati, neka pogleda uvod u njegov Sijeru e'alami- 

n-nubela od dr. BeSSara Ma'rufa, 1 /46-72. 

309 



Ez-Zehebi 



7.- El-Muki^atufi ilmi mustalehi-l-hadisi, 
8.- Menijjetu-t-talibi lie'a$g}-l-metalib. 

III - Iz Oblasti akaida: 

9.- Ehadisu-s-sifati, 

10.- Er-Risaletu-^-^ehebijje ila Ibn Tejmijje, 

U.-EI-Arlu, 

12.- El-Kebairu, 

13.- Ma ba'de-l-mevti, 

14.- Dfy^unfi-f-fefa'ati. 

IV - Iz oblasti Usulu-1-fikha: 

15.- Mes'eletu-l-idfyihad, 

1 6.- Mes'eletu-l-haberi-l-vahidi. 

V - Iz oblasti serijatskog prava: 

1 7.- Fadailu-l-had^d^i ve efalihi, 

18.- El-Ubas, 

19.- E/-l/£r, 

20.- Hukuku-l-d^ari. 

VI - Iz oblasti rekaika: 

21.- D^u^unfi mehabbeti-s-salihin, 
22.- Zikru-l-w'ldan, 
23. - Du'au-l-mekrub. 



310 



VII - Iz oblasti tariha i biografija: 

24.- Ahbaru kudati Dimi/k, 
25.- El-I'iam bivefejati-l-e'alam, 
26.- Tarihu-l-islam, 
27.- Te^kiretu-l-huffa^ 
28.- Duvelu-l-islam, 
29.- Sijeru e'alami-n-nubela', 
30.- Tabekatu-f-fujuh, 
31.- Mu'dfymu-f-fujuh, 
32.- El-Mugnifi-d-du'afai, 
33.- Mi^anu-l-i 'tidal. 

VIII - Iz oblasti biografija pojedinaca: 

34.- Terdfymetu ebi Hanife, 

35.- Terdfymetu Ahmed b. Hanbel, 

36.- Terd$emetu-I-Safi'i, 

37.- Terdfymetu Malik b. Ems, 

38.- Es-Siretu-n-nebevijje, 

39.- Ahbaru Ummi-l-mu'minineAUa, 

40.- Menakibu-l-Buhari. 

IX - Iz ostalih oblasti: 

41.- Et-Temessuku bi-s-sunen, 

42.- Et-Tibbu-n-nebevi, 

43.- Dfy^m fifadli Ajeti-l-kursi. 



311 



Ez-Zehebi 

X - Skracene verzije velikih djela: 

44.- Tekgbu tekgbi-l-kemalifi esmai-r-ridfy/i, 

45.- Muhtesaru Tarihi Bagdad, Hatiba el-Bagdadija, 

46.- Muhtesaru Tarihi Dimi/k, Ibn Asakira, 

47.- Muhtesaru El-Mustedrek ale-s-sahihajni, 

48.- Muhtesaru Tuhfeti-l-elraf, bima'rifeti-l-atraf, El-Mi%%ija, 

49.- Muhesgebu-s-Suneni-l-kubra, Bejhekija, 

50.- El-Munteka min Mu'd^eme/i-t-Taberani: El-Evsat ve-1- 
Kebir.' 182 



Dr. Bessar Ma'ruf poimenice spominje 215 djela koja je 
napisao imam Zehebi. Ta brojka sasvim dovoljno govori o 
plodnom spisateljskom djelu ovogvdikana. 



Smrt 

Imam Zehebi je pred kraj zivota dobro oslabio. Posebno je 
imao problema sa vidom. U islamskim izvorima navodi se da je 
oslijepio 741. god. Tako je posljednjih sedam godina prestao pisati 
djela, ali je, zato, i dalje bio aktivan u predavanjima i usmenom 
prenosenju znanja na svoje ucenike. 

Umro je u Turbetu Ummi Salih, hadiskoj skoli u kojoj je dugo 
godina predavao, 748. god. po Hidzri, odnosno 1348. god. po 
rodenju Isa, as. Ukopan je na Babu-s-sagiru u Damasku. 1183 



1182 O njegovim djelima vidi: Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 21; El-E'alam, 

5/326; El-Bedzavi, cit. djelo, 1/ZA; dr. B. Ma'ruf, nav. izvor, 1/75-90 i 

dr. 
1183 Vidi o tome: El-Bidaje ve-n-nihaje, 14/243; Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 

21; Uvod u El-Kebair, s*. 5; dr B. Ma'ruf, cit. djelo, 1/73 i Ali el- 

Bedzavi, nav. izvor, 1/vav. 



312 



IBNKESIR 



701./1302. - 774./1373. 

Ibn Kesir je bio veliki hafiz hadisa. Isticao se 

svojom memorijom i inteligencijom. Uz brojna djela iz 

oblasti hadisa i hadiskih znanosti napisao je i cuveni 

komentar Kur'ana, koji se svrstava medu najbolje 

tef sire do sada napisane. Pored toga, bio je vanredni 

poznavalac serijatskog prava i historije. 



Njegovo ime je Ebu-1-Fida' 'Imaduddin Isma'il b. Omer b. 
Kesir b. Dav' b. Kesir b. Dir' 1184 el-Kuresi el-Busrevi ed- 
Dimiski. 118 * 

Roden je 701/1302. god. 1186 u jednom selu u blizini Busre, 
sjeverno od Damaska, u Samu. 1187 

Otac mu je bio hatib u Busri. Umro je kada je Ibn Kesir usao 
u cetvrtu godinu zivota. 1188 Brigu o njemu tada je preuzeo njegov 
brat, sejh Abdulvehhab, od koga se puno okoristio. On mu je, 
ustvari, bio i prvi ucitelj. Sedamsto seste god. po Hidzri on seli sa 
svojim bratom u Damask, gdje nastavlja izucavanje islamskih 
znanosti. 1189 



UCitelji i uCenici 

Hafiz Ibn Kesir jos od ranog djetinjstva marljivo uci i obilazi 
najpoznatije sejhove toga vremena, kako bi asporbirao sto vise 
znanja iz raznih oblasti i disciplina. Ipak, najvise vremena proveo je 
u Damasku, gdje je najvise i naucio. 

Njegovu zarku zelju za ucenjem i memoriranjem najbolje 
ilustrira Ibnu-l-'Imad el-Hanbeli ed-Dimiski, koji navodi da je Ibn 



1184 Sejh Muhammed Abdurrezzak Hamza u predgovoru djela: El-Ba 'isu-l- 
hasis serh Ihtisaru 'ulumi-l-hadis, Ahmeda Muhammeda Sakira, 
spominje umjesto Dir' ime Zer'. (Vidi: cit. djelo, str. 23.) 

1185 O njegovom imenu pogledaj: Muhammed b. Dza'fer el-Kettani, Er- 
Risaletu-l-mustatrefe, str. 175; Hajruddin ez-Zirikli, El-E'alam, 1/320; 
Abdulkadir el-Amaut u uvodu Ibn Kesirovog Tefsira, 1/15 Ahmed 
Abdulvehhab Futejh, uvod u djelu El-Bidaje ve-n-nihqje Ibn Kesira, 
1/dzim. 

1186 Doduse historicari se razilaze u godini njegovog rodenja. Tako neki 
smatraju da je Ibn Kesir roden 700. godine medu kojima je i na§ 
Mehmed-ef . Handzic. (Vidi: Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 58.) 

1187 Sejh Muhammed Abdurreazzak Hamza, nav. izvor, str. 23. 

1188 Mr. Ahmed Adilovic, Ibn Kesir, Novi horizonti, br. 18, februar2001. 
god, str. 22. 

1189 Vidi: Sejh Abdulkadir el-Arnaut u uvodu Ibn Kesirovog Tefsira 1/15, 
izdanje: Mektebetu daru-s-selam, Rijad i Mektebetu daru-l-fijha ', 
Damask, 1994. god. 

315 



Ibn Kesir 



Kesir naucio napamet djelo Et-Tenbih i Ibnu-1-Hadzibov El- 
Muhtesarsz 18 godina. 1190 

Ibn Kesir slusao je brojne ucitelje. Izdvojicemo samo neke: 

1. Behauddin el-Kasim b. Asakir (umro 723. god. po H.), 
najpoznatiji muhaddis Sama i autor brojnih djela iz raznih 
disciplina, a posebno hadisa i hadiskih znanosti; 

2. Sejh Dzemaluddin Jusuf b. Zekijj el-Mizzi (umro 742.god. 
po H.), autor poznatog djela Teh^bu-l-kemal. Uz njega je puno 
boravio i izuzetno dobro iskoristio njegovo zavidno znanje. 
Znacajno je naglasiti da se hafiz Ibn Kesir ozenio njegovom 
kcerkom, pa je i to bio razlog vise, njegovoj prisnijoj vezi sa ovim 
islamskim ucenjakom. 

3. Burhanuddin Ibrahim b. Abdirrahman el-Fezari, poznatiji 
kao Ibnu-1-Ferkah (umro 729.god). Pred njim je ucio serijatsko 
pravo. 

4. Ahmed b. ebi Talib, poznatiji kao Ibnu-s-Sahne iz Hidzaza 
(umro 730. god.). Ovaj velikan zivio je preko stotinu godina. 

5. Sejhu-1-islam Tekijjuddin Ahmed b. Abdulhalim b. Tejmijje 
(umro 728. god.). Brojni autori primjecuju da se Ibn Kesir, ipak, 
najvise okoristio znanjem ovog vanrednog ucitelja. Kada je Ibn 
Tejmijje imao problema, to se odrazilo i na Ibn Kesira, kao jednog 
od njegovih najboljih i najmarljivijih ucenika. 

6. Hafiz Semsuddin Muhammed b. Ahmed ez-Zehebi (umro 
748. god.), autor brojnih djela iz razlicitih islamskih disciplina, a 
posebno hadisa i hadiskih znanosti. Od njega je Ibn Kesir posebno 
puno naucio u oblasti hadiskih disciplina. 

7. Ishak b. Jahja el-Amidi, sejh zahirija (umro 725. god.). 

8. Muhammed b. Zerrad, 

9. Ibnu-s-Sirazi, 

10. Isa b. el-Mut'im, 

1 1 . Ebu Musa el-Karafi, 



1190 Uporedi: Ahmed Abdulvehhab Futejh u uvodu Ibn Kesirovog djela El- 
Bidaje ve-n-nihaje, 1/dal; izdanje: Daru-l-hadis, Kairo, 1993. god. 

316 



1 2. Ebu-1-Feth ed-Debusi, 

13. Ali b. Omer el-Vani, i dr. 1191 

S obzirom na vanredno pamcenje i vrlo veJiki autoritet medu 
muslimanima, brzo je postao izvor na kojeg su upucivani oni koji 
traze znanje. Utjecao je na brojne ucenjake svoga vremena. Mnogi 
od njih su biJi njegovi marljivi ucenici. Medu njima posebno se 
istice Ibn Hadzdzi, koji tvrdi da se nikada nije sastao sa Ibn 
Kesirom a da nesto novo nije naucio. 1192 

Ucenjaci o Ibn Kesiru 

Njegovu ucenost, poslovicnu memoriju i vanrednu 
inteligenciju isticali su svi islamski ucenjaci. Uz brojna postignuca u 
raznim islamskim disciplinama, posebno se isticao u tefsiru, hadisu 
i historiji. Tako dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi istice: Ibn Kesir 
dostigaoje veoma ^avidan nivo u oblasti ^nanosti, Ito mu potvrduju ucenjaci, a 
posebno se isticao u tefsiru, hadisu i historiji}™ Njegov ucenik, Ibn 
Hubejb tvrdi da mu nije bilo premca u te tri naucne grane. 1194 

Poznati islamski historicar Ebu-1-Mehasin Tagri Berdi, takode, 
to potcrtava dodajuci i serijatsko pravo kao poseban domen 
njegovog zanimanja, pa kaze: Ibn Kesir se posebno istakao u fikhu, 
tefsiru i hadisu. A zatim dodaje: Mnogoje sakupljao i pisao, a u% to je 
poucavao druge i prenosio im to %nanje. Bio je vanredan ekspert u hadisu, 
tefsiru, fikhu, arapskom je^'ku i dr. ^nanostima. l^davao je fetve i poucavao 
druge sve dokga nije smrt ^adesila - Allah mu se smilovao! 11 ^ 



1191 O njegovim Sejhovima pogledaj sljedece izvore: dr. Muhammed Husejn 
ez-Zehebi, Et-Tefsiru ve-l-mufessirun, 1/242 (izdanje 1976. god.); Sejh 
Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, 1/15; Sejh Muhammed Abdurrezzak 
Hamza, cit. djelo, str. 24; Ahmed Abdulvehhab Futejh, cit. djelo, 1/dal; 
Uvod u Ibn Kesirovom Tefsiru, str. 13 (izdanje: Visoki saudijski komitet 
za pomoc BiH, Sarajevo, 2000.) i mr. Ahmed Adilovic, cit. clanak, str. 
22. 

1 192 Uvod u Ibn Kesirov Tefsir, str. 14 (izdanje na bosanskom jeziku). 

1193 Et-Tefsiru ve-l-mufesssirun, 1/243. 

1194 Provjeri: Isti izvor, isti torn i strana. 

1195 Sejh Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, 1/15. Uporedi, takode: Predgovor 
Ibn Kesirovom Tefsiru na bosanskom jeziku, str. 14 i mr. Ahmed 
Adilovic, spomenuti clanak, str. 23. 

317 



U Bedru-t-tali, biografiji hafiza Ibn Kesira, spominje se da se 
isticao u fikhu, tefsiru, hadisu, gramatici i dr. znanostima. Bio je 
muftija i predavac i napisao je veliki broj vanredno korisnih djela, 
od kojih je najpoznatiji poznati Tefsir, koji sadrzi srz svih ranijih 
tefsira. U njemu je prenio razna misljenja i predaje i sve to krunisao 
svojim najljepsim i najkorisnijim napomenama. Njegov je tefsir, 
zasigurno, kako se navodi u ovoj biografiji, jedan od najboljih 
tefsira. 1196 

Poznati hafiz hadisa i njegov ucitelj Ez-Zehebi s velikim 
respektom govori o ovom velikanu islamske misli. On kaze: Onje 
bio imam, muftija, vrsni muhaddis, vjesti fakih, mufessir koji i^yanredno 
po^naje tefsire. Napisao je mnogo korisnih djelaP m 

Cuveni hafiz Ibn Hadzer el-Askalani o njemu kaze: Bavio se 
hadiskom naukom, napisao tefsir i poceo pisati veliko djelo u fikhu koje nije 
^avrsio. Napisao je historijsko djelo El-Bidaje ve-n-niha/e/Pocetak i kraj, 
napisao biografiju naj^nacajnijih ucenjaka safi'ijskog me^heba... Uaoje pred 
Ibn Tejmijjom i neuobicajeno ga %avolio %bog cegaje imao i velikih problema. 
Imaoje iya^ito jako pamcenje i volio se na lijep nacin sa/iti. Njegova su djela, 
jos %a njegova %ivota, bila po^nata u citavom islamskom svijetu a poslije 
njegove smrti mnogi su se njima okoristiliP 98 

Ed-Davudi u djelu Tabekatu-l-mufessirin, kako navodi dr. ez- 
Zehebi, kaze da je Ibn Kesir bio paradigma svim ostalim ucenjacima i 
hafiyma hadisa*™ 

Zakljucujuci doprinos Ibn Kesira u raznim islamskim 
discplinama i navodeci njegov vanredni znanstveni opus, dr. Ez- 
Zehebi zakljucuje: Ibn Kesirov ^nanstveni opus doci ce do i%ra%aja tek 
kada se protita njegov tefsir Hi njegova historija. Ta dva djela spadaju medu 
najbolja i najvrednija djela koja su ljudi uopce napisali! 12 ™ 



1196 Predgovor Ibn Kesirovom Tefsiru na bosanskom jeziku, str. 

1197 Prethodni izvor, str. 13. 

1198 Isti izvor, str. 13. Takode, uporedi: Sejh Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, 
1/15. 

ii99 Et_j e j- S i ru ve-l-mufessirun, str. 242. 
1200 Cit. izvor, str. 243. 



318 



Djela 

Hafiz Ibn Kesir bio je veoma plodan pisac. Napisao je brojna 
djela koja su postala nezaobilazan izvor muslimanima sve do 
danasnjeg dana. Naime, njegova brojna djela se i danas stampaju i 
temeljna su literatura iz razlicitih islamskih disciplina brojnim 
istrazivacima i zaljubljenicima u islamske znanosti. Zbog 
ogranicenosti prostora spomenucemo samo neka: 

1. Tefsiru-l-Kur'ani-l-'a^m. Ovo djelo predstavlja, po mnogima, 
jedan od najboljih komentara Kur'ana. Djelo je stampano vise puta. 
Skracena verzija ovog djela, hvala Allahu, prevedena je i stampana i 
na nasem jeziku. 1201 

2. El-Bidaje ve-n-nihaje. Znacajno djelo iz historije. U njemu 
autor u 16 dijelova i 8 velikih tomova 1202 govori, na temelju 
Kur'ana i sunneta, o stvaranju svijeta, o poslanicima od Adema, a.s, 
do Muhammeda, s.a.v.s, i o periodu sve do 767. god. po Hidzri. 1203 

3. Et-Takmilu fi ma'rifeti-s-sikati ve-d-du'afai ve-l-med^ahili. Ovo 
djelo je plod djela njegove dvojice ucitelja hafiza El-Mizzija i hafiza 
Ez-Zehebija Teh^ibu-l-kemali fi esmai-r-rid^ali i Mi^anu-l-i' tidali fi 
nagdi-r-rid^ali sa Ibn Kesirovim korisnim dodacima koji tretiraju 
povredivost i nepovredivost prenosilaca hadisa. 

4. El-Hedju ve-s-sunenu fi ehadisi-l-mesanidi ve-s-suneni. Djelo je 
poznato i pod imenom D^ami ' u-l-mesanidi i predstavlja kombinaciju 
hadiskih zbirki El-Kutubu-s-sitte, Musned Ahmeda b. Hanbela, El- 
Beigara, Ebu ]a'la el-Mevsilija i Ibn ebi Sejbe. Ovo djelo je Hafiz 
klasificirao prema fikhskim poglavljima. 



1201 Ovu skracenu verziju sacinio je Muhammed Nesib er-Rifa'i. Prevela ju je 
grupa autora sa arapskog na bosanski jezik. Djelo je, u izdanju Visokog 
saudijskog komiteta za pomoc narodu BiH, Stamapano u Sarajevu, 2000. 
god. 

1202 Prema izdanju izdavacke kuce Daru-l-hadis, Kairo, 1993. god. . 

1203 Dio ovog obimnog djela govori o poslanicima i kod nas je prevedeno pod 
nazivom: Kazivanja o vjerovjesnicima, u prijevodu mr. Ahmeda 
Adilovica a u izdanju AIO, Zenica, 1999. god. 

319 



5. Muhtesaru ' ulumi-l-hadis. To je, ustvari, skracena verzija Ibn 
Salahove Mukkaddime iz domena hadiske terminologije i teorije 
hadisa. 1204 

6. Serhu Sahihi-l-Buhari. Komentar na Sahib imama Buharija. 
Na zalost, ovo djelo nije dovrsio. 

7. Musnedu-s-sejhajm. Ibn Kesir u ovom djelu, koje ima tri 
toma, donosi hadise koje prenose Ebu Bekr i Omer, r.a, od 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, a tretiraju propise i razne fetve. 

8. Muhtesaru-l-medhali. Ovo je djelo, ustvari, skracena verzija 
poznatog djela El-Medhalu ile-s-Sunen imama el-Bejhekija. 

9. Tahrid^u ehadisi-t-tenbih. U ovom djelu Hafiz obraduje hadise 
u poznatom safi'ijskom djelu Et-Tenbih. 

10. Tahrid^u ehadisi Muhtesar Ibnu-l-Had^ib. Ovdje obraduje 
hadise navedene u safi'ijskom djelu Muhtesaru-l-Had^ib. 

11. Ehadisu-t-tevhidi ve-r-reddi 'ale-s-sirki. Djelo u kojem Hafiz 
navodi hadise koji su u vezi s akaidom. 

12. Tabekatu-s-safi'ijje. Obzirom da je imam Ibn Kesir 
pripadao safi'ijskom mezhebu cini se sasvim prirodnim sto je 
sacinio i ovo znacajno djelo u kojem je naveo biografije svih velikih 
safi'ijskih pravnika i mislilaca. 

13. Menakibu-s-Safi'i. Biografija imama Safije sa njegovim 
brojnim vrlinama i kvalitetima. 

14. El-Kevakibu-d-derari. Djelo iz historije. 

15. Semailu-r-Kesuli ve delailu nubuvvetihi ve fadailihi ve hasaisihi. 
Djelo koje tretira osobine, vrijednosti i specificnosti posljednjeg 
Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s. 

16. Ihtisaru-s-sireti-n-nebevijjeti. U njemu Ibn Kesir pise o 
dogadajima iz predislamskog doba, za vrijeme pojave islama, sa 
posebnim naglaskom na biografiju Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 



1204 Ovo djelo je izvanredno komentirao poznati egipatski muhaddis 5ejh 
Ahmed Muhammed Sakir i nazvao ga El-Ba 'isu-l-hasisifi serhi 
Muhtesari 'ulumi-l-hadisi. Djelo je Stampano i do danas je dozivjelo viSe 
izdanja. 

320 



17. El-Ahkamu-l-kebire. Djelo tretira serijatskopravnu gradu. 

18. Kitabu-l-ahkam. Veliko djelo iz oblasti serijatskog prava. 
Nazalost, nije ga uspio dovrsiti. Obradujuci fikhska pitanja u ovom 
djelu stigao je do hadzdza. 

19. Risa/e fi-l-dv^had. Djelo koje tretira borbu na Allahovom 
putu. U nekim izvorima ovo djelo se spominje pod imenom El- 
Id%tihadfi takbi-l-d%had.™ 

20. Kitabu-s-sima'. Ovo djelo navodi Hadzi Halifa u svom 
Keffu-%-!iutiurt. n06 

Doprinos hadiskoj znanosti 

Ako se analiziraju djela ovog islamskog velikana dolazi se do 
zakljucka, da je i pored izvanrednog komentara Kur'ana, koji, na 
neki nacin, sva druga djela baca u sjenu, Ibn Kesir, ipak, najvise 
napisao iz oblasti hadisa i hadiskih znanosti. Uz to je bio briljantni 
znalac hadisa. Posebno je bila prepoznadjiva njegova memorija, sto 
je bila, svakako, neophodna karakteristika svih velikana ove 
znanosti. Pogledate li naprijed navedena njegova djela primjeticete 
da je polovina tih djela iz oblasti hadisa i hadiske znanosti, a 
preostala njegova djela su iz raznih drugih islamskih oblasti, sto 
eksplicite, upucuje na to da je hadis njegova uza specijalnost. 

Njegov Tefsir obiluje hadisima i, s pravom, se moze koristiti 
kao validan izvor u hadiskoj oblasti, buduci da hadise u ovom djelu 
navodi sa potpunim lancem prenosioca. 

Da o njemu nemamo nikakvih drugih tragova osim njegove 
titule hafiza hadisa dovoljno bi nam govorilo o njemu kao 



1205 Vidi: §ejh Abdulkadir el-Amaut, cit. djelo, 1/17. Mr. Ahmed Adilovic u 
vec citiranom tekstu navodi ga kao zasebno djelo, Sto je, najvjerovatnije, 
rezultat spomin janja jednog te istog djela razliCitim imenima. (Vidi: cit. 
clanak, str. 24). 

1206 OpSimije o njegovim djelima pogledaj: Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 175, 

195, 210 i 215; Hajruddin ez-Zirikli, El-E'alam, 1/320; §ejh Abdulkadir 
el-Amaut, cit. izvor, 1/16-17; Ahmed Abdulvehhab Futejh, spom. djelo, 
1/ha-vav; Sejh Muhammed Abdurrezzak Hamza, cit. izvor, str. 25-27, 
Predgovor u Tefsiru Ibn Kesira na bosanskom jeziku, str. 14 i mr. Ahmed 
Adilovic, spom. Clanak, str. 23-24. 

321 



Ibn Kesir 



vrhunskom strucnjaku iz ove oblasti. Svi autori koji su o njemu 
pisali to naglasavaju. 

O njegovom vanrednom poznavanju hadisa i hadiskih 
znanosti svjedoci njegov ucenik Ibn Hadzdzi, koji o njemu kaze: 
Od svih uienjaka koji su fyvjeli u nafe vrijeme onje bio najbolji po^navalac 
teksta hadisa i njegove vjerodostojnosti, fto su posvjedocili i njegovi kolege i 
ufitelji. lako sam fosto bio njegov gost, uvijek sam se okoristio njegovim 
^nan/em! 1207 

Ibnu-l-'Imad el-Hanbeli, autor poznatog djela Se^eratu-^eheb 
istice: Haji^ Ibn Kesir imaoje veoma veoma jako pamcenje a vrlo maloje 
yaboravljao... Bioje veoma plodan muhaddis. nos 

Ibn Hadzer el-Askalani za njega tvrdi da se bavio hadiskom 
%nanofcu; hafiz Ez-Zehebi ga istice kao vrsnog muhaddisa, a sejh Ebu 
Abdullah ed-Dimiski (umro 842. god. po H.) za njega kaze da je 
bio provjereni muhaddis. xm 

Hafiz Es-Sujuti kaze za Ibn Kesira da je bio muhaddis fakih, 
koji se bavio fikhom kroz hadis. On, takode, istice: Ibn Kesir je bio 
struinjak u oblasti hadiskih ^ananosti, raspo^navanju autentiZnih hadisa od 
onih koji to nisu, raspo^navanju nedostataka u lancu prenosilaca i 
pou^danosti njihovih prenosi/aca! mo 

Ovih nekoliko navoda sasvim je dovoljno da se utvrdi njegovo 
zanimanje za hadis, kao i njegova vanredna ucenost u ovoj oblasti. 



Smrt 

Hafiz Ibn Kesir umro je u Damasku, u gradu u kojem je i 
proveo najveci dio svoga plodonosnog zivota, 774/1373. godine, u 
74. god. zivota. 1211 Oslijepio je, kako navodi Ibn Hadzer el- 



1207 Sejh Abdulkadir el-Arnaut, cit. djelo, 1/16; Sejh Muhammed Abdurrezzak 
Hamza, cit. djelo, str. 25 i mr. Ahmed Adilovic, cit. Slanak, str. 23. 

1208 Ahmed Abdulvehhab Futejh, cit. djelo, 1/ha; Sejh Abdulkadir el-Aranaut, 
cit. djelo, 1/16 i predgovor Ibn Kesirovom Tefsiru na bosanskom jeziku, 
str. 14. 

1209 Vidi: Predgovor bosanskom izdanju Ibn Kesirovog Tefsira, str. 13-14. 

1210 Isti izvor, str. 13. 

1211 El-E'alam, 1/320 i Et-Tefsiru ve-l-mufessirune, str. 242. 

322 



Askalani, pred kraj zivota. 1212 Ukopan je pored svog najistaknutijeg 
ucitelja Sejhu-1-islama Ibn Tejmijje. 1213 



1213 Dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi, cit. djelo, str. 242 i mr. Ahmed 



12 Sejh Muhammed Abdurrezzak Hamza, cit. djelo, str. 27. 
Dr. Muhammed Husejn ez-Ze 
Adilovic, cit. Clanak, str. 22. 

323 



IBNHADZER EL-ASKALANI 

773./1372.-852./1449. 

Ibn Had^er je jedan od najvecih ucenjaka hadisa u 

historiji. Autor stotina knjiga iz razlifiitih oblasti, a 

posebno hadiskih disciplina. Gotovo da nema ni 

jednog segmenta u hadiskoj znanosti u kojem on nije 

napisao nezaobilazno djelo, koje ce postati izvor za sve 

generacije do danasnjeg dana! 

Njegov Fethu-l-Bari na 8.890 stranica najbolji je 
komentar Buharijinog Sabiba. 



Njegovo puno ime je Ebu-1-Fadl Sihabuddin Ahmed b. Ali b. 
Muhammed b. Muhammed b. Ali b. Mahmud b. Ahmed el-Kinani 
el-Askalani el-Misri es-Safi'i, poznatiji kao Ibn Hadzer. X2U 

Ibn Hadzer ime je dobio po pripadnosti porodici Hadzer, jer je, 
prema imamu Es-Sehaviju, badger titula za neke od njegovih 
predaka. El-Kinani oznacava pleme iz kojeg potice ovaj velikan, El- 
Askalani je dobio po Askalanu, mjestu u Palestini, odakle poticu 
njegovi preci, El-Misri po Egiptu u kojem je roden, a Es-Safi'i po 
pripadnosti safi'ijskoj pravnoj skoli. 1215 

Roden je 773. godine po Hidzri, odnosno 1372. godine po 
rodenju Isaa, a.s, u Egiptu. 1215 

Djetinjstvo i pocetak intelektualnog sazrijevanja 

Ibn Hadzer djetinjstvo je proveo kao jetim. Otac mu je umro 
kada je imao samo cetiri godine, a majka jos i ranije. Brigu o njemu 
tada preuzima Zekijjuddin el-Harubi, u to vrijeme jedan od velikih 
egipatskih trgovaca. 

Sa pet godina Ibn Hadzer pocinje pohadati mekteb i tu uci 
osnove vjere, a vec sa devet godina, pred sejhom Sadruddinom es- 
Siftijem, postaje hafiz Allahove Knjige. Kao dvanaestogodisnjak je 
u Haremi-serifu u Mekki, za vrijeme ramazana 805. godine, klanjao 
kao imam teravih-namaz sa hatmom. 

Uz Kur'an i njegovo ucenje zavolio je, jos kao djecak, kiraete, 
fikh, arapski jezik i knjizevnost. Vrlo rano naucio je napamet 
poznata djela: Umdetu-l-ahkam, hafiza El-Makdisija, El-Elfijja fi 



1214 O njegovom imenu vidi: Er-Risaletu-l-mustatrife, str. 162; El-E'alam, 

1/178; Hedju-s-sari, uvod u Ibn Hadzerov Fethu-l-bari, str. 5; El-Isabefi 
temjizi-s-sahabe, 1/2; El-Isti'dad li jevmi-l-mi'ad, str. 1; dr. Zuhejr 
Nasiru-n-Nasir, predgovor Ibn Hadzerovom djelu Ithafu-l-mehere bi-l- 
fevaidi-l-mubtekere min atrafi-l-asere, 1/19 i Ganim b. Abbas Ganim, 
uvod u Ibn Hadzerovom djelu Lisanu-l-mizan, 1/29. 

1215 Vidi: sejh Habiburrahman el-E'azami, predgovor u Ibn Hadzerovom 
djelu El-Metalibu-l-alijje, bi zevaidi-l-tnesanidi-s-semanijje, 1/elif. 

l2]6 El-E'alam, 1/178. 

327 



ulumi-l-hadisi, hafiza El-Irakija, El-Havi-s-sagir, El-Muhtesar, Ibn 
Hadziba i dr."" 

Vec u mektebu pokazivao je da ima vanrednu memoriju i 
natprosjecnu inteligenciju. Tako je suru Merjem naucio napamet za 
samo jedan dan! Inace, kada bi samo dva puta proucio stranicu 
Kur'ana, treci put bi je vec znao napamet! 1218 



Putovanja u potrazi za znanjem i ucitelji 

Uz Egipat, gdje je odrastao, Ibn Hadzer obilazi Hidzaz, 
Jemen, §am, Haremejn, Kudus, Nablus, Remlu, Gazzu, El-Halil i 
druga mjesta i podrucja i uci kod brojnih sejhova u razlicite 
znanstvene discipline. 

Kur'an uci pred Sadruddinom Muhammedom b. 
Muhammedom b. Abdurrezzakom es-Siftijem (umro 808. god.) a 
tedzvid pred Sihabom Ahmedom b. Muhammedom b. Alijem el- 
Hajutijem (umro 807. god.). Sahihu-l-Buhari slusa i uci pred 
hidzaskim hadiskim autoritetom sejhom Afifuddinom Abdullahom 
b. Muhammedom en-Nesavurijem (umro 790. god.) i on mu je, 
ujedno, bio i prvi ucitelj u hadisu. To je bilo za vrijeme njegovog 
boravka u Mekki 785. god. Ovo najpoznatije hadisko djelo uci, 
takode, pred Salahom Ebu Alijem Muhammedom b. 
Muhammedom ez-Ziftavijem (umro 794. god.). To djelo uci i u 
Egipru 806. godine pred Abdurrahmanom b. Abdulvehhabom b. 
Rezinom (umro 791.), a zatim pred velikim poznavaocima tog 
djela, kao sto su Ibn ebi-1-Medzd (umro 803. god.), Burhan es-Sami 
(umro 800. god.), Es-Suvejdavi (umro 804.god.) i drugi. 

Prvi ucitelj uz kojeg je ucio teoriju hadisa i hadisku 
terminologiju bio je Dzemaluddin Ebu-1-Hamid Muhammed b. 
Abdullah b. Zahira el-Mekki (umro 817. godine). On, prilikom 
boravka u Mekki, pred njim uci, pored ostalog, i Umdetu-l-ahkam, 
poznatog hafiza hadisa Abdulganijja el-Makdisija (umro 600. god.). 



1217 O tome pogledaj: sejh Habiburrahman el-E'azami, cit. izvor, 1/ba i 
Ganim b. Abbas Ganim, nav. izvor, 1/30 i Safijjurrahman el- 
Mubarekfuri, u predgovoru Ibn Hadzerovom djelu Bulugu-l-meram, str. 
5. 

1218 Dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/19. 

328 



Svoje putovanje u Damask (802. godine) najvecim dijelom 
koristi slusajuci hadis od Ibn Asakirovih (umro 723.) i Sulejman b. 
Hamzinih (umro 715.) ucenika. U Damasku je boravio 100 dana i 
za to vrijeme, kako se istice u nekim izvorima, slusao je 1.000 
hadiskih djela, poglavlja i dijelova, medu kojima, El-Mu'dfymu-l- 
evsat, imama Taberanija (umro 360.), Ma'rifetu-s-sahabe, Ibn Mende 
(umro 395.) i druga. 

Tokom ramazana 796. godine Ibn Hadzer susrece se sa 
hafizom Zejnuddinom ebu-1-Fadlom Abdurrahimom b. Husejnom 
el-Irakijem (umro 806. god.), cuvenim hadiskim ekspertom, od 
koga se nije odvajao punih deset godina. On mu je, svojim 
znanjem i suptilnoscu, posebno omilio hadisku znanost, koju je 
Ibn Hadzer od tada posebno zavolio! 

Arapski jezik, poeziju i knjizevnost ucio je u Jemenu pred 
Medzduddinom Muhammedom b. Ja'kubom el-Fejruzabadijem es- 
Sirazijem (umro 817.). Inace, u Jemenu je sreo i brojne druge 
ucenjake, ucio od njih i okoristdo se njihovim znanjem. 

U Egiptu je ucio brojne discipline pred Sulejmanom b. 
Abdunnasirom el-Ibsitijem (umro 811.). Arapski jezik, serijatsko 
pravo i matematdku ucio je pred poznatim Semsuddinom 
Muhammedom b. Alijem b. Muhammedom el-Kattanom, koji se 
ubraja u prve njegove ucitelje iz domena serijatskog prava. Kasnije 
je fikh ucio i pred sejhu-1-islamom Siradzuddinom el-Bulkinijem 
(umro 805.), koji mu je prvi dao dozvolu za izdavanje fetvi i 
odrzavanje predavanja. Fikh, takode, uci i pred Siradzuddinom b. 
el-Mulekkinom (umro 804.), Burhanuddinom el-Ebnasijem (umro 
802.) i drugim. 

Usuli-fikh je ucio pred El-Izzom b. Dzema'om (umro 
819.god.). 

Zanimljivo je istaknuti da je u svakoj od tih disciplina Ibn 
Hadzer postigao zavidno znanje i postao izvor s kojeg ce se 
napajati buduce generacije. 1219 



1219 O njegovom stjecanju znanja i najpoznatijim uditeljima vidi opsimije: 
Habiburrahman el-E'azami, cit. djelo, 1/ba-ha; dr. Zuhejr Nasiru-n-Nasir, 
nav. izvor, 1/20-21 i Ganim b. Abbas Ganim, spom. izvor, 1/29-30 i 
Safijjurrahman el-Mubarekfuri, cit. djelo, str. 5. 

329 



Ibn Hadzer el-Askalani 



Imam Es-Sehavi tvrdi da nijedna osoba u to vrijeme nije srela 
vise utemeljenijih ucenjaka u razlicitim znanastvenim disciplinama, 
kao sto je ucinio Ibn Hadzer! 1220 

Pored vec spomenutih ucitelja, Ibn Hadzer je puno naucio i 
od El-Hejsemija, Et-Tenuhija, El-Gimarija, Ebu-1-Abbasa el- 
Lu'lu'ija, Ebu Hurejre ez-Zehebija i Ebu Sa'da es-Sem'anija. 

Ibn Hadzera ljubav spram znanja nije sprijecila da uci i od 
zena, tadasnjih poznatih strucnjaka u odredenim oblastima. Tako je 
puno naucio od Merjem bint el-Ezre'i, Fatime i Aise, dvije kcerke 
hafiza hadisa Muhammeda b. Abdulganijja i drugih. 1221 

Broj njegovih ucitelja bio je, doista, veliki. Sam Ibn Hadzer ih 
je spomenuo u svojoj knjizi El-Medfyne' u-l-muesses, bi-l-mu' d^emi-l- 
mufehres, klasificirajuci ih po arapskoj abecedi, dijeleci ih u pet 
kategorija i navodeci, nakon biografije svakog od njih, ono sto je 
od njega cuo, kao idzazetnamu koju je od njega dobio! 

U£enici 

Ibn Hadzer je, po referencama, bio najrespektabilniji ucenjak 
u svoje vrijeme. Sa svih strana ljudi zeljni znanja hrlili su u grupama 
torn moru razlicitih naucnih disciplina. Cak su i najvisi predstavnici 
razlicitih mezheba bili njegovi ucenici. 1222 Niko u to vrijeme nije 
okupljao veci broj simpatizera razlicitih znanastvenih oblasti, a 
posebno hadisa, koliko je to cinio hafiz Ibn Hadzer. 

Tom prilikom istaknucemo samo njegove najznacajnije 
ucenike. To su, prije svih: hafiz Semsuddin es-Sehavi, sejhu-1-islam 
Zekerijja el-Ensari, Dzemaluddin Ibrahim el-Kalkasendi, 
Serefuddin Abdulhakk es-Sinbati, El-Izz b. Fehd, Ibn Erkmas, 
Burhan el-Beka'i, hafiz Sihabuddin Ahmed b. ebi Bekr el-Busiri i 
dr. 1223 



1220 Uporedi: sejh El-E'azami, cit. djelo, 1/ha. 

1221 Taj zanimljiv podatak spominje sejh El-E'azami. Vidi: cit. djelo, isti torn 
i strana. 

1222 Tu tvrdnju iznio je hafiz Es-Sehavi, njegov udenik. Vidi: El-E'azami, cit. 
djelo, 1/ha. 

1223 Vidi: El-E'azami, cit. djelo, 1 /HA-VAV. 

330 



Djela 

Ibn Hadzerov spisateljski opus je, uistinu, veliki! Pisao je djela 
iz razlicitih oblasti, a posebno fikha, usuli-fikha i akaida. Najvise se, 
ipak, profilirao u hadisu i hadiskoj znanosti. Gotovo se ne moze 
naci disciplina u hadiskoj znanosti u kojoj nije napisao neko 
vrijedno, korisno i sve do sada nezaobilazno djelo! 

Hafiz Es-Sehavi, njegov poznati ucenik a kasnije veliki 
strucnjak u hadisu, tvrdi da je Ibn Hadzer napisao vise od 150 
djela, uglavnom iz hadisa, ali i iz drugih oblasti! 1224 

Ganim b. Abbas Ganim u predgovoru Ibn Hadzerovom 
Lisanu-l-mi^an navodi listu od 191 djela. 1225 Medutim, ako se 
pazljivije pregleda ta lista ustanovice se da su u njoj izostavljena cak 
njegova cuvena djela, poput Takribu-t-teh^iba, Teh^tbu-t-teh^tba i 
druga. Ako se, pak, zna da znatan broj njegovih djela sadrzi vise 
tomova, dolazi se do saznanja da je ovaj velikan autor vise stotina 
knjiga koje su i danas nezaobilazna literatura na islamskim 
univerzitetima sirom svijeta! 

Jedno od njegovih najvaznijih djela je, svakako, Fethu-l-Bari 
biferhi Sahihi-l-Buhari. Ovo djelo u naucnim krugovima smatra se 
najboljim komentarom Buharijinog Sahiha. On, sa uvodom o ovo 
kapitalno djelo, koje je Ibn Hadzer nazvao Hedju-s-sari, sadrzi 14 
velikih tomova sa ukupno 8.890 stranica! 1226 

Da Ibn Hadzer, osim tog kapitalnog djela, koje Safijjurrahman 
el-Mubarekfuri naziva jednom vrstom rjecniha i enciklopedije sunneta, 
nista drugo nije napisao, ostao bi vrijedan paznje i sa respektom bi 
se gledalo na njega! 1227 Koliko je Ibn Hadzer utrosio truda i 
vremena radeci na torn djelu najbolje ce ilustrirarti cinjenica da ga 
je pisao u vremenu od 817. do 842. god. po Hidzri, dakle, punih 25 
godina! 1228 

Kada se tome doda njegovo djelo El-habefi temjiq-s-sahabe, u 4 
velika toma, u kome je Ibn Hazer objedinio 12.295 biografija 



1224 Uporedi: Isti izvor, 1/VAV i El-Mubarekfuri, isti izvor, str. 5. 

1225 Vidi: Lisanu-l-mizan, 1/32-41. 

1226 Vidi izdanje: Daru-r-rejjan li-t-turas, Kairo, 1986. god. 
1227 'E1-Mubarekfiiri, cit. djelo, str. 5-6. 

1228 Vidi: El-E'azami, nav. izvor, 1/za. 



331 



Ibn Hadzer el-Askalani 

ashaba, Ithafu-l-mehere, u 17 tomova, Tehsgbu-t-tehsgb, sa 12 tomova i 
brojna druga sa vise tomova, onda tek osjecamo potrebu da se 
ovom velikanu pride sa duznim postovanjem i izuzetnim 
respektom! 

Ovdje ce, izmedu tolikog broja, biti spomenuta samo njegova 
najvaznija djela: 

1.- Fethu-l-Bari, najpoznatiji komentar na Buharijin Sahih u 13 
tomova, 

2- Tehsgbu-t-tehsgb, 

3.- Takribu-t-tehsg'b, 

4.- Usanu-l-mi^an, 

5.- Bulugu-l-meram, fi ehadisi-l-ahkam, 

6.- El-It kanjifadaili-l-Kur i 'an, 

7.- Ithafu-l-mehere, bi-l-fevaidi-l-mubtekere, min atrafi-l-alere, 

8.- El-Metalibu-l-akje, hi ^evaidi-l-mesanidi-s-semanye, 

9.- Esbabu-n-nu^ul, 

10.- El-Ihkamu libejani mafi-l-Kur'ani mine-l-ibhami, 

11.- Atrafu-s-sahihajni ale-l-ebvabi ve-l-mesanidi, 

12.- El-emali-l-hadisijje, 

13.- Bugietu-r-ravi bi ebdali-l-Buhari, 

14.- Tuhfetu ehli-l-hadisi an hjuhi-l-hadisi, 

15.- Et-Te^kiretu-l-hadisiJje, 

16.- Ta'd^tlu-l-menfe'atifi rid^ali-l-erbe'ati, 

17.- Tagliku-t-ta'lik, 

18.- El-Dfymi 'u-l-kebir min suneni-l-beHri-n-ne^r, 

19.- Ed-Dureru-l-kamine, fi e'ajani-l-mieti-s-samine, 

20.- Sifau-l-gileli ft bejani-l-ileli, 

21 .- El-Ttirafbi evhami-l-etraf, 

22.- El-Fevaidu-med%mu'a, bi atrafi-l-edifaai-l-mesmu' a, 



332 



23.- El-Medfyne'u-l-muesses, bi-l-mu'd%emi-l-mufehres, 

24.- Mu'dfymu-s-hjuh, 

25.- El-Mugterib ft bejani-l-mudtarib, 

26-Nu^betu-l-dbabifi-l-eIkabi, 

27.- Nu^hetu-1-kulubifi mdrifeti-l-mubeddeli ve-l-maklubi, 

28.- Nu^hetu-s-sami'inefi rivajeti-s-sahabeti ani-t-tabUm, 

29.- Takribu-l-menhed^i bitertibi-l-mudred^i, 

30.- Takvimu-s-senadi bi mudred^i-l-isnadi, 

31.- El-Isabefi temji^i-s-sahabe, 

32.- Elkabu-r-ruvati, 

33.- Ed-DibadfyP 29 

Izuzetna angaziranost 

Buduci da je hafiz Ibn Hadzer bio vanrednih intelektualnih i 
moralnih kvaliteta ponudeno mu je vise razlicitih prestiznih i 
znacajnih funkcija. 

U nekoliko navrata mu je nudeno mjesto kadije sto je on 
odbijao, medutim, nakon silovitih pristisaka je, ipak, tu funkciju 
primio i na polozaju kadije i, izvjesno vrijeme vrhovnog kadije, 
ostao 21 godinu. Plaseci se iskusenja koje taj polozaj donosi on se, 
pred smrt, povukao sa te znacajne funkcije! 

Uz to, bio je predavac na vise tadasnjih obrazovnih institucija. 
Tako je predavao tef sir i tefsirske znanosti na Huspnijji i Mensurijji, 
hadis i hadiske znanosti na Husejnijji, Zejnebijji, Sejhunijji, Salihijji, 
Nedfynijji... a flkh na Mu'ejjidijji. 

Hatib je, prvo, bio u dzamiji Al-A^har, a onda u dzamiji Amr 
b. el- Asa, r.a. 



1229 O njegovim brojnim djelima vidi: Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 162; El- 
E'alam, 1/178; El-E'azami, cit. djelo, 1/vav-za i Ganim b. Abbas 
Ganim, nav. izvor, 1/32-41. 

333 



Ibn Hadzer el-Askalani 



Neko vrijeme bio je direktor poznate biblioteke El-Mahmudijja 
i za to vrijeme sacinio katalog svih rukopisa koji su se u njoj 
nalazili! 1230 



Vrline 

Moraine vrline bile su prepoznatljiva crta ovog islamskog 
velikana. Njegova skromnost u jelu, picu i odijevanju bila je primjer 
drugima. Uz obavezan namaz i post, dobrovoljno je to praktdcirao 
daleko vise, i na taj nacin, postao od onih na koje se moze 
ugledati. 1231 

Njegove intelektualne vrline ucinile su da je bio primjer u 
brzom i permanentnom citanju. Za samo deset dana, procitao je, u 
vremenu izmedu podne i ikindije-namaza, kompletan Sahih imama 
Buharija. Na jednom putovanju u Siriju, u jednom dahu. za samo 
jedan dan, procitao je El-Mu'dfymu-s-sagir imama Taberanija. 
Prilikom boravka u Damasku, u vremenskom intervalu od dva 
mjeseca i 10 dana, uz pisanje, procitao je i oko 100 tomova knjiga 
razlicitih sadrzaja! 1232 

Drugi o Ibn Hadzeru 

Najveci ucenjaci njegovog vremena svjedoce da je imao 
posebnu memoriju i vanrednu intelektualnu snagu, da je bio 
jedinstven ucenjak u poznavanju. prenosilaca hadisa, izuzetan 
ekspert u poznavanju cdi i na^il-predaja, skrivenih mahana u hadisu i 
velikan na koga su drugi upuceni u toj oblasti. 1233 

Njegov ucitelj, hafiz El-Iraki, poznatd hadiski strucnjak, tvrdi 
da je Ibn Hazer bio najznaniji u hadisu od svih njegovih ucenika i 
prijatelja! 1234 



1230 O tim aktivnostima pogledaj: El-E'azami, cit. djelo, 1/dzim i Ganim b. 
Abbas Ganim, nav. izvor, 1/30-31. 

1231 O njegovim vrlinama vidi: EI-Mubarekfuri, cit. djelo, str. 6 i Ganim b. 
Abbas Ganim, spom. izvor, 1/31. 

1232 EI-E'azami, isti izvor, 1/za. 

1233 Isti izvor, 1/dal. 

1234 Isti izvor, torn i strana. 



334 



Koliko je hafiza Ibn Hadzera respektirao njegov ucitelj, 
najbolje ce docarati sljedeca izjava. Pred samu smrt hafiza El- 
Irakija su upitali: Ko bi te mogao naslijediti nakon smrti'? Odgovorio je: 
Ibn Hadzer, %atim moj sin Ebu Zur'a a onda el-He/semif 1235 

Ibnu-1-Imad za Ibn Hadzera kaze da je bio veliki pjesnik, 
muhaddis i serijatski pravnik! Na drugom mjestu ga opisuje na 
sljedeci nacin: Veliki utenjak islama, i^u^etan autoritet, emiru-l-mu 'minin 
u hadisu i hafi^ svog premena. n2i6 

Et-Tekijj el-Fasi i Burhan el-Halebi isticu: Nismo sreli nikog 
slitnog njemuP 211 

Imam Es-Sevkani kaze: Ibn Had^erje veliki ipo^nati hafi^ hadisa, 
jedinstven imam u po^navanju hadisa i hadiske ^nanosti i vanredan 
po^navalac skrivenih mahana u hadisu P 2 ** 

Ibn Fehd el-Mekki tvrdi da je Ibn Hadzer napisao vanredna 
djela koja su mnogostruko korisna i u kojima je nadmasio sve 
ucenjake svoga vremena! 1239 

Smrt 

Ibn Hadzer je ustrajavao na putu sticanja znanja, vlastitog 
sazrijevanja i konstantnog prenosenja znanja na druge sve do smrti. 

Umro je 852. god. Po Hidzri, odnosno 1449. god. po rodenju 
Isaa, a.s. Zivio je blizu 80 godina. Ukopan je u blizini Dejlemijinog 
turbeta u Kairu. 1240 

Zabiljezeno je da su se brojni ucenjaci, uglednici i predstavnici 
vlasti izuzetno trudili, gotovo takmiciJi ko ce vise vremena provesti 



1235 Ebu Zur'aje umro 826. godine, a El-Hejsemi 807. god. po Hidzri. Vidi: 
dr Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, isti izvor, 1/21. 



El-E'azami, spom. izvor, 1/dal. 



1236 
1237 

Isti izvor, torn l strana. 

1238 Isti izvor, tom i strana. 

1239 Dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 1/21. 

1240 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 162; El-E'alam, 1/178; El-E'azami, cit. 
djelo, 1/elif i El-Mubarekfuri, spom. izvor, str. 6. 

335 



Ibn dzer el-Askalarri 



u nosenju Ibn Hadzerovog tabuta iz respekta i postovanja prema 
njegovoj ucenostd, ugledu i poboznosti! 1241 



1241 Proyjeri ovaj zanimljiv detalj: dr. Zuhejr b. Nasiru-n-Nasir, cit. djelo, 
1/22 i Ganim b. Abbas Ganim, cit. izvor, 1/31. 



336 



DJELAL UDDIN ESS UJUTI 

849./1445. -911./1505. 

Imam Sujuti je bio jedan od najplodnijih pisaca, ne 

samo u historiji islama vec i uopce. Nema ni jedne 

discipline iz koje nije ostavio znacajna djela. Autor je, 

po mnogima, najmanje 600 djela! Posebno se isticao u 

hadisu i hadiskim znanostima, pa je, zbog velike 

utemeljenosti i strucnosti dobio titulu hafiza hadisa i 

bio najveci muhaddis svoga vremena! 



Ebu-1-Fadl Dzelaluddin Abdurrahman b. Kemaluddin ebi 
Bekr b. Muhammed b. Sabikuddin b. Fahruddin b. Nasiruddin el- 
Misri el-Hudajri es-Sujuti et-Tuluni es-Safi'i. 1242 

Rodenje i poCeci intelektualnog sazrijevanja 

Roden je 849/1445. god. u Kairu. 1243 Medudm, u njegovom 
imenu Es-Sujuti jasno se nazire da je on iz grada Asjuta. To je, 
ustvari, porijeklo njegovog oca, jer ga je on donio u Kairo kada je 
Dzelaluddin bio mali. Otac mu je umro kada je on imao pet godina 
i sedam mjeseci. Vec je tada znao gotovo kompletan Kur'an 
napamet. Naime, naucio ga je do poglavlja Et-Tahrim. Hafiz 
Kur'ana postao je vec u osmoj godini zivota. 1244 

Nakon zavrsetka hifza Kur'ana nastavio je sa memorisanjem 
poznadh djela iz islamskih znanosd kao sto su: El-Umda, El- 
Minhadfyt-l-fikhi, El-Minhad^u-l-usuli i Elfijja b. Malik. 1245 

Znacajno je napomenuti da se imam Sujuti od najranijih dana 
mladosd druzio s najznacajnijim djelima velikih islamskih ucenjaka, 
a neki ce, poput znamenitog islamskog pravnika Siradzuddina el- 
Belkinija imati izvanredan uticaj na njega. Uz njega, izuzetan utjecaj 



1242 Vidi o tome: Dzemaluddin el-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 428; Omer 
Kehhale, Mu'dzemu-l-mu'ellifin, 5/128; El-E'alam, 3/301; Er-Risaletu-l- 
mustatrefe, str. 84; dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi, Et-Tefsiru ve-l- 
mufessirun, str. 25 1 i dr. Ahmed Smajlovic, Dzelaluddin es-Sujuti, 
Nauka o osnovama vjere, Islamska misao, br. 103, god. IX, juli 1987., 
str. 18. 

1243 Dr. Ali Husejn el-Bevvab, predgovoru djelu imama Sujutija Et-Teterrufu 
fi-t-tashifi, str. 6. 

1244 Vidi: Muhammed es-Sejjid Ebu Ammihi, u predgovoru na Sujutijevo 
djelo Fadlu-l-dzeledi 'inde fakdi-l-veledi, str. 9. 

1245 Uporedi: Jahja Isma'il Ahmed, uvod u djelu Esbabu-l-vurudi-l-hadis 
imama Sujutija, str. 39 (izdanje: Daru-l-kutubi-l- 'ilmijje, Bejrut, 1984.); 
Muhammed Ebu-1-Fadl Ibrahim, predgovor djelu El-Itkanufi 'ulumi-l- 
Kur'an imama Sujutija, 1/4. (izdanje: Daru-t-turas, Kairo, 1967.) i dr. 
Ahmed Smajlovic, uvod u tekstu: Dzelaluddin es-Sujuti, Nauka o 
osnovama vjere ('Ilmu usuli-d-din), Islamska misao, god. IX, juli 1987., 
br. 103, str. 18. 

339 



Dzelaluddin es-Suiuti 



na Sujutija ce izvrsiti sejhu-1-islam Serefuddin el-Menavi, sejh 
Tekijjuddin el-Hanefi i sejh Muhjuddin el-Kafidzi. 1246 

Kakav je imam Sujuti, jos kao mladic, bio intelektualni 
kapacitet, najbolje ce ilustrirati cinjenica da je, kako navodi dr. 
Ahmed Smajlovic, sa osamnaest godina poceo predavati arapski 
jezik, sa dvadeset ostale islamske znanosti, a sa malo vise od 
dvadeset godina pocinje izdavati fetve i baviti se idztihadom! 1247 

Nije ni cudo sto je tako rano postao izvanredan znalac u 
brojnim oblastima kada je jos u najranijem dobu putovao u Sam, 
Hidzaz, Jemen,Indiju, Magrib i dr. podrucja. 1248 Uz to je, dok je jos 
bio u ranoj fazi svog zivota hadz obavio, pijuci vodu zemzem 
molio Allaha da mu omoguci da u oblasti serijatskog prava 
dostigne stepen svoga poznatog ucitelja Siradzuddina el-Belkinija, a 
u oblasti hadisa svoga ucitelja - poznatoga Ibn Hadzera el- 
Askalanija. 1249 

UCitelji 

Buduci da je imam Sujuti od najranijeg djetinjstva putovao u 
potrazi za znanjem, onda je sasvim logicno da je imao i veliki broj 
ucitelja od kojih je naucio puno i to kasnije predao buducim 
generacijama. Njegov ucenik Es-Sa'rani navodi da je Sujuti sticao 
znanje cak pred sest stotina ucitelja! 1250 On sam je naveo 
poimenicno stotinu i pedeset ucitelja! 1251 



1246 Ebu Abdurrahman Salah b. Muhammed b. 'Uvejda, predgovor djelu 
Tedribu-r-ravi imama Sujutija, 1/5 (izdanje: Daru-l-kutubi-l- 'ilmijje, 
Bejrut, 1996.). 

1247 Dr. Ahmed Smajlovic, cit. dlanak, str. 18. 

1248 Vidi o tome Sujuti jevo svjedocenje: Muhammed Ebu-1-Fadl Ibrahim, 
uvod u djelu El-Itkanufi 'ulumi l-Kur'an, imama Sujutija, 1/5. (izdanje: 
Mektebetu dari-t-turasi, Kairo, 1967.) 

1249 Muhammed es-Sejjid Ebu 'Ammihi, uvod u djelo Fadlu-l-dzeledi 'inde 
fakdi-l-veledi imama Sujutija, str. 10 (izdanje: Daru-s-sahabeti li-t-turas, 
Tanta, Egipat, 1990.) 

1250 Pogledaj: mr. Ahmed Adilovic, Dzelaluddin es-Sujuti, Novi horizonti, br. 
21; maj 2001., str. 20. 

1251 Vidi: Jahja Isma'il Ahmed, uvod u djelu Esbabu-l-vurudi-l-hadisi, Imama 
Sujutija, str. 41. (izdanje: Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1984.) 

340 



Izdvojicemo, ovom prilikom, samo njegove najistaknutije 
ucitelje i one od kojih je on najvise naucio: 

1. Siradzuddin el-Belkini. Kod njega je Sujuti ucio serijatsko 
pravo sve do Belkinijeve smtti. 

2. Tekijjuddin es-Sibli el-Hanefi. Pred njim je Sujuti naucio 
hadis, tefsir i arapski jezik. Kontinuirano ga je slusao pune cetiri 
godine. 

3. Muhjuddin el-Kafidzi. Pred njim je ucio punih cetrnaest 
godina tefsir, fikh, usuli-fikh, arapski jezik i dr. naucne discipline. 

4. Ibn Hadzer el-Askalani. Od njega je puno naucio u svojoj 
ranoj mladosti, posebno u oblasti hadisa i hadiskih znanosti. 

5. Jahja Serefuddin el-Menavi. Sujuti je ucio uz njega sve do 
njegove smtti. Posebno se okoristio njegovim zavidnim znanjem iz 
domena serijatskog prava. 

6. Abdulkadir el-Ensari el-Mekki. Iskoristio je njegovo veliko 
znanje iz oblasti fikha, usuli-fikha, tefsira, hadisa i arapskog jezika. 
Sujuti istice da je u Mekki samo od njega ucio. 

7. Semsuddin Muhammed b. Musa es-Sirami. Pred njim je 
imam Sujuti studirao fikh, usuli-fikh, hadis, akaid, arapski jezik i dr. 
discipline. 1252 

UCenici 

Iako se rano imam Sujuti povukao iz javnog zivota, a buduci 
da je rano poceo prenositi znanje na mlade generacije, ostavio je 
iza sebe zavidan broj ucenjaka koji ce to prenositi iza njega. 
Izdvojicemo samo neke njegove ucenike koji su briljantno ucenje 
ovog velikana prenijeli na sljedece generacije: 



1252 OpSirnije o njegovim u&teljima: Muhammed es-Sejjid Ebu 'Ammihi, cit. 
djelo, str. 9; Jahja Isma'il Ahmed, cit. djelo, str. 41; Ebu Abdurrahman b. 
'Uvejda, cit. djelo, 1/5; Subhi es-Samerrai, uvod u djelu El-Medredz ile- 
l-mudredz imama Sujutija, str. 12. (izdanje: Daru-s-selefijje, Kuvajt, bez 
godine izdanja); dr. Ali Husejn el-Bevvab, cit. djelo, str. 6 i mr. Ahmed 
Adilovic, cit. Clanak, str. 20. 

341 



Dzelaluddin es-Sujuti 

1. Hafiz Semsuddin Muhammed b. Ali b. Ahmed ed-Davudi 
el-Misri es-Safi'i (umro 945. god. po H.): On je bio jedan od 
najsitaknutijih Sujutijevih ucenika a kasnije veliki islamski ucenjak, 
koji se posebno istakao u hadisu i hadiskim disciplinama. 1253 

2. Semsuddin Muhammed b. Abdurrahman b. Muhammed es- 
Sehavi el-Kahiri es-Safi'i (umro 902.): Poznati islamski ucenjak, 
posebno istaknuti u hadisu i hadiskim znanostima. Autor poznatog 
komentara Fethu-l-mugis na djelo Elfijjetu-l-hadis hafiz El-Irakija. 1254 

3. Ali b. Muhammed b. 'Isa b. Jusuf el-Esmuni el-Kahiri es- 
Safi'i (umro 918.). 1255 

4. Muhammed b. Ali b. Ali b. Ahmed b. Tulun ed-Dimiski 
(umro 953.): Autor nekoliko komentara na Sujutijeva djela i veliki 
kapacitet hanefijskog mezheba. 1256 

5. Ebu Muhammed Ahmed b. Ijas (umro 930.). Istaknuti 
ucenjak hanefijskog mezheba iz Egipta. Narocito se istakao u 
historiji. 1257 

6. Hafiz Semsuddin Muhammed b. Jusuf es-Sami ed-Dimiski 
(umro 942.): Autor brojnih djela iz razlicitih disciplina. 1258 

7. Semsuddin Muhammed b. Abdurrahman el-Alkami (umro 
961.): Napisao je komentare na neka Sujutijeva djela. Sujuti mu je 
urucio idzazetnamu da moze izdavati fetve i druge poucavati, sto je 
on i cinio na cu venom Al-Azharu. 1259 

Djela 

Imam Sujuti bio je enciklopedista koji je napisao brojna djela 
iz gotovo svih islamskih i naucnih disciplina. Gotovo da nema 



1253 Vidi: Hadzi Halifa, Kesfu-z-zunun, 1/1 107 i Ez-Zirikli, El-E'alam, 7/184. 

1254 Er-Risaletu-l-mustatrefe, str. 84. 

1255 Jahja Isma'il Ahmed, cit. izvor, str 42. 

1256 Provjeri: dr. 'Ali Husejn el-Bevvab, cit. izvor, str. 6 i mr. Ahmed 
Adilovic, cit. dlanak, str. 2 1 . 

1257 Mr. Ahmed Adilovic, cit. dlanak i strana. 

1258 Pogledaj: dr. 'Ali Husejn el-Bevvab, cit. djelo, str. 6 i mr. A. Adilovic, 
cit. dlanak i strana. 

1259 Uporedi: mr. Ahmed Adilovic, cit. Slanak i strana. 

342 



discipline u kojoj Sujuti nije utemeljeno napisao znatan broj djela. 
Vecina autora smatra da je on napisao vise djela nego ijedan 
ucenjak do sada. Uglavnom, broj njegovih djela krece se, kako 
navodi dr. Ahmed Smajlovic, izmedu 300 i 600! 1260 

Sejh Dzemaluddin el-Kasimi navodi broj od 450; 1261 dr. 
Muhammed Husejn ez-Zehebi navodi 500; 1262 h. Mehmed-ef. 
Handzic 576; 1263 Hajruddin ez-Zirikli 600, 1264 a Ahmed Serkavi 
Ikbal cak 725 djela! 1265 

Dr. Ali Husejn el-Bewab spominje da je ovaj velikan napisao 
981 djelo! Doduse, on napominje da je to broj djela koja se u 
nekim izvorima ponavljaju pod razlicitim imenima, pa se, otuda, 
radi o broju nesto manjem od spomenutog. 1266 

Ako se tome doda da su do sada, kako navodi Ahmed Serkavi 
Ikbal, stampana cak 234 njegova djela, onda, doista, svako mora 
ostati fasciniran spisateljskom angaziranoscu ovog vanrednog 
islamskog uma! 

Ovom prilikom spomenucemo samo neka njegova djela 
shodno oblasti koju tretiraju: 

I - IZ OBLASTI TEFSIRA: 

1. Ed-Durm-l-mensur fi-t-tefsiri bi-l-me'sur: To je njegov 
najpoznatiji teFsir, koji se ubraja medu tradicionalne tefsire. 

2. Tefsiru-l-D^elalejn: Ovaj komentar Kur'ana je rezultat 
zajednickog projekta sa svojim uciteljem Dzelaluddinom 
Mehallijem. 



1260 Dr. Ahmed Smajlovic, cit. clanak u Islamskoj misli, str. 18. 

1261 El-Fadlu-l-mubin, str. 429. 

1262 Et-Tefsiru ve-l-mufessirun, str. 251-252. 

1263 Hasan Kjafi PruScak, Rajske basce, prijevod i biljeSke: h. Mehmed-ef. 
Handzic, str. 10 (izdanje: Muftijstvo travnicko, Travnik, 1995.). 

1264 El-E'alam, 3/301. 

1265 Mr. Ahmed Adilovic, Dzelaluddin es-Sujuti, Novi horizonti, br. 22, juni 
2001., str. 26. 

1266 Uvod u djelu Et-Tetarrufufi-t-tashifi, imama Sujutija, str. 6. 

343 



3. Hasija 'ala tefsiru-l-Bejdavi: Komentar na tefsir cuvenog 
Bejdavija. 

4. El-Itkan ft 'ulumi-l-Kur'an: Ovo djelo tretira gradu iz 
kur'ansko-tefsirske znanosti, a zamisljeno je kao uvod u 
jedan veliki tefsir, kojeg je Sujuti nazvao: Medfyne 'u-l-bahrejn 
ve matle 'u-l-bedrejn, ali ga je, nazalost, smrt u toj nakani 
pretekla! 

5 . Terd^umanu-l-Kur'anfi-t-tefsiri-l-musned. 

6. Eubabu-n-nukul fi esbabi-n-nu^ul. 

7. Et-Tahbirfi 'ulumi-t-tefsir. 

8. Mutesabihu-l-Kur' an. 

9 . Hamailu-^-^uher ft fadaili-s-suver. 

1 0. El-Iklilji istinbati-t-ten^il. 

n - IZ OBLASTI SERIJATSKOG PRAVA: 

1 . D%em ' u-l-d$evamH. 
2 El-Esbah ve-n-ne^air. 

3. El-Kafi. 

4. Muhtesaru-l-ahkami-s-sultanijjje li-l-Maverdi. 

5. Serhu-r-rehabijje fi-l-feraid. 

Ill - IZ HISTORIJE: 

1. Tarihu-l-hulefa'. 

2. TarihuMisr. 

3. Tarihu-s-Sujut. 

4 Er-PJhletu-l-fejjumijje 
5. Er-PJhktu-l-mekkijpe. 



344 



IV - BIOGRAFSKA DJELA: 

1. Menakibu Ebi Hanife. 

2. Menakibu Malik. 

3. Tabekatu-l-mufessirin. 

4. Tabekatul-l-huffa^ 

5. Tabekatu-n-nuhhat. 

V - IZ ARAPSKOG JEZIKA: 

1 . Durru-t-tad^Ji i'rabi muikili-l-minhad^. 

2. El-Mesaidu-l- ' alije fi-l-kavaidi-n-nahvijje. 

3. El-Behd^etu-l-mudi'e fi ferhi-l-elfijje. 

4. Serhu Kafijeti Ibn Malik. 

5. El-Feridatu fi-n-nahvi ve-t-tasrifi ve-l-hatti. 



Doprinos hadisu i hadiskim znanostima 

S obzirom da je Sujuti poceo pisati u dvadesetoj godini zivota, 
logicno je da je i mogao napisati toliki broj djela iz razlicitih oblasti. 
Titula hafiza hadisa, eksplicite, upucuje na cinjenicu da je 
izvanredno vladao ovom disciplinom. Ako se napomene da je 
napisao komentare na sest najpoznatijih hadiskih zbirki, tzv. El- 
Kutubu-s-sitte, zatim Ahmedov Musned i Malikov Muvetta', to sasvim 
dovoljno ilustrirati njegovu zainteresiranost i ljubav spram ove 
islamske znanosti. 

Njegovu strucnost u ovoj oblasti dovoljno odslikava Ed- 
Davudi, njegov najvjerniji ucenik, kada kaze: Licno sam posmatrao 
svog ufttelja kako u jednom danu pile i provjerava djela tri sveska, 
podulavajuci u^ to i hadisima i dajuci adekvatne odgovore napitanja u ve% sa 
prividnom kontradiktornoscu u hadisu! 1267 



1267 Mr. Ahmed Adilovic, Dzelaluddin es-Sujuti, Novi horizonti, br. 22, juni 
2001, str. 26. 

345 



Dzelaluddin es-Sujuti 

Ako analiziramo njegova djela, vrlo brzo cemo ustvrditi da je, 
doista, veliki broj vezan za oblast hadisa i hadiskih znanosti, sto, 
neosporno, upucuje na cinjenicu da je Sujuti, pored angaziranja u 
raznim islamskim oblastdma, posebno bio vezan za ovu islamsku 
disciplinu. Navedimo samo neka njegova hadiska djela: 

1. El-D^ami' u-l-kebir ili: D$em'u-l-d%evami': Do sada su stampani 
samo neki dijelovi ovog djela. 

2. El-D%ami' u-s-sagr. Djelo u kojem je Sujuti naveo vise od 
10.000 hadisa i klasificirao ih abecednim redom. 1268 

3. Et-Tevsibfi krhi-s-sahih. 

4. Tenviru-l-havalik krh 'ala Muvetta' Malik. 

5. Ke$fu-l-mugattafi krhi-l-Muvetta'. 

6. Ted^ridu ehadisi-l-Muvetta'. 

7. ls'aju-l-mubetta' fi rid^ali-l-Muvetta' . 

8. Ed-Dibad% 'ala Sahib Muslim b. Had%d%ad%. 

9. Mirkatu-s-su'ud ila Sunen Ebi Davud. 

10. Kutu-l-mukte^ 'ala D%am?i-t-Tirmi%i. 

11. Zehru-r-ruba fi krhi-l-Mud^teba (Li-n-Nesai). 

1 2. Misbahu-^ud^ad^efi hrh Sunen Ibn Madfy. 

1 3 . Ukudu-^eberd^ed 'ala Musned imam Ahmed. 

14. Tevdihu-d-derekfi tashihi-l-Mustedrek. 

1 5 . Ed-Dureru-l-muntesirefi-l-ehadisi-l-muitehere. 

1 6 . Menahilu-s-safafi tahridyi ahadisi-I-Sifa '. 

17 . Tedribu-r-ravi fi ferhi Teakribi-n-nevavi. 

18. Esbabu-l-vurudi-l-hadisi. 

19. Esmau-l-mudellisin. 

20. Tabekatu-l-huffa^. 



1268 U izdanju Daru-l-fcutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1990. godine, spominje se 
10.031 hadis. 



346 



21 . El-Le'ali-l-mesnu'afi-l-ehadisi-l-mevdu'a. 

22. Serhu Musnedi-I-Safti. 

23. El-Hasaisu ve-l-mu' d^t^atu-n-nebevijje. 

24. El-Elfijjafi mustakhi-l-hadisi. 

25. El-Medred% ile-l-mudred^. 

26. El-Muselsilat. 

27. D^ijadu-l-muselsilat. 

28. YLl-Fevaidu-l-mutekasirefi-l-ahbari-l-mutevatire. 

29. Miftahu-l-dfynneti fi-l-ihtid%ad% bi-s-sunneti. 

30. Et-Tibbu-n-nebevi. 

3 1 . Feleku-l-isbah fi tahrid% ahadisi-s-sihah. 

32. Et-Tesmitu-l-fanid fi halaveti-l-esanid. 

33. Dureru-l-biharfi-l-ehadisi-l-kisar. 

34. El-'Inaje bi tahrid^i ehadisi-l-kifaje. 

35. En-Nuketu-l-bedi'ijjat 'ale-l-mevdu'at. 

36. Et-Te' akkubat 'ale-l-mevdu'at. 

37. Lubbu-l-lubabfi tahriri-l-ensab. 

38. Katru-d-durerfi krhi el-fijjeti-l- 'Iraki fi-l-eser. 

39. El-Ehadisu-l-menife. 

40. Nesru-l- 'abirfi tahrid^i ahadisi-f-ferhi-l-kebir. ] 269 

Zahvaljujuci tolikom broju napisanih djela postao je jedan od 
najpoznatijih islamskih ucenjaka uopce. I da iza sebe nije ostavio 



1269 O djelima koja tretiraju hadis i hadiske znanosti pogledaj: El-E'alam, 
3/301-302; Jahja Isma'il Ahmed, cit. izvor, str. 43; Muhammed ebu 
'Ammihi, cit. djelo, str. 10-11; Subhi es-Samerrai, uvod u djelu Tahridzu 
ehadisi serhi-l-mevakif imama Sujutija, str. 7-9; Subhi es-Samerrai, 
uvod u djelu El-Medredz ile-l-mudredz, str. 12-13; Ebu Abdurrahman b. 
'Uvejda, uvod u djelu: El-Le'aliu-l-mesnu'afi ehadisi-l-mevdu' a Imama 
Sujutija, 1/6; Ebu Abdurrahman b. 'Uvejda, uvod u djelu Tedribu-r-ravi 
Imama Sujutija, str. 5-6; dr. Ahmed Smajlovic, cit. dlanak i strana i mr. 
Ahmed Adilovic, cit. Clanak, str. 27. 

347 



Dzelaluddin es-Sujuti 



nista drugo nego djela kao sto su: El-Itkan fi 'ulumi-l-Kur 'an, El- 
Mu^hirufi 'ulumi-l-luga' ve enva'iha, Bugju-l-vu'afi tabekati-l-lugavijjin ve- 
n-nuha, Tedribu-r-ravi, i naravno, djelo En-Nukaja, koje je, kako kaze 
Dzurdzi Zejdan, enciklopedija 14 nauka cija se zbirka jos naziva El- 
Usulu-l-muhimme fi 'ulumi-l-dfymme, bilo bi dovoljno da zauzme 
jedno od pocasnih mjesta medu islamskim autorima. 1270 

Imam Sujuti umro je u Kairu, 911/1505. god. Zivio je ukupno 
61 godinu, 10 mjeseci i 18 dana. 1271 



1270 Dr. Ahmed Smajlovic, cit. dlanak, str. 18. 

1271 El-E'alam, 3/301; Jahja Isma'il Ahmed, cit. djelo, str. 43; H. Mehmed ef. 
Handzic, u djelu Rajske basce Hasana Kjafije PruSCaka, str. 10. 

348 



MUSTAFA PRUSCAK 



_./--- 1169./1755. 

Mustafa Pruscak, ugledni prusacki muftija i 

muderris, najveci je muhaddis medu brojnim 

ucenjacima koje je iznjedrila poznata prusacka skola. 

Zanimanje za hadis prepoznadjivo je u svakom 

njegovom djelu. Uz hadis i hadisku znanost, istakao se 

raspravama o izvjesnim drustvenim i socijalnim 

problemima. 



Iako su dolaskom Osmanlija i islamizacijom Bosne hadis i 
hadiska znanost definirani u potpunosti, gledano kroz prizmu 
napisanih djela o teoriji hadisa, hadiskoj terminologiji, zavrsetku 
brojnih zbirki hadisa i drugo, ipak se bosnjacki intelektualci nisu 
time zadovoljili, vec su svojom znatizeljom i intelektualnim 
potencijalima dali svoj doprinos i u ovoj znanstvenoj oblasti. 

Medutim, mora se priznati da njihov doprinos u ovom 
domenu nije do sada dovoljno istrazen niti je istinski valoriziran. 
Dr. Safvet-beg Basagic, Mehmed Handzic, Tajjib Okie, dr. Hazim 
Sabanovic, dr. Omer Nakicevic, dr. Adrian Silajdzic i dr. osvijetlili 
su, svojim radovima, neke segmente doprinosa bosnjackih 
intelektualaca na ocuvanju i pravilnom interpretiranju drugog 
izvora serijatskog prava. S pravom je ocekivati da ce mladi 
istrazivaci otici jos korak dalje u detaljnijem rasvjetljavanju ovog, ne 
malog doprinosa bosnjackih znanstvenika ukupnoj hadiskoj 
znanosti. 

Medu Bosnjacima koji su udarili pecat u ovoj oblasti je, 
svakako, ime Mustafe Pruscaka, prusackog muderrisa i kadije i 
autora brojnih djela napisanih na arapskom jeziku. 

Najcesce se, kada je njegovo ime u pitanju, navodi: Mustafa 
sin Muhammeda el-Akhisari/Pruscak. 1272 U nekim izvorima se 
spominje dva puta Muhammed, sto su neki istrazivaci prihvatili i 
tako mu ime upisivali. 1273 Treci, pak, navode da je njegovo puno 
ime: Mustafa sin Muhammeda sin Ahmeda Pruscak. 1274 



1272 O tome vidi: El-Bagdadi, Hedijjetu-l- "arifin, 2/460; dr. Safvet-beg 
BaSagic, Bosnjaci i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, str. 196 i 403 
(Svjetlost, Sarajevo, 1986.); Omer Kehhale, Mu'dzemu-l-mu'ellifin, 
12/275; Mehmed Handzic, El-Dzevheru-l-esna fi teradzimi 'ulemai ve 
su'arai Bosna, str. 193 (izdanje: Daru-l-kutubi-l-'iltmjje, Bejrut, 1993.) i 
Knjizevni rad bosanskohercegovackih muslimana, str. 10. (izdanje: 
Drzavna stamparija, Sarajevo, 1934.); mr. Nijaz Sukric, Etika milosrda 
Hi Traktat o samilosti i sazaljenju spram zivih stvorenja, od h. Mustafe 
sina Muhammeda Pru56aka, Zbornik radova ITF-a, 2, Sarajevo, 1987., 
str. 155. 

1273 Vidi: Tajjib Okie, Islamska tradicija, str. 31. (Sarajevo, 1936.) i dr. Omer 
Nakicevic, Muhaddis Mustafa Pruscak, Anali GHB, knjiga XI-XII, 
Sarajevo, 1985., str. 3. 

1274 Vidi: Kasim Dobraca, Katalog arapskih, turskih iperzijskih rukopisa, 

1/327 (Sarajevo, 1963.). 

351 



Mustafa Pruscak 



Rodenje 

Mustafa Pruscak roden je u Pruscu, nekada zvanom 
Akhisar, 1275 i to u njegovom Novom Naselju, zvanom Nevabad. 1276 

Roden je, po mnogima, krajem sedamnaestog stoljeca, 
obzirom da se nigdje ne precizira godina njegovog rodenja. Ako se 
zna da je diplomu na kraju skolovanja u Egiptu dobio 111 5./ 1721. 
god., a u to vrijeme, kako navodi Emin Muhammed Dizdar, 
skolovanje je trajalo od 12-16 godina, pa uz tri godine provedene u 
mektebu, proizilazi da je roden krajem 17. ili na samom pocetku 
18. stoljeca. 1277 

Obrazovanje 

Ocito je da je Mustafa Pruscak pocetno obrazovanje stekao u 
rodnom mjestu koje je bilo, u to vrijeme, jedan od poznatih 
znanstvenih centara u koji se odlazilo radi slusanja intelektualnih 
velikana poput Ajvaz-dede, Hasana Kjafije Pruscaka, Ibrahima 
Pruscaka, Sulejman-age Pruscaka, Ahmeda Pruscaka i dr. Otuda je i 
Mustafa Pruscak iskoristio prisustvo dobrog broja ucenih ljudi 
toga mjesta, kako primjecuje mr. Muharem Omerdic, zavrsio 
skole koje su postojale u to vrijeme. 1278 

U Pruscu su 1660. god., kako navodi Evlija Celebija, postojale 
sljedece obrazovne institucije: 

- tri osnovne skole - mekteba, 



1 75 Akhisar je turski prijevod Biograd, srednjovjekovni naziv za Prusac, koji 
je pripadao nekadaSnjoj zupi Uskoplje. Padom pod tursku upravu, krajem 
XV stoljeca, Prusac se spominje u nahiji Skoplje. (Vidi: N. Sukric, cit 
izvor, str. 156). 

1276 Nevabad na perzijskom jeziku znaCi novo naselje. Nastalo je u Pruscu za 
zivota Hasana Kjafije PruSCaka (1544-1615.) Evlija Celebija navodi da je 
to naselje za svoje udenike i prijatelje podigao Hasan Kjafija PruSCak i 
nazvano je Nevabad. (Vidi: Putopis, str. 133). 

1277 Pogledaj: Emin Muhammed Dizdar, Gazi Husrevbegova medresa, 
Spomenica Gazi HusrevbegovecetiristogodiSnjice, Sarajevo, 1932, str. 
48-49; mr. Nijaz Sukric, cit. izvor, str. 1 57 i mr. Muharem Omerdic, 
Traktat o vrlinama dzemata hadzi Mustafe Pruscaka, Anali GHB, br. 
XIII-XIV, Sarajevo, 1987., str. 69. 

1278 Mr. Muharem Omerdic, cit. izvor, str. 68-69. 

352 



- medresa 

- skola za izucavanje hadisa — Daru-l-hadis, 

- osam dzamija, i 

- tritekije. 1279 

Ako se uvaze spomenuti podaci koje je naveo Evlija Celebija, 
onda se, s pravom, moze zakljuciti da je Mustafa Pruscak, doista, 
imao gdje i imao sta nauciti. 

Nakon skolovanja u rodnom mjestu on odlazi u Egipat, gdje 
je na Skender-pasinoj medresi i Al-Azharu nastavio skolovanje. 1280 

To se vidi na temelju njegovih biljeski zapisanih na marginama 
djela koja je prepisao za vrijeme studija. Tako se na kraju djela 
nepoznatog autora Risa/a fi-l-'ameli bi-l-ustn*lab /Rasprava o rukovanju 
astrolabiumom navodi da ga je prepisao Mustafa b. Muhammed b. 
Ahmed el-Bosnevi el-Akhisari na Al-Azharu, u Kairu, 24. redzeba 
1132. god. po Hidzri, odnosno 1720. god. po rodenju Isa, a.s. 1281 

Na kraju matematickog djela El-Lema ' atu-l-mardinijje fi serhi-l- 

jasminijje / Komentar na Jaseminiju od Muhammeda b. Muhammeda 

Sibta el- Maridinija (umro 902/1496.), stoji da ga je prepisao 

Mustafa Pruscak, izmedu podne i ikindije 12. ramazana 

1132./1720. u Skender-pasinoj medresi u Egiptu. 1282 

Svoje skolovanje on je dopunio u Mekki, sto se zakljucuje na 
temelju biljeske na rukopisu koji je prepisao u ovojngradu. Naime, 
radi se o prepisivanju zbirke cetrdeset hadisa pod nazivom El- 
Mubejjinu-l-mu'in li fehmi-l-erbe'in od Ali b. Sultana Muhammeda el- 
Kari'a el-Herevija (umro 1014/1 605.) 1283 Ovo djelo Pruscak je 
prepisao u Mekki 1135./1722-23.god. 1284 



1279 Putopis, str. 132-133. 

1280 Provjeri: dr. Omer Nakicevic, cit. izvor, str. 14. 

1281 Vidi: (GHB) kodeks br. 551, fol. 156-160 i Kasim Dobraca, cit. katalog, 

1/327, br. 530/6. 

1282 GHB, kodeks br. 551, fol. 161-164. Kasim Dobraca, cit. izvor, 1/327, br. 
530/7. 

1283 GHB, kodeks br. 4599. Dobraca, isti izvor, 1/337, br. 548. 

1284 Vidi: mr. N. Sukric, isti izvor, str. 158. 



353 



Mustafa Pruscak 



Takode, u kolofonu jedne fikhske rasprave pod nazivom El- 
Ahkamu-l-mulehhasa fi hukmi me ' a-l-hummasa, Ebu-1-Ihlasa Hasana b. 
'Ammara es-Surunbulalija (umro 1069/1 658.), 1285 stoji da ju je 
prepisao Mustafa Pruscak, u rebi'u-1-evvelu 1135/1723. god. 1286 

Dr. Hazim Sabanovic jedini navodi da je Pruscak visoko 
obrazovanje postigao u Istanbulu, sto se ne navodi ni u jednom 
drugom izvoru. Medutim, on za tu tvrdnju ne navodi nikakav 
pisani trag niti materijalni dokaz, kao sto je slucaj sa prethodnim 
mjestima. 1287 

Medu znanstvenim centrima u kojima je ovaj nas ucenjak 
mogao stjecati znanje navodi se i Medina, grad Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s. Naime, mr. Nijaz Sukric, obradujuci Pruscakov 
Traktat o samilosti i sa^aljenju spram igvih stvorenja navodi, u formi 
vjerovatnoce, da je Pruscak, stjecao znanje, pored ostalih 
znanstvenih centara, i u Medini. 1288 



Diploma/Idzazetnama 

Nakon odslusanih predavanja na Skender-pasinoj medresi u 
Egiptu, Pruscak je 3. zu-1-ka'deta 1133/1720. god. dobio 
idzazetnamu, koja se u to vrijeme dobivala od pojedinaca a ne od 
institucija, kao sto je praksa u nasem vremenu. Zna se da je takve 
diplome dobio u oblasti racionalnih znanosti od sejha Muhammeda 
Dibagije i u oblasti tradicionalnih znanosti od Mustafe Arzunije 
Rumije Uskudarije. 1289 



1285 Uporedi: 01, kodeks br. 4599. Dobrada, br. 1766/2. 

1286 Pogledaj: mr. N. Sukric, nav. izvor, str. 159. 

1287 Provjeri: dr Hazim Sabanovic, Knjizevnost muslimana BiH na 
orijentalnimjezicima, str. 471 

1288 Vidi: N. Sukric, spom. izvor, str. 159. 

1289 Vidi: Rukopis njegove idzazetname koji se Cuvau Gazi Husrevbegovoj 
biblioteci u Sarajevu, pod rednim brojem 530/2, L. 112-114 (Dobraca, 
1/325). Takode: dr Omer Nakicevic, Uvod u hadiske znanosti I, Sarajevo, 
1986, str. 1 66 i Muhaddis Mustafa Pruscak, Anali GHB, knjiga XI-XII, 
Sarajevo, 1985., str. 15-16; mr Nijaz Sukric, nav. izvor, str. 155-156 i 
Sefik Kurdic, El-'Inaje bi-l-hadisifi-l-Bosna munzufethiha ila evahiri-l- 
karni-l- 'isrin, doktorska disertacija odbranjena na Univerzitetu Ez- 
Zejtuna u Tunisu 1997. god., str. 86. 

354 



Sejh Mustafa Arzuni er-Rumi u diplomi koju je urucio nasem 
Mustafi Pruscaku, izmedu ostalog, kaze: Hadis je kod mene ucio 
kompktni ulenjak, plemeniti samopregalac i najuspjeMja osoba, kojaje u sebi 
sintetiqirala tradicionalne i racionalne %nanosti, glavne isporedne, u cjelinii do 
sitnih detalja, Mustafa b. Muhammed el-Bosnevi el-Akhisari en-Nevabadi. 
Po okonlanju studiranja kod mene, %atra%io je da mu dodijelim 
diplomu/ idfy^etnamu %a hadis, kao i predmete i% drugih oblasti kojeje ucio 
kod mene. 

Onjepolagaojo/neke discipline kod mene, kao Ho su tefsir Kur' ana i 
ctianje i i^lagan/e hadisa i hadiskih djela pre da mnom, pa sam mu, nakon 
toga, uv^dovu Allahu, i^dao dip/omu da mofy predavati hadis prema sljedecim 
djelima: 

Sahih Buharije i Muslima i ostala djela i% El-Kutubi-s-sitte, yatim 
Ken^u-d-dekaik ji furu'i-l-hanefyje Abdullaha en-Nesejija, El-Kuduri 
Ahmeda b. Muhammeda el-Kudurija, El-Vikaju Muhammeda b. Sadru-f- 
Sari'a el-Ewe la, kao i sve drugo Ho je meni do'zyoljeno da predajem, a koje 
sam i^ulavao metodama slufan/a i£ Htanja i i^lagan/a, dapredaje racionalne i 
tradicionalne %nanosti, sporedne i glavne metodama urucivanja Hi 
korespondenci/e. mo 

Ako se Idzazetnama pazljivo procita onda se dolazi do 
saznanja da je ovaj ucenjak nasemu Pruscaku dao pravo da, pored 
hadisa, predaje i tefsir, kiraete, gramatiku arapskog jezika, sintaksu, 
stilistiku, retoriku i poetiku. 1291 



1290 Pogledaj rukopis u GHB, br. 551/2. 
1291 Istirukopis,str. 115. 



355 



us 






Prva strana Idzazetname koju je Mustafa Pruscak dobio u Egiptu 



356 



UCenici 

Logicno je da je Mustafa Pruscak, obzirom na zavidno znanje 
koje je postigao van granica svoje domovine, nasao nacina da to 
znanje prenese i na druge generacije. Izvori koji govore o 
njegovom zivotu ne daju dovoljno preciznih informacija da je on, 
doista, to znanje na institucionalan nacin, putem medresa, hadiskih 
i drugih skola, kao i kruzoka u dzamijama, prenosio na mlade 
generacije. 

Uz funkciju mufti je, koju spominju brojni izvori, 1 292 on je bio i 
profesor, najvjerovatnijna medresi u Pruscu, koju je, kako navodi 
dr. Hazim oabanoviapsnovao Hasan Kjafi Pruscak krajem 16. 
stoljeca, 1293 ili, kako pretpostavlja rahm. N. Sukric, na strucnoj 
hadiskoj skoli/ Daru-l-hadis u Pruscu. 1294 

Ova cinjenica temelji se na jednom pisanom tragu koji je sam 
Mustafa Pruscak ostavio u jednom rukopisu u kome kaze da je 
jedan svoj rad napisao na trazenje nekog svog ucenika. 1295 Dakle, 
nema sumnje da je bio i profesor i da je, doista, imao mehanizme 
preko kojih je svoje ogromno znanje prenosio na buduca 
pokoljenja, ali na kojoj obrazovnoj instituciji je predavao, bar za 
sada, moze se samo nagadati. 



Djela 

Mustafa Pruscak zauzima jedno od istaknutih mjesta medu 
bosanskohercegovackim autorima koji su ostavili djela na 
orijentalnim jezicima. Prvi koji su dali znacajne priloge o ovom 
nasem autoru bili su: dr. Safvet-beg Basagic, 1296 Mehmed 



1292 Uporedi: dr. Safvet-beg BaSagic, cit. djelo, str. 198; Mehmed Handzic, 
El-Dzevheru-l-esna, str. 193; Tajjib Okie, nav. djelo, str. 31; dr Hazim 
Sabanovic, spom. djelo, str. 470; mr. Nijaz Sukric, cit. izvor, str. 160; dr. 
Omer Nakicevic, Uvod u hadiske znanosti I , str. 167, Azra Kadic, 
Rasprava o posjecivanju grobova od Mustafe Pruscaka, Islamska misao, 
br. 136, 1990.god., str. 20. i Sefik Kurdic, spomenuta disertacija, str. 84. 

1293 Knjizevnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, str. 470. 

1294 Mr. Nijaz Sukric, cit. izvor, str. 160. 

1295 Provjeri: dr. Hazim Sabanovic, cit. djelo, str. 470. 

12 6 Radi se o djelu Bosnjaci i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, Svjetlost, 
Sarajevo, 1986., str. 196-198 i 403. 

357 



Mustafa Pruscak 



Handzic, 1297 Muhammed Tajjib Okie 1298 i dr. Hazim Sabanovic, 1299 
dok su cjelovite prijevode rasprava ciji je autor Mustafa Pruscak 
objavili: mr. Nijaz Sukric, 1300 mr. Muharem Omerdic, 1301 Azra 
Kadic 1302 i Nevena Krstic. 1303 Dr Omer Nakicevic ga je predstavio 
kao vrsnog poznavaoca hadisa i hadiskih znanosri, kroz analizu 
njegovog djela Er-Radi li-l-murtedi. xm Uz to je u svom djelu 
namijenjenom studentima FIN-a donio kracu biograflju o ovom 
muhaddisu. 1305 Autor ovog rada je, takode, donio nesto opsirniju 
biograflju ovog bosnjackog muhaddisa u doktorskoj disertaciji 
odbrahjenoj 1997. god. na tuniskom univerzitetu E!£-Ze/tuna. m6 

Navescemo do sada poznata djela ovog ucenjaka: 

1. TebHru-l-gu^at (Blagovijest gavgjama): Djelo je podijeljeno na 
uvod, 23 poglavlja i zakljucak, a zavrseno je 1150/1738. god. 
Povod pisanja ovog djela je provala Austrijanaca u Bosnu 1736. ill 
1737., koje je svojom hrabroscu porazio tadasnji bosanski 
namjesnik Hekimoglu Ali-pasa, pa je ovo djelo bilo, na neki nacin, 
podsticaj Bosnjacima na odbranu domovine i pohvala Ali-pasi, cije 
junastvo i pravednost autor na samom pocetku istice i pohvaljuje. 
Uz ostale pojedinosti u ovoj knjizi su obradene teme o: vrlinama 



1297 Radi se o djelu na arapskom El-Dzevheru-l-esnafi teradzimi 'ulemai ve 
su'arai-l-Bosna, obrada i komentar: Sejjid Kisrevi Hasan, Daru-l-kutubi- 
l- 'ilmijje, Bejrut, 1993. i na bosanskom jeziku Knjizevni rad 
bosanskohercegovackih muslimana, Sarajevo, 1933, str. 17. i 1 12. 

1298 Radi se o djelu Islamska tradicija (preStampano iz Gajretovog kalendara 
za 1937. god.), Sarajevo, 1936. god., str. 31-32 (Stampano cirilicom). 

1299 Radi se o knjizi Knjizevnost muslimana BiHna orijentalnimjezicima, 
Sarajevo, 1973., str. 470-479. 

1300 Etika milosrda Hi Traktat o samilosti i sazaljenju spram zivih stvorenja 
od h Mustafe sina Muhammeda Pruscaka, Zbronik radova Islamskog 
teoloskogfakultetauSarajevu, 11/1987., str. 155-204. 

1301 Traktat o vrlinama dzemata hadzi Mustafe Pruscaka, Anali GHB, XI-XII, 
1987., str. 68-84 i Traktat opostusestdana mjeseca sevvala h. Mustafe 
Pruscaka, Anali GHB, br. XV-XVI, 1990., str. 163-168. 

1302 Rasprava o posjecivanju grobova od Mustafe Pruscaka, Islamska misao, 
br. 136, 1990., str.20-30. 

1303 Mustafa b. Muhammed el-Akhisari (Pruscanin): Rasprava o kafi, duvanu 
ipicima, POF (Sarajevo), XX-XXII (1970-1971), str. 71-107. 

1304 Muhaddis Mustafa Pruscak, Anali GHB, XI-XII, 1985., str. 3-18. 

1305 Uvodu hadiske znanosti, Sarajevo, 1986., str. 166-167. 

1306 2i_ 'j na j e bi-l-hadisifi-l-Bosna munzufethiha Ha evahiri-l-karni-l- 'isrin, 
str. 80-89. 



358 



dzihada, obligatnosti odlaska u dzihad, vremenu ratovanja, nacinu 
ratovanja, poticajima na dzihad, cuvanju od izdajstva, dzihadu 
Allahovog poslanika, s.a.v.s, te junacke pripovijetke i dr. 1307 

Rukopis ovog djela cuva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci 
u Sarajevu i u OZJA u Zagrebu. 1308 

2. Er-Radi li-l-murtedi (Korist onom ko tra^i ^adovoljstvo): Djelo je 
vjersko-didaktickog karaktera, koje kroz 112 poglavlja, tezi izgraditi 
uzornu licnost sa islamskog gledista. Mustafa Pruscak obraduje 
brojne teme u ovom djelu, kao sto su: zikr, zahvala Allahu, istigfar, 
donosenje salavata na Poslanika, s.a.v.s, dova, abdest, kupanje, 
namaz, nocni namaz, ucenje Kur'ana, ucenje uopce, post, hadz, 
ekonomisanje, programiranje, strpljivost, iskrenost, cednost, 
pravednost, poslusnost roditeljima, pruzanje pomoci ugrozenom, 
nahranjivanje gladnog, napajanje zednog, davanje milostinje, 
konsultovanje, zastita prava radnika i dr. Sve to cini citirajuci 
brojne badise Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Uz to, djelo je pisano 
takvim stilom da bude dostupno sirokim masama, kako bi se oni 
koji ga citaju sto vise okoristili. 1309 

Tajjib Okie smatra da je ovo Pruscakovo djelo, ustvari, 
komentar na ' djelo El-Hadi li muhtedi (Uputstvo ^a onoga koji %eli da 
bude na pravom putu), Muhammeda b. ebi el-Hasana el-Magribija el- 
Tilmisanija, koje je on jos prosirio brojnim hadisima uzetim iz 
Sujutijevog El-D^ami'u-s-sagira, Nevevijevog El-Erbe'una i El- 
Karije va El-Hisnu-l-hasina. J 31 ° 

To Pruscakovo djelo u rukopisu cuva se u Gazi 
Husrevbegovoj biblioteci. 1311 

3. Risala fi-l-merhameti ve-f-fefekati 'ale-l-halki (Traktat o samilosti i 
sa^aljenju spram %vih stvorenja)\ mi Ovaj traktat Pruscak je zavrsio u 



1307 Vidi o sadrzaju ove knjige: dr. Safvet-beg BaSagic, cit. djelo, str. 1 96- 
198; Mehmed Handzic, El-Dzevheru-l-esna, str. 193 i dr. Hazim 
Sabanovic, cit. djelo, str. 471-474. 

1308 Rukopis u GHB je pohranjen pod br. 2.507 i ima 1 14 lista, a rukopis u 
OZJA u Zagrebu je pod br. 1 .402 i pretstavlja prepis iz 1217/1802. god 

1309 OpSimije o ovom djelu proSitaj: Muhaddis Mustafa Pruscak dr. Omera 
Nakicevica, Anali GHB, XI-XII, 1985, str. 6-14. 

1310 Islamska tradicija, str. 31-32. - - 

1311 Djelo je pohranjeno pod br. 5754. 

359 



Mustafa Pruscak 



mjesecu rebi'u-1-evvelu 1154/1741. godine. Mr. Nijaz Sukric je ovo 
djelo preveo na bosanski jezik, uz uvod u kojem se govori o autoru 
i veoma koristan komentar na ovo djelo. 1 313 

4. Risaletu-^-^akiri fi sgareti ehli-l-mekabiri (Rasprava pobofyiog o 
posjecivanju kabura): nu Ovo djelo nastalo je na molbu jednog 
ucenika, kako i sam Pruscak kaze u uvodu ovog traktata: Kada meje 

jedcm moj ucenik ^amolio da mu objasnim smisao posjecivanja kabura i druga 
pitanja ve^ana ^a umrle, ukljucujuci najbolje dane kadaje najprikladnije 
posjetu uciniti, napisao sam ovu raspravu podijelioje na uvod, pet poglavlja i 
ra^na pitanja. U uvodu se raqalnjava nama^ i sadaka %ivih %a umrle. Prvo 
poglavlje govori o i%ra%avanju saucelca, drugo o iskatu, trece o talkinu, cetvrto 
o nacinu na koji se obavlja %/aret kaburistanu a peto poglavlje tretira pitanje 
ucenja Kur'ana na kaburu. x3xs 

5. Risala ji fadaili-l-d^ema 'a (Rasprava o vrijednostima skupnog 
obavljanja nama^a): Ovo je jedna mala rasprava o spataju skupnog 
obavljanja namaza. Sastoji se od uvoda, dva poglavlja i 
pogovora. 1316 

6. Risala ji savmi-s-sitti min lewal (Rasprava o postu lest dana 
kvvalayP xl Ovo je kratka rasprava ali veoma znacajna, jer se u njoj 
tretiraju razilazenja islamskih pravnika u vezi sa postom u sevvalu. 
Navedeni su hadisi koji se odnose na tu temu, a autor tome dodaje 
i svoje stavove. 1318 



1312 Rukopis ovog traktata duva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u 
Sarajevu i registrovan je pod brojem 761/3 od fol. 7a-14b. 

1313 Mr. Nijaz Sukric, nav. izvor, str. 155-204. 

1314 Djelo (nepotpuno) se cuva u rukopisu u GHB u Sarajevu, pod br. 761 , 
dok se kompletno djelo Suva u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, 
podbr. 153, fol. 29b-41b. 

1315 Azra Kadic, cit. izvor, str. 21. 

1316 Ovu raspravu je preveo i obradio mr. Muharem Omerdic. Vidi: Anali 
GHB, XIII-XIV, 1987, str. 68-84. 

1317 Rukopis ove rasprave se Suva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci pod br. R 
761. 

1318 Tu raspravu je preveo i obradio mr. Muharerm Omerdic. (Vidi: Anali 
GHB, br. XV-XVI, 1990, str. 163-168. 



360 



7. Risalafi hukmi-l-kahveti ve-d-duhani ve-l-elribeti (Rasprava o upotrebi 
kahve, duhana i opojnih pica)-P x<) Pruscak u torn djelu, pored vjerskih 
argumenata, spomenutom problemu prilazi i sa zdravstvenog i 
medicinskog aspekta. Navodeci argumente za i protiv kahve, koju, 
donekle tolerira, jer ra^bija san, odbija brige, aktivira covjeka da i^yrlava 
is/amske obave^e, olaklava probavu i varenje, o/aklava odstranjivanje 
nepotrebnih kolicina hrane i drugo, on posebno potcrtava stetnost 
duhana sa zdravstvenog i socijalnog stano vista: beskorisno trosenje 
novca, neugodan zadah iz usta pusaca i nabraja jos sedamnaest 
stetnih posljedica koje duhan uzrokuje. 1320 



Zanimanje za hadis 

Ocito je da se Mustafa Pruscak vec od skolskih dana izuzetno 
zanimao za hadis i hadiske znanosti. On je, jos kao student, stekao 
zavidno znanje iz raznih oblasti, a posebno iz domena hadisa i 
hadiskih znanosti. Napomenuli smo da je Pruscaku njegov ucitelj 
dozvolio da predaje hadis iz brojnih hadiskih zbirki, sto, eksplicite 
upucuje na njegovu vanrednu upucenost u tu oblast. Medutim, ako 
osluhnemo posljednju misao koju je ucitelj Mustafe Pruscaka 
naveo u diplomi koju mu je urucio u Egiptu, nakon zavrsetka 
njegovog izucavanja van domovine, onda ce nam, doista, biti jasno 
da je ovaj nas ucenjak postigao zavidno znanje upravo iz te oblasti. 
Naime, njegov profesor Mustafa Arzuni er-Rumi navodi, pored 
ostalog, u diplomi: Hvala Allabu, Sto nam je omogucio da imamo u 
12/ 18. stoljecu ovakopou^danih ucenjaka u hadiskoj %nanostiP lx 

Iz same Idzazetname primjecuje se da njegov profesor 
posebno potcrtava hadis, sto upucuje na hadis kao uzu Pruscakovu 
specijalnost. 

Ako, pak, analiziramo njegova djela, uocicemo, doista, veliki 
broj hadisa koje je koristio, bolje receno, oni dominiraju svakim 
njegovim djelom. 



1319 Rukopis tog djela je pohranjen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pod br. 
761,4. fol. 15a-21a. 

1320 Tu raspravu je prevela i obradila Nevena Krstic. (Vidi: POF, XX-XXII, 

1971-1972, str. 71-107. 

1321 Navedeni rukopis, br. 551, str. 115. Uporedi, takode: dr. O. Nakicevic, 
Muhaddis Mustafa Pruscak, AnaliGHB,Xl-XlI, 1985, str. 16. 

361 



Mustafa Pruscak 



Citiranje brojnih hadisa, uz navodenje imena ashaba koji 
odredeni hadis prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, 
navodenjem hadiske zbirke u kojoj se nalazi taj hadis i, veoma 
cesto, sa ocjenom hadisa, na najupecatljiviji nacin govori o 
Pruscakovoj strucnosti u ovoj oblasti. 

Da je hadis bio i ostao preokupacija ovog ucenjaka najbolje 
ilustruju rijeci koje on navodi u uvodu knjige Er-Radi li-l-murteda. 
On istice: Ja, siromaini Mustafa sin Muhammeda, Bosanac, Prufcanin, 
namjeravam da #£ svako poglavlje djela El-Hadi li-l-muhtedi dodam po 
nekoliko casnih hadisa, itmka ashaba i tabUna i poucnih prica, a sve to radi 
Allahovog ^adovol/stva. Zelja mi je da budem pro^ivljen u druftvu imama 
muhaddisa i iskrenih osoba koji su se ^animali ' ^a hadis Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s. 1322 



Smrt 

Svi autori slazu se da je Mustafa Pruscak umro 1169. god. po 
Hidzri, odnosno 1755. god. po Isa, a.s. u rodnom Pruscu. 1323 

Dr. Safvet-beg Basagic napominje da je Mustafa Pruscak umro 
kao muftija u rodnom mjestu i da je bio veoma ugledan u narodu i 
respektiran kao ucen i pobozan ucenjak. 1324 

Znacajno je napomenuri da niko od autora, izuzev mr. 
Muharema Omerdica, ne precizira mjesto gdje je ovaj ucenjak 
ukopan. Omerdic, naime, iznosi pretpostavku da je Mustafa 
Pruscak pokopan u Gecetu, pored dzamije koja je tu nekada 
postojala, a gdje se i danas nalaze mezarluci. 1325 



1322 Navedeni rukopis. 

1323 Vidi o tome: El-Bagdadi, Hedijjetu-l- 'arifin, 2/460; Safvet-beg BaSagic, 
cit. djelo, str. 198; Mehmed Handzic, El-Dzevheru-l-esna, str. 193, Omer 
Kehhale, Mu'dzemu-l-mu'ellifin, 12/275; dr. Hazim Sabanovic, cit. djelo, 
str. 470 i dr. Omer Nakice vie, Uvod u hadiske znanosti, str. 166. 

1324 Uporedi: Bosnjaci i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, str. 198. 

1325 Vidi Omerdicev prijevod i komentar Pru56akove rasprave o vrijednostima 
skupnog klanjanja, str. 69. 

362 



MEHMED-EF. HANDZIC 

1324./1906. - 1363./29. 7. 1944. 

Mehmed-ef. HandSic jedan je od najvecih 

ucenjaka koje je nasa domovina iznjedrila. Bio je 

enciklopedijskog obrazovanja. Gotovo da nema 

islamske discipline o kojoj nije pisao. Ipak, najvise se 

isprofilirao i najvise napisao u oblasti hadisa i hadiskih 

znanosti, pa se s pravom moSe ustvrditi da je bio jedan 

od nasih najvecih strucnjaka u ovoj naucnoj disciplini. 



Njegovo puno ime je Mehmed sin Muhammeda sin 
Muhammeda sin Saliha Handzic. 1326 

Na to ime, u nekim izvorima, dodaje se jos i sin 
Muhammeda. 1327 Medutim, najveci broj izvora operira sa imenom 
Mehmed sin Mehmeda, odnosno Muhammeda. 1328 

Sto se, pak, nasih istrazivaca tice svi ga spominju imenom 
Mehmed Handzic. 1329 

U nekim arapskim uzvorima uz njegovo ime i prezime dodaje 
se i El-Bosnevi, a ponegdje i Al-A^heri i El-Haneji, sto upucuje na 
njegovo porijeklo, mjesto obrazovanja i pripadnost pravnoj 
skoli. 1330 



Rodenje i obrazovanje 

Handzic je roden u Sarajevu 1324. god. po Hidzri, odnosno 
1906. god. po rodenju Isaa, a.s. 1331 

Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, gdje je, 
nakon mekteba, zavrsio ruzdiju a 1345/1926. god. Serijatsku 
gimnaziju. U Gimnaziji se u svim predmetima isticao nad ostalim 
ucenicima. Tako je, npr, savladao arapski jezik da je vec tada pisao 
poeziju na torn jeziku. 

Handzic, u potrazi za znanjem, nakon skolovanja u Sarajevu 
odlazi u Egipat, gdje na poznatom islamskom univerzitetu Al- 



1326 Omer Kehhale, Mu 'dzemu-l-mu 'ellifin, 1 1/280. 

1327 Vidi: Kisrevi Hasan, uvod u djelo M. Handzica na arapskom jeziku: El- 
Dzevheru-l-esnafi teradzimi 'ulemai ve su 'arai el-Bosna, str. 33. 
Takode, vidi: rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, pod 
br. 2650. 

1328 Vidi, npr. rukopise u GHB, pod br. 6963 i 6967. 

1329 Vidi o tome: Kasim Dobraca, Mehmed Handzic vjerski ucenjak, El- 
Hidaje, br. 2-3, god. 1364/1945., str. 53; hfz. Mahmud Traljic, Istaknuti 
Bosnjaci, str. 49; Esad Durakovic, Prosvjetiteljski zanos Handzicev, 
izabrana djela, knjiga I, str. 7. 

1330 O tome pogledaj: Mu 'dzemu-l-mu 'ellifin, 1 1/280 i El-Dzevheru-l-esna ' 
(uvod), str. 33. 

1331 Mu 'dzemu-l-mu 'ellifin, 1 1/280; Istaknuti Bosnjaci, str. 49; Esad 
Durakovic, cit. djelo, 1/7. 

365 



Mehmed-ef. Handzic 



A^har u Kairu nastavlja studije 1345/1926. god. Studije privodi 
kraju 1350/1931. god. 

On se nije, poput brojnih drugih studenata, zadovoljavao 
samo predavanjem na Univerzitetu, vec je obilazio brojne kairske 
dzamije i druge institucije i slusao tadasnje najpoznatije egipatske 
ucenjake i od njih usvajao brojne znanastvene discipline. Zna se da 
je jos kao student postao kucni prijatelj s brojnim profesorima sa 
kojima je raspravljao do kasno u noc o brojnim dilemama i 
problemima koji su tistili njegovu znatizelju i gorljivu radoznalost. 

Prije nego se vratio u domovinu, obavio je hadz sa svojim 
ocem i boraveci u Mekki, Medini i drugim mjestima izuzetno 
dobro iskoristio prisustvo eminentnih ucenjaka. 1332 



UCitelji 

Handzic je iskoristio znanje svojih ucitelja u rodnom mjestu i 
to, uglavnom, kroz obrazovno-odgojne institucije kroz koje je 
prosao. Tako u biljeskama koje su sacuvane sam navodi imena 
ucitelja od kojih je puno naucio. On navodi sljedeca imena: Jusuf- 
ef. Imamovic, Muhammed-ef., Arif-ef., hfz Sulejman-ef. Cucak, 
Muhammed-ef. Hadzijamakovic, hfz Dza'fer-ef. Kulenovic, Salih- 
ef. Muftic, dr. Sakir-ef. Sikiric i Muhammed-ef. Pasic, 1333 iz cega se 
lahko da zakljuciti da je Handzic ucio pred nasim najuglednijim 
znanstvenicima tog vremena. 

Dosavsi u Kairo, on nastavlja sa torn praksom, trazeci ucitelje 
od kojih moze najvise nauciti. Tako, kako i sam navodi, uci Ed- 
Durru-l-muhtar i Muhtesar el-Buharija od E^-Zubejdija pred sejhom Ali 
Saibom; Tefisru-n-Nesefi pred sejhom Ali b. Zurretom i sejhom Ali 
Mahfuzom, od koga slusa predavanja po dzamijama i prisustvuje 
njegovim hutbama; akaidsko djelo $erhu-l-d%evhere, pred sejhom 
Muhammedom el-Azebijem; djelo iz oblasti beletristike i stilistike 
Muhtesar od Sa'da et-Taftazanija pred sejhom Muhammedom Ebu 
Selametom; djelo iz domena hanefijskog fikha Ed-Durru-l-muhtar 
pred sejhom Mu'avvedom es-Sehavijem; djelo iz oblasti beletristike 



1332 O tome pogledaj: hfz. Mahmud Traljic, predgovor u Handzicevoj knjizi 
Es-Sunne, str. 3-4. 

1333 Vidi: Rukopis u GHB pod br. 2.650, list 97. 

366 



i stilistike $erhu-l-d%evheri-l-meknun i djelo iz oblasti logike $erhu-l- 
melevij/i pred sejhom Hasanom Dzibrilom; dio Sahihu Muslima pred 
sejhom el-Halebijem; Zadu-l-muslim pred autorom brojnih djela 
sejhom Muhammedom Habibullahom es-§enkitijem; iz oblasti 
usuli-fikha El-lhkam od El-Amidija pred sejhom Abdulazizom el- 
Mekkijem; iz oblasti usuli-fikha Serhu-l-mehalli pred sejhom 
Hasanejnom Mahlufom i sejhom Muhammedom Salimom; Tefsiru- 
l-dfylalejn pred sejhom El-Usarijem, hatibom rifa'ijske dzamije; iz 
oblasti bontona Ragbetu-l-amal pred sejhom Alijem el-Mirsafijem. 

To su ucenjaci pred kojima je Handzic najvise ucio. On 
napominje da je dosta i drugih ucenjaka od kojih je saznavao, 
medutim, njegovo druzenje sa njima bilo je daleko krace, pa ih on 
poimenice ni ne spominje. 1334 



Idizazetname 

ld%a%et ili id^a^etname su diplome koje je ucitelj davao uceniku 
kada savlada odredeno hadisko djelo. Nas Handzic je, bar prema 
onome sto je pohranjeno u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, dobio 
dvije diplome od hadiskih strucnjaka. 

Jednu idzazetnamu je dobio od poznatog ucenjaka iz Nedzda 
sejha Abdullaha b. Alija b. Jabisa Alu Jabisa (umro 1389/1969.) 1335 
a drugu od poznatog egipatskog ucenjaka Ahmeda el-Misrija (umro 
1355/1936.), autora brojnih djela. 1336 



1334 O njegovim uciteljima u Egiptu vidi: rukopis u GHB, br. 2650, list 98. 

1335 On je slovio kao veliki hanbelijski pravnik. Bio je ucenik poznatog 
muhaddisa i hafiza hadisa Muhammeda Abdurrahmana b. Abdurrahima 
el-Mubarekfurija, autora Tuhfetu-l-ahvezi, komentara na Tirmizijin 
Sunen. U Egiptu je proveo 40 godina. Njegova najpoznatija djela su: 
E'lamu-l-enam, Er-Reddu 'ala Sejhi-l-Ezheri Seltuti Er-Reddu-l-kavijji 
'ala Abdillah b. Alijji. (Vidi: Ez-Zirikli, El-E'lam, 4/108). 

1336 Sejh Ahmed b. Muhammed b. Abdulaziz et-Tahtavi el-Husejni el-Kasimi 
el-Hanefi el-Misri bio je hanefijski pravnik i veliki poznavalac tefsira i 
knjizevnosti. Od njegovih brojnih djela izdvajamo: Irsadu-l-mustefid ila 
bejani ve tahriri-l-mesanid, Serhus-sadr bitefsiri sureti-l-Kadr, Ref'u-l- 
gavasi 'an mu 'dalati-l-mutavveli ve-l-havasi, Nefehatu-t-tajjib 'ala 
tefsiri-l-Hatib i dr. (Vidi: Isma'il-pasa el-Bagdadi, Idahu-l-meknun, 
1/196; El-E'alam, 1/124/125 i Mu 'dzemu-l-mu 'ellifin, 2/1 19-120.) 

367 



eh 



§ejh Abdullah b. Ali Alu Jabis u idzazetnami koju je potpisao 
ovlascuje Mehmed-ef. Handzica da moze prenositi sva djela koja je 
njega ovlastio hafiz El-Mubarekfuri, i to: Sahib Buhari, Sahih Muslim, 
Muvetta' Malik, Bulugu-l-meram, dijelove Sunena Ebu Davuda, Nesai/e, 
Tirmi^i/e, Ibn Madfy, Darimija i Darekutnija, Mukaddimu Ibnu-s-Salaha, 
Elfiju Ibn Malika i dr. 1337 



(rtVo-Ci"^ ») 






Idzazetname koje je Handzic dobio od sejhova Abdullaha b. Alija b. 
Jabisa Alu Jabisa i Ahmeda el-Misrija 



1337 



Obje ove Handziceve idzazetname cuvaju se pohranjene u GHB, pod br. 
2650. 



368 



Angazman 

Nakon povratka sa studija Handzic je angaziran kao suplent i 
prefekt u Gazi Husrv-begovoj medresi. Predavao je arapski jezik, 
tef sir, hadis i fikh. 

Godine 1356/1937. prelazi u Gazi Husrev-begovu biblioteku 
gdje radi kao bibliotekar. Za vrijeme angazmana u Biblioteci 
Handzic je izuzetno dobro klasificirao i uredio knjige i rukopise, 
tako da se i danas osjeca znacaj njegovog angazmana. 

Skolske 1939/40. godine postavljen je za profesora na Visoj 
serijatsko-teoloskoj skoli, gdje predaje tefsir i osnove serijatskog 
prava i na torn mjestu ostaje sve do smrti. 

Od 1936. god. bio je u najuzem rukovodstvu ilmijje El-Hidaje, 
te najaktivniji saradnik, a jedno vrijeme i urednik istoimenog glasila 
ove organizacije. 1338 

Ufienici 

Handzic je bio izuzetno cijenjen. One koji su bili zeljni znanja 
plijenio je svojom ucenoscu, originalnoscu i dosljednoscu. Najvise 
su od njega, svakako, naucili njegovi ucenici u Medresi i Visoj 
serijatsko-teoloskoj skoli. Kasnije ce oni biti luconose islamske 
misli u nasim krajevima. Spomenut cemo neke od njegovih 
ucenika: 

Ahmed sin Ismaila Alicic, Ibrahim sin Osmana Bradaric, 
Mustafa sin Isma'ila Busuladzic, Abdullah sin Alije Dreca, Rasid sin 
Mustafe Hajdarevic, Ejjub sin Omera Kabil, Seid sin Ibrahima 
Karic, Ejjub sin Ibrahima Mehmedovic, Enver sin Hulusije 
Mulahalilovic, Ismet sin Saliha Smajlbegovic, Salih sin Abdullaha 
Sabeta, Hazim sin Mustafe Sabanovic, Ismet sin Galiba Zunic, 
Alija sin Dervisa Ahmic, Lutfi sin Muhammeda Beslic, Salih sin 
Omera Hadzialic, Fejzullah sin Ismaila Hadzibajric, Mustafa sin 
Alije Hadzimulic, Hasan sin Muhammeda Hasanefendic, Muharem 



1338 Vidi: Esad Durakovic, cit. djelo, 1/7. 

369 



sin Mustafin Mujagic, hfz Ibrahim sin Muhammeda Trebinjac i hfz. 
Muhammed sin Muharema Zahirovic. 1339 

Rijetki su bili nasi ucenjaci koji su kod sebe sacinili sretnu 
sintezu izmedu zdrave akide, izvornog ucenja islama i vanrednog 
poznavanja raznih naucnih disciplina, kao sto je to ucinio 
Mehmed-ef. Handzic. Njegovi kriteriji ce, ocito, postati vaga za 
brojna promisljanja u to vrijeme u Bosni i Hercegovini, a njegov 
utjecaj ga generacije koje dolaze ostace neizmjeran. 



Spisateljski opus 

Opus Handzicevog spistaljeskog angaziranja bio je izuzetno 
velik. Zivio je svega 38 godina, a napisao je desetine knjiga i preko 
300 razlicitih clanaka na arapskom i bosanskom jeziku. Uz to, 
preveo je i brojna djela i tekstove sa arapskog i turskog jezika. 
Gotovo da nema islamske discipline o kojoj nije pisao i koju 
temeljito nije poznavao. On je, ziveci samo 38 godina, ostavio iza 
sebe vise od tri stotine bibliografskih jedinica 1340 i, na taj nacin, bez 
sumnje, postao jedan od najistaknutijih intelektualaca u Bosni i 
Hercegovini, ne samo u svoje vrijeme, nego opcenito. 

Njegov prosvjetiteljski intenziviran angazman odredivao je 
siroku lepezu tema kojima se bavio, razmicuci granice 
prosvjetiteljskog horizonta znatno vise nego sto bi to bilo 

neophodno u nekom kontemplativnijem dobu. Otuda, dok vecina 

bosnjacke uleme toga vremena suti, Handzic neumorno pise sa 
velikim zarom prosvjetitelja i senzibilnoscu vrsnog intelektualca. 
On takvom vanrednom spisateljskom angaziranoscu postaje vodeci 
intelektualac svoga vremena ali i najvisi izraz svijesti svoga naroda. 

Handzic, kao.rijetko koji bosnjacki intelektualac u to vrijeme, 
nesumnjivo, bio je svjestan historijskog trenutka i znacaja svoje 



1339 O njegovim udenicima usporedi: rukopis pohranjen u GHB, pod br. 
2.650/9. 

1340 O broju njegovih bibliografskih jedinica provjeri: Esad Durakovic, 
Prosvjetiteljski zanos Handzicev, Izabrana djela Mehmeda Handzica 1/6 
i Ismet Kasumagic, Hadzi Mehmed-ef. Handzic - zivot i djelo, Zbornik 
radova sa znanstvenih skupova o hadzi Mehmedu Handzicu, Sarajevo, 
1996, str. 20. 

370 



misije, pa uz brojne napise teoloske naravi, usmjerava svoje 
zanimanje na istrazivanje historije Bosnjaka, bosnjacke kulturne 
bastine i dr. 1341 

Njegov spisateljski, prosvjetiteljski i naucni angazman najbolje 
je ilustrirao prof. Hamdija Kresevljakovic. On kaze: Smrcu had% 
Mehmed-ef. Hand^ica nestaloje i^medu nas covjeka kakav se tie rada ni u 
svakih stotinu godina. Smrt ovakvog covjeka bio bi te^ak gubitak i %a veliki 
narod, a kamoli %a nasu ^ajednicu. Onje bio ri^nica %nanja, Hi kakoje %a 
ovakve ljude %nao reci merhum Basagic - ajakli kutubhana, a us^ to 
neumoran radnik i naperu i na djelu, i kro% nepunih sesnaest godina napisao 
je, pored nastavnickog rada i brojnih odr^anih va^ova i predavanja, cijelu 
bibiloteku, a pored toga neprestanoje citao i usavrsavao se. Radio je br%o, kao 
daje slutio da muje fyvot kratak 1342 



Djela 

Zbog ogranicenosti prostora ovom prilikom navest cemo 
samo neka djela iz Handzicevog bogatog opusa: 

1.- El-Dfyvheru-l-esna ji teradyimi 'ulemai ve su'arai-l-Bosna (Blistavi 
dragulj — zivotopisi ucenjaka i pjesnika Bosne): Ovo djelo tretira 
bosnjacku knjizevnu bastinu iz osmansko-turskog perioda. 
Handzic je tu spomenuo 216 biografija nasih pisaca i pjesnika na 
orijentalnim jezicima, poredanih abecednim redom. Upravo 
zahvaljujuci torn djelu, koje je Handzic napisao jos kao student i 
koje je objavljeno u Kairu 1930. god., knjizevni rad Bosnjaka na 



1341 OpSimije o tome: Salih A. Jalimam, Handzic kao historic ar, Zbomik 
radova sa znanstvenih skupova o hadzi Mehmedu Handzicu, Sarajevo, 
1996, str. 1 19-127; dr. Fehim Nametak, Handzicev rad naproucavanju 
knjizevnosti Bosnjaka, nav. Zbornik, str. 38-44 i dr. Esad Durakovic, cit. 
izvor, 1/5-31. 

1342 Pogledaj KreSevljakovicev tekst u Narodnoj uzdanici, kalendar za 1945. 
godinu, str. 28. Uporedi, takode: Hafiz Mahmud Traljic, Hadzi Mehmed- 
ef. Handzic - zivot i rad, u zborniku radova cetvrtog simpozija 
Zagrebacke diamije, 1994. god: Islam i kultura Bosnjaka u djelima 
Safvet-bega Basagica, Mehmeda Handzica i Edhema Mulabdica, str. 
135. 



371 



Mehmed-ef . Handzic 



orijentalnim jezicima poceo je ulaziti u velike svjetske 
knjizevnohistorijske enciklopedije i prirucnike. 1343 

2.- Knji^evni rad bosanskohercegovackih muslimana: Mnogi 
orijentalisti mislili su da je to djelo, ustvari, samo prijevod ranije 
spomenutog djela El-D^evheru-l-esna, sto nije tacno. Dok je El- 
D^evheru-l-esna mali leksikon bosnjacke knjizevnosti na orijentalnim 
jezicima i alhamijado pismenosti, dotle je Knji^evni rad zamisljen kao 
pregled knjizevnosti Bosnjaka na orijentalnim jezicima po tematici 
po kojoj je svaka tema jedno zasebno poglavlje. Autor tu obraduje: 
Vjersku knjizevnost na orijentalnim jezicima, rad na historiji, 
pjesnike koji su pisali na turskom, perzijskom i arapskom jeziku, 
radove o arapskom jeziku, pocetke rada na nasem jeziku i njegov 
razvoj, i pjesnike na nasem jeziku. 1344 

3.- Islami^acija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosanskohercegovackih 
muslimana: Ova studija osvjetljava autotohnost bosanskih bogumila 
i njihov prelazak na islam. Djelo zavreduje posebnu paznju buduci 
da se bavi jednim od kljucnih problema na kojima pociva temelj 
bosanske drzave i u kojem Handzic zakljucuje da su Bosnjaci 
autohton narod u bosanskoj drzavi koji bastini drzavotvornu 
svijest i islam. 1345 

4.- Tefsiru ajati-l-ahkam min sureti-l-Bekara: To je djelo u kojem je 
Handzic komentirao ajete iz poglavlja sure El-Bekara u kojima su 
spomenuti neki propisi. Ocito je da je u ovom djelu bio nadahnut 
komentarima velikog hanefijskog ucenjaka Ebu Bekra el-Dzessasa, 
na cijoj tefsirskoj metodologiji je nedavno doktorirao hfz Safvet 
Halilovic. Djelo je pisano na arapskom jeziku. Ovaj rukopis 
obradio je i odbranio magistarsku tezu Sulejman-ef. Celikovic. 1346 



1343 Ovo djelo je Stampano i drugi put na arapskom jeziku 1993. god., u 
izdanju poznate bejrutske izdavaCke kuce Daru-l-kutubi-l- 'ilmijje, u 
obradi Sejjida Kisrevija Hasana. Na na5 jezik preveo ga je mr. Mehmed 
Kico. (Vidi: Izabrana djela M. Handzica, 1/33-307; izdavad: Ogledalo, 
Sarajevo, 1999. god.). 

1344 O ovom djelu pogledaj: dr. Fehim Nametak, cit. djelo, str. 40 i Izabrana 
djela Mehmeda Handzica, 1/308-449. 

1345 Djelo je Stampano 1940. god. u Sarajevu. Dozivjelo je vi5e izdanja. 

1346 Rukopis je pohranjen u Gazi Husrevbegovoj biblioteci pod red. brojem 
6967. 



372 



5.- Tefsiru ajati-l-ahkam min sureti-n-Nisa': Djelo identicno 
prethodnom. U njemu Handzic na znalacki nacin, spretno koristeci 
klasicna djela islamskih ucenjaka, komentira ajete iz kur'anskog 
poglavlja En-Nisa'. Djelo je, takode, u rukopisu. Na ovom 
Handzicevom djelu uskoro ce magistarski rad na Fakultetu 
islamskih nauka u Sarajevu braniti Ahmed Adilovic, direktor Elci 
Ibrahim-pasine medrese u Travniku. 1347 

6.- Ilmu-l-kelam: Ovo djelo, kao udzbenik islamske vjeronauke 
za 8. razred srednjih skola, objavljeno je u Sarajevu 1934. god. Pri 
pisanju ovog akaidskog djela koristio se djelima Dzurdzanija, 
Taftazanija, Gazalija, Ibn Tejmijje, Muhammeda Abduhua i dr. 1348 

7.- Kodificiranje serijatskog prava hod ra^nih pravnih skola: Ovo 
djelo je Handzic napisao pred samu smrt i stampano je kao separat 
u Zagrebu 1944. god. u izdanju Ministarstva pravosuda i 
bogostovlja. U njemu vrsi temeljitu historijsku analizu razvoja 
serijatske pravne znanosti i kodificiranje serijatskog prava tokom 
proslih stoljeca. 1349 

8.- Muhammed, a.s. (Zivot i rad u najkracim crtama): Handzic je u 
ovom djelu na kratkom prostoru iznio cjelokupnu biografiju 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, sa svim detaljima koje svaki musliman 
treba da zna. 1350 

9.- l/aqpvi: Ovo djelo tretira brojna aktualna islamska pitanja. 
Handzic je u njemu obradio 34 teme, koje je potkrijepio ajetima, 
hadisima, govorom ashaba, tabi'ina i brojnih ucenjaka, kao i 
zanimljivim hikajama, pa se i danas moze itekako korisititi za razna 
predavanja, vazove i hutbe. 1351 



1347 Vidi: dr. Muhamed £dralovic, Prepisivaci knjiga u arabickim 
rukopisima, Svjetlost, Sarajevo, 1988. god., 2/328. 

1348 Vidi o ovom djelu: hfz Halil Mehtic, Handzicev doprinos akaidu, Zbornik 
radova sa znanstvenih skupova o hadzi Mehmedu Handzicu, Sarajevo, 
1996., str. 82-83. 

1349 OpSimije o ovom djelu vidi: Muharem Omerdic, Mehmed-ef. Handzic 
kao serijatski pravnik, Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadzi 
Mehmedu Handzicu, Sarajevo, 1996, str. 25. 

1350 Djelo je Stampano prvi put 1935. god., a kasnije je dozivjelo vise izdanja. 

1351 Djelo je Stampano 1943. god. u Sarajevu, u izdanju Glavnog odbora El- 
Hidaje. 

373 



Mehmed-ef. Handzic 



10.- Zbirka i^abranih dova i% Kur'ana i badisa: Ovo djelo 
stampano je 1944. god. Kasnije je dozivjelo vise izdanja. Ova 
zbirka je, ustvari, skracena verzija djela Rahatu-l-ervah poznatog 
ucenjaka Ali b. Sultana Muhammeda el-Karija. 

11.- Te^jilu Keffi-^-spnun: Rijec je, ustvari, o dodatku na djelo 
Keffu-^-^unun 'an esami-l-kutubi ve-l-funun, poznatog ucenjaka Mustafe 
b. Abdullaha el-Konstantinija er-Rumija el-Hanefija, poznatijeg kao 
Hadzi Halifa (umro 1067/1657.). Naime, nas Handzic je ovom 
poznatom djelu, dodao ucenjake i djela koja Hadzi Halifa nije 
spomenuo. Prvi torn ovog djela Handzic je zavrsio 1350/1931. 
god. 1352 

12.- Med^me'u-l-bihar fi tarihi-l-'ulumi ve-l-esfar: Ovo je 
enciklopedijsko djelo koje je Handzic zapoceo, ali ga, nazalost, nije 
zavrsio. U njemu je spomenuo razne znanosti i njihove discipline, 
sa biografijama i podacima onih koji su u navedenim oblastima 
nesto napisali. Djelo je napisano u dva toma 1348/1930. god. i 
nalazi se u mkopisu. 1353 

To su samo neka Handziceva djela. Puno bi vremena i 
prostora trebalo da se samo spomenu njegova djela koja su 
objavljena kao separati ili brojni tekstovi koji su preplavili tadasnje 
novine i casopise u kojima je on pisao. 

Prijevodi 

Handzic je u svom kratkom zivotnom vijeku preveo brojna 
djela i clanke sa arapskog na bosanski jezik. Spomenucemo samo 
ona najznacajnija: 

1.- Revdatu-l-d^ennat fi usuli-l-i'tikadat/Rajske basce o temeljima 
vjerovanja: Ovo djelo je napisao jedan od najpoznatijih nasih 
ucenjaka Hasan Kjaflja Pruscak (umro 1025/1616. god.) i mnogi ga 
smatraju najozbiljnijim teoloskim djelom ovog naseg velikana. 1354 



1352 Rukopis ovog djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u 
Sarajevu. (O tome vidi: dr. Muhamed 2dralovic, cit. izvor, 2/327. 

1353 Rukopis je pohranjen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, pod 
br. 6.968. 

1354 Vidi: dr. Omer Naki6evic, Prevodilacki rad hadzi Mehmeda Handzica, 
Zbornik radova, Sarajevo, 1996, str.33. 

374 



Handzic, uz prijevod ovog znacajnog djela, donosi osnovne 
biografske podatke o svim licnostima koje Hasan Kjafi spominje, 
pojasnjava svu strucnu terminologiju koristeni u djelu i rasvjetljava 
ucenje i stavove filozofa i apologeticara u vezi sa torn 
problematikom. Djelo je stampano 1939. god. 1355 

2- Ni^amu-l-'ulema' ila hatemi-l-enbija' /Ni^ ucenjaha do posljednjeg 
Allahovog Poslanika: Ovo je takode djelo naseg Hasana Kjafije 
Pruscaka i puno je dragocjenih podataka, posebno onih biografske 
prirode. Handzic je ovo djelo prvo prevodio u nastavcima u Novom 
Beharu 1935. god., da bi se kasnije u izdanju Islamske dionicke 
stamparije pojavilo kao zasebno djelo. 1356 

3.- Mirad^ja: Ovo djelo je napisao Sabit Uzicanin, jedan od 
nasih najvecih pjesnika na turskom jeziku. Handzic ovo djelo prvo 
objavljuje u Glasniku IVZ za 1940. god., a nakon toga, u izdanju 
Drzavne stamparije, iz Sarajeva, objavljuje ga kao zasebno izdanje. 
Uz prijevod sa turskog jezika, Handzic ovo djelo i komentira i 
dodaje potreban uvod i biljeske koje su neophodne. 1357 

4.- Sarajevo u turshoj pjesmi: U ovom djelu Handzic prevodi 
devet pjesama koje govore o Sarajevu, potcrtavajuci da one ne 
pretstavljaju samo knjizevnu vrijednost, nego mogu posluziti kao 
autentican izvor i za kulturnu povijest Sarajeva. 1358 Ovo djelo 
nastaje 1943. god. 1359 

5.- Asm se'adet: Ovo je djelo iz oblasti historije islama sa 
ukupno devet tomova. Handzic je imao namjeru prevesti ga u 
cjelosti. Medutim, smrt ga je sprijecila u tome pa je preveo prvi i 
trecinu drugog toma sa turskog jezika. 1360 



1355 Uporedi: Esad Durakovic, Bibliografija radova Mehmeda Handzica, 
Sabrana djela, 6/449. 

1356 Pogledaj: dr. Fehim Nametak, Handzicev rad na proucavanju 
knjizevnosti Bosnjaka, Zbornik radova, Sarajevo, 1996, str. 42-43. 

1357 Vidi: Esad Durakovic, cit. djelo, 6/450. 

1358 Uporedi: dr. OmerNakicevic, cit. izvor, str. 35. 

1359 Djelo je Stampala Hrvatska drzavna tiskara, Zagreb, podruznica Sarajevo 
a Ministarstvo narodne prosyjete NDH je Stampanje ovog djela zabranila. 
Medutim, neki primjerci su, ipak, ugledali svjetlo dana. 

1360 O ovome vidi: dr. Sefik Kurdic, El-Inajetu bi4-hadisifi-l-Bosna munzu 
fethiha ila evahiri-l-karni-l-isrin, doktorska disertacija odbranjena na 
univerzitetu Ez-Zejtuna u Tunisu, 1997. god., str. 127. 

375 



Mehmed-ef. Handzic 



Doprinos Mehmed-ef. Handzica hadisu i hadiskoj znanosti 

Hand^icev opus u domenu hadisa i hadiskih %nanosti bioje impo^antan. 
Njegova djela na arapskom i bosanskom jeqku postala su ne%aobila%ni import 
u ovoj disciplini. Svojim pristupom ovoj disciplini i i^uvgtnom utemeljenolcu 
postaoje paradigma potonjim generacijama Bosnjaka. 

Spisateljski angazman ovog naseg velikana bio je, doista, 
fascinantan. Iako je napisao veliki broj djela i tekstova u razlicitim 
disciplinama, ipak se najvise istakao u hadisu i hadiskoj znanosti 
koje je najvise volio i posebno proucavao. 

Njegovo interesiranje za hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, 
briga da se hadis ocuva i pravilno prezentira bosnjackom narodu, 
rezultirali su nekolicinom znacajnih djela kojima se mi, Bosnjaci, 
moramo itekako ponositi. 

Handzicevo zanimanje za hadis i hadiske znanosti u djelima i 
tekstovima kojima raspolazemo seze od teorije hadisa, njegove 
sistematizacije i kategorizacije, pa sve do komentiranja brojnih 
Poslanikovih, s.a.v.s, rijeci i njihova priblizavanja prakticnoj 
primjeni. 



Djela iz oblasti hadisa 

Po broju napisanih djela, razlicitih tekstova ali i zapocetih, ali 
nedovrsenih djela iz hadisa, nedvojbeno se zakljucuje da je Handzic 
posebno volio ovu oblast i njoj posvecivao posebnu paznju i 
ljubav. Ako pogledamo njegove napise iz te oblasti uvjerit cemo se 
u to. 

1. Uvod u tefsirsku i hadis ku nauku; Ova knjiga je i danas 
temeljni izvor za izuacavanje tefsira i hadisa u nasim medresama i 
drugim obrazovno-odgojnim institucijama. Handzic u ovom djelu 
tretira sve relevantne cinjenice u vezi sa terminologijom hadisa, 
hadiske znanosti i njihovu podjelu. 

Uz temeljne pojmove o sunnetu, hadisu, hadisi-kudsijji, 
haberu, eseru, senedu, metnu i drugom, Handzic govori o 
angaziranju hadiskih strucnjaka u pogledu sakupljanja hadisa. On 
obraduje sest perioda: 

376 



- ucenje hadisa napamet, 

- pocetak sabiranja hadisa u knjige, 

- sabiranje hadisa zajedno sa fetvama ashaba i tabi'ina, 

- pisanje iskljucivo hadiskih zbirki, 

- odvajanje vjerodostojnih hadisa u zasebne zbirke, i 

- komentar na pojedine hadiske zbirke i njihovo preradivanje. 

U poglavlju o vrstama hadiskih zbirki Handzic navodi nacine 
na koje su pisane hadiske zbirke: sahihi, suneni, dzami'i, musannefl, 
mu'dzemi i dr. i pojasnjava kriterije po kojima su razvrstani hadisi u 
rim zbirkama. Uz to spominje najpoznatije hadiske zbirke, pa istice, 
prvo, zbirke cetverice velikih imama: Ebu Hanifin Musned, Malikov 
Muvetta', Safijin Musned i Ahmedov Musned, a onda poznata djela 
sesterice autora El-Kutubi-s-sitte: Sahib Buharije i Muslima i Sunen 
Ebu Davuda, Tirmizije, Nesaije i Ibn Madze, da bi zavrsio sa 
zbirkama hadisa Hakima en-Nejsaburija, Bejhekija, Darekutnija, 
Ibn Huzejme, Ibn Hibbana i Taberanija. On navodi i neophodne 
podatke koje je potrebno poznavati o svakoj od njih. 

Nakon toga Handzic pristupa kategorizaciji hadisa i precizno 
pojasnjava podjelu hadisa obzirom na autenticnost, tekst hadisa i 
lanac prenosilaca hadisa i pokusava nam pribliziti pravila za lakse 
raspoznavanje vrijednosti hadisa. 

El-D^erhu ve-t-ta'dilu/Kritike pripoyjedaca hadisa zauzimaju vazno 
mjesto u hadiskoj znanosti, jer se na temelju ove discipline moze 
doci do spoznaja da li je neki prenosilac pouzdan ili nije, sto 
Handzic pojasnjava, uz termine koji se upotrebljavaju u ocjeni 
prenosilaca hadisa. 

U hadiskoj znanosti postoje, takode, pravila i metode za 
primanje hadisa od ucitelja, kao i predavanje hadisa uceniku. 
Handzic, ukratko, pojasnjava nacine primanja i predavanja hadisa 
koji su zabiljezeni u hadiskim zbirkama. 

Znacajno je napomenuti da je jedan od vaznih faktora i 
poznavanja generacija prenosilaca. Poznavanje generacije ashaba 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, doima se neophodnim, obzirom da su 
oni direktno prenosili njegove rijeci. Otuda nas Handzic, na sebi 



377 



Mehmed-ef. Handzic 



svojstven nacin upoznaje sa torn generacijom prenosilaca hadisa i 
posebno istice one ashabe koji najvise hadisa prenose od 
Vjerovjesnika, s.a.v.s, kao sto su: Ebu Hurejre (5.374 hadisa), 
Abdullah b. Omer (2.630), Enes b. Malik (2.286), Aisa (2.210), 
Abdullah b. Abbas (1.660), Dzabir b. Abdillah (1.540) i Ebu Se'id 
el-Hudri (1.170). 

Iza toga nas Handzic upoznaje sa drugom generacijom 
prenosilaca - tabi'inima, navodeci najpoznatije od njih. 

Nakon kratke, ali vrlo bitne rasprave o tome da li se hadis 
moze prenositi samo po znacenju, Handzic pojasnjava termine koji 
su neophodni u razumijevanju hadiskih znanosti. On, naime, 
definira i pojasnjava E/-Hadisu-/-kudsi/hadise cije je rijeci Allahov 
Poslanik, s.a.v.s, pripisivao Allahu Uzvisenom, nasih i 
mensub /derogirane i derogirajuce hadise, muhUhfu-J-hadise/hadisi koji 
su na prvi pogled protivurjecni, esbabi vurudi-l-hadise/ 'povodi za 
nastajanje pojedinih hadisa i garibu-l-hadisi/ rijetko upotrebljavane i 
tesko razumljive termine u tekstu hadisa. 1361 

Na samom kraju ove izuzetno vrijedne knjige on navodi 
kratice koje se koriste u hadiskoj znanosti, bez cijeg se poznavanja 
ne mozemo uspjesno sluziti hadiskim djelima. 

Analizirajuci to djelo da se uociti da je Handzic koristio veliki 
broj djela klasicne literature iz te oblasti. Ocito je da su mu oslonci 
u nastajanju ovog djela bili velikani hadiskih znanosti a posebno: 
Ramehurmuzi (umro 360.god.), 1362 Hakim en-Nejsaburi (405.), 1363 
Hatib el-Bagdadi (463.), 1364 Kadi Ijad (544.), 1365 Ibnu-s-Salah 
(643.), 1366 Ibn Kesir (744.), 1367 hafiz El-Iraki (806.), 1368 Ibn Hadzer 



1361 O garib-hadisu Handzic je napisao divnu studiju na arapskom jeziku 
(1930. god.) u okviru svog djela enciklopedijske naravi, koje je nazvao 
Medzme 'u-l-biharfi tarihi-l-ulumi ve-l-esfar. Djelo je nedovrseno. 
Rukopis u dvije velike sveske Cuva se u Gazi Husrevbegovoj bibilioteci u 
Sarajevu, pod br. 6968. Moram priznati da je to jedna od najpotpunijih 
studija u ovoj oblasti napisana na arapskom jeziku. 

1362 Ei.Muhaddisu-l-fasil bejne-r-ravi ve-s-sami' 
1363 Ma'rifetu 'ulumi-l-hadis 

1364 El-Kifajefi 'ilmi-r-rivaje 

1365 El-Ibna' 

1366 Mukaddima Ibni-s-Salah 

1367 Ihtisaru 'ulumi-l-hadisi 



378 



el-Askalani (852.), 1369 Es-Sujuti (91 1.) 1370 i dr. koji su u svojim 
djelima opsirno aktualizirali svaki od tih problema, tako da je 
Handzic ulozio ogroman napor da opsirne definicije u vezi sa 
teorijom hadisa, njegovom bogatom terminologijom i slozenom 
metodologijom u primanju i prenosenju hadisa precizno rezimira 
na malom prostoru, a da ne okrnji vaznost i znacaj obradenih 
disciplina. 

To Handzicevo djelo stampano je vise puta. Handzic je 1932. 
godine napisao i skracenu verziju tog djela na arapskom jeziku. 1371 

2. Komentar djela: Tejsiru-l-vusul ila D%ami'u-l-usul min badisi-r- 
Resu/, sallallahu 'alejhi ve sellem: To je komentar poznatog djela Ibn 
Dejbe'a es-Sejbanija (umro 944.god.). Ustvari, to je samo dio ovog 
djela. 1372 Handzic je u dva velika sveska, na ukupno 541 velikom 
listu obradio to djelo do treceg odjeljka drugog poglavlja: Ft befi-s- 
simari ve-^^uru'i. Na zavrsetku drugog sveska, koji sadrzi ukupno 
408 rukom pisanih lista, on navodi da ga je priveo kraju 13. sa'bana 
1348. god. po Hidzri, sto odgovara 1930. godini. 

Drugi svezak, obzirom da ga nije zavrsio, ne sadrzi podatke o 
vremenu kada je pisan. Ocito je, medutim, da je i taj svezak nastao 
u torn razdoblju. 1373 

3. I%haru-l-behad$e, bi lerhi Sunen Ibn Mad$e: To je Handzicev 
komentar na najpoznatije Ibn Madzino djelo Es-Sunen. U uvodu 
Handzic naglasava da zeli ukratko komentirati to znacaj no hadisko 
djelo, navodeci ocjenu za svaki hadis. Medutim, prije samog 
komentara Handzic je napisao dva poglavlja. U prvom poglavlju on 
donosi veoma vrijednu biografiju hafiza Ibn Madze, a u drugom 
pise o njegovom Sunenu, kriticki se osvrcuci sa raznih aspekata na 
to vrijedno djelo. 

1368 Elfijja el-Hafiz el-Iraki 

1369 Nuhbetu-l-fiker fi mustalehi-l-eser 

1370 Tedribu-r-ravi 

1371 Vidi rukopis koji se Suva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci pod red. br. 
6967. 

1372 O torn djelu vidi: Kasim Dobrada, Katalog arapskih, turskih iperzijskih 
rukopisa, 1/384-385. 

1373 Prvi svezak tog znaCajnog djela pohranjen je u Gazi Husrev-begovoj 
biblioteci u Saraejvu pod br. T. 203, a drugi svezak u istoj biblioteci pod 
br.T. 164. 



379 



Nakon ova dva poglavlja on pocinje komentirati njegove 
hadise. Handzic to radi tako strucno i manirom pravog hadiskog 
znalca pitkim arapskim jezikom priblizava nam znacenje hadisa iz 
ove zbirke, kao da to cini neko od sjajnih komentatora poput 
Nevevija, Ibn Hadzera el-Askalanija, el-Ajnija i dr. I, doista, da 
nema Handzicevog potpisa, citajuci te retke, pomislili bismo da se 
radi o nekom od klasicnih hadiskih velikana. Nije se tome ni cuditi, 
kada se zna da je Handzic konstantno iscitavao njihova djela i bio 
pod njihovim utjecajem. Prava je steta sto Handzic to djelo, koje je 
efektno zapoceo, nije i zavrsio. Na 118. listu je stao dosavsi do 
poglavlja: Babu-r-redfylijeste'inu 'ala vuduihi fejesubbu 'alejhi.™* 

4. Es-Sunne: To je komentar 41 hadisa koji je Handzic sacinio 
na bosanskom jeziku. Ustvari, hadise je Handzic preuzeo od 
imama Nevevija i tim redoslijedom ih i komentirao. citavsi njegove 
komentare nedvojbeno se dolazi do zakljucka o utemeljenosti 
naseg velikana. Naime, svakoj recenici ovog komentara utemeljenje 
se moze naci u Kur'anu i sunnetu! 

Ovo djelo stampano je vise puta. 1375 

5. Komentar na djelo: Hajatu-l-enbija' Ebu Bekra Abmeda b. el- 
Husejna el-Bejhekija: To djelo Handzic je objavio jos za vrijeme 
studija na Al-Azharu u Kairu. U njemu je, pored kraceg komentara, 
valorizirao hadise koje je hafiz El-Bejheki spomenuo u ovom 
malom djelu. Stampano je u Egiptu 1349/1930. godine. 1376 

6. Komentar na djelo: El-Kelimu-t-tajjib min e^kari-n-Nebijj, fejhu-l- 
islama Ibn Tejmijje: Ovo djelo Handzic je napisao, takode, za vrijeme 
studija u Kairu. U njemu je, kao i kod prethodnog djela, naveo 
izvore za svaki spomenuti hadis i, po potrebi, ukratko komentirao 
vaznije stvari. Stampano je 1349/1930. godine u Kairu na 
arapskom jeziku. 1377 



1374 To Handzicevo djelo cuva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u 
Sarajevu, pod inv. brojem 6.963. 

1375 Vidi, npr, sarajevsko izdanje iz 1968. god. 

1376 Vidi o torn djelu: hfz Mahmud Traljic, Bibliografija radova h. Mehmeda 
Handzica od 1928-1940, El-Hidaje, IV, br. 4-5, Sarajevo 1941. Rad je 
poslije stampan kao separat u Drzavnoj stampariji, Sarajevo, 1941. god. 

1377 Vidi: hfz. Mahmud Traljic, Bibliografija radova hadzi Mehmed-ef. 
Handzica, Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadzi Mehmedu 

380 



Tekstovi iz oblasti hadisa 

Uz to Handzic je autor dobrog broja tekstova o hadisu i 
hadiskoj znanosti u nasoj periodici. Nabrojicemo neke: 

- Hadis i njegova vafyost, objavljen u Narodnoj uydanici, 
kalendaru za 1 934. god., 

- Jedan hadisi-ferif, objavljen u Glasniku, II, br.6, 315-319, 

- Jedan badisi-hrif, objavljen u El-Hidaji, VII, 7-8, 213-21 6, 

- Stotina kratkib hadisa, objavljen u El-Hidaji, VIII, 7-8, 246- 
251. 

- Obnavljanje islama (komentar jednog hadisa), objavljen u El- 
Hidaji, br. 11-12, 1944. godine. 1378 

Osvrnimo se samo na ovaj posljednji tekst u kome Handzic 
izuzetno uspjesno komentira hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s: 
Allah ce slati sljedbenicima islama na koncu svake stotine godina onog ko k 
im obnoviti njihovu vjeru. 

Handzic navodi da taj hadis biljezi Ebu Davud u svome Es- 
Sunenu, Hakim u svom El-Mustedreku i El-Bejheki u djelu El-Ma'rife. 
Uz to, Handzic temeljito govori o stepenu tog hadisa, navodeci 
misljenja hafiza El-Irakija, Ibn Hadzera, Sujutija, El-Munavija i dr. 

Nakon toga, Handzic pocinje komentar hadisa. Kada citate 
njegov tekst, osjecate kao da ljekar pregleda organizam, sve detalj 
po detalj, ili kao da ucenjaka-prirodoslovac, uzevsi biljku u ruku, 
analizira je listic po listic. Zapravo, prozeti ste osjecajem, dok citate 
komentar tog hadisa, da tesko da postoji neko drugi ko bi mogao 
bolje od njega komenrirari taj hadis! Da bi hadis priblizio 
citateljima, on navodi imena obnovitelja ili potencijalnih 
obnovitelja vjere za svako stoljece, onako kako su to u svojim 
djelima navodili hadiski ucenjaci tumaceci taj hadis. 

Analizirajuci taj njegov tekst i veliki broj drugih tekstova, uz 
njegovu naglasenu tendenciju povratka temeljnim islamskim 



Handzicu, Sarajevo, 1996, str. 131. Vidi, takode: Esad Durakovic, 
Bibliografija radova Mehmeda Handzica, Izabrana djela, 6/437. 
1378 Taj tekst dozivio je obnovljeno izdanje u Takvimu za 1400. god., 
Sarajevo, 1979. god., str. 103-1 14. 



381 



Mehmed-ef. Handzic 



vrijednostima i uklanjanju natruha i falsifikata koji su se vremenom 
uvukli u vjeru i islamsku tradiciju, imamo itekako razloga da se 
slozimo sa konstatacijom uvazenog hafiza Mahmud-ef. Traljica da i 
mi Handzica mofymo smatrati jednim od obnoviklja islama, bar u nasim 
re/aci/'ama. W9 



Predavanja o hadisu 

Handziceva briga o hadisu i hadiskoj znanosti ne zavrsava se 
njegovom pisanom rijeci na arapskom i bosanskom jeziku, vec se 
nadopunjuje stalnim predavanjima na kojima on afirmira ovu 
znacajnu islamsku disciplinu. 

Cesto je odrzavao predavanja u Carevoj, Begovoj, 
Cekrekcinoj, Hadzijskoj, Buzadzi Hadzi Hasanovoj i drugim 
dzamijama u Sarajevu, kao i, raznim prigodama, u drugim 
dijelovima Bosne i Hercegovine, obilno koristeci hadis. 1380 

Hafiz Traljic navodi da je jednog ljeta iza dzuma-namaza u 
Hadzijskoj dzamiji prevodio poznato Begavijino djelo Mesabihu-s- 
sunne. xm 

Na zahtjev sarajevske mladezi drzao je predavanja iz oblasti 
hadisa u Buzadzi Hasanovoj dzamiji. 1382 

Poznato je, takode, da je na privatnmim sijelima u Sarajevu 
prevodio hadisko djelo Hedju-r-Resul.™ 1 

Analiza Handzicevog rada u oblasti hadisa 

Analizirajuci Handzicev rad i angaziranje na hadisu i hadiskoj 
znanosti moze se primjetiti sljedece: 



1379 M. Traljic, Istaknuti Bosnjaci, Medunarodna zajednica za pomoc 
muslimanima BiH, Zagreb, 1994. god., str. 51. 

1380 §. Kardic, Putokazi islama, str. 150. 

1381 Istaknuti Bosnjaci, str. 48. 

1382 O tome vidi: Mirsad Mahmutovic, Doprinos hadzi Mehmeda Handzica 
hadiskoj znanosti, Zbornik radova, Sarajevo, 1996. god, str. 96. 

1383 Putokazi islama, str. 150. 



382 



1.- Njegovu veliku ljubav i zainteresiranost za ovu islamsku 
znanost. To se, uostalom, lahko primjecuje kroz njegovu pisanu 
rijec i usmeno izlaganje. 

2.- Izuzetno poznavanje hadisa i hadiskih disciplina. Naprosto, 
nema oblasti hadiske znanosti da je bar nije dodirnuo a u mnogima 
- kao komentaru hadisa - posebno se iskazao. Kod njega se, ocito, 
primjecuje utjecaj klasicnih islamskih ucenjaka koji su poznavali sve 
vaznije islamske discipline i o njima podjednako pisali i raspravljali. 

3.- Postavljanje hadisa na ravan koja mu, doista, odgovara. 
Naime, u novije vrijeme kod nekih islamskih ucenjaka, a sto je 
posljedica neprijateljskog ubrizgavanja sumnji u islam, posebice u 
hadis, doslo je, reklo bi se, do zapostavljanja hadisa kao drugog 
vjerskog izvora, odvajanje od Kur'ana, a posebno udaljavanja iz 
prakse muslimana i njihove svakodnevnice. Ta dva vjerska izvora 
su, u odnosu jedan spram drugog, kao nebo spram Zemlje, Sunce 
spram Mjeseca, dan spram noci. Niti su isto, a niti nesto drugo. 
Kako zamisliti nebo bez Zemlje, Sunce bez Mjeseca, dan bez noci?! 
Upravo tu sintezu zagovarao je Handzic. 

Handzicevo insistiranje na hadisu kao drugom vjerskom 
izvoru na kojem se zasniva mnostvo vjerskih propisa vrlo je 
znacajno. Njegova konstatacija da na temelju hadisa Hi sunneta, isto kao 
i na temelju Kur'ana, modern o ^akljuciti daje nefto vjerska dufyost (far% Hi 
vad%b) Hi daje vjerom preporuieno (mendub) Hi daje do^yoljeno (mubah) Hi 
da je ^abranjeno (haram), 1384 najbolje opovrgava neke tendencije 
uvlacenja sumnji u hadis kao drugi izvor u islamu. 

Handzic tvrdi da se na hadisu zasniva mnogo vjerskih propisa 
i dodaje: Kada hadis ne bi bio vjerski i^yor, mi ne bismo %*iali koliko puta 
na dan treba klanjati, jer to nije i^rifito naglaseno u Kur'anu. Isto tako, ne 
bismo mogli saynati propise o %ekjatu,jer Kur'an samo nareduje da se yekjat 
daje, a ne pru^a potpuna objafajenja o tome, i zakljucuje da je: hadis vjerski 
i^vor i da se svaki musliman mora podvrgnuti onome sto u hadisu stoji i staje 
Alejhisselam kao tumaienje Kur'anu rekao Hi radio. 1365 

Naravno, Handzic precizira da se u pitanjima koja se odnose 
na poslovanje mogu smatrati argumentom i sahih i hasen-hadisi, 



1384 Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 48. 

1385 Isti izvor, str. 71-72. 



383 



Mehmed-ef. Handzic' 



dole su u pitanjima vjerovanja jedini dokaz Kur'an i mutevatir- 
hadisi. 1386 

4.- Njegova dosljednost u citiranju hadisa sa stalnom praksom 
navodenja izvora i hadiskih zbirki odakle je preuzeo hadise. 
Gotovo stalno, sa rijetkim izuzecima, navodi izvor odakle je crpio 
hadise. Tako, npr, u uvodu knjige Va^ovi navodi: lbn Hibban u svojoj 
%birci vjerodostojnih hadisa prica, da je Ebu Zerr, r.a, jedan od vrijednih 
Poslanikovih, s.a.v.s, drugova rekao. m7 Handzic nas ovdje informira da 
je hadis iz Poslanikovih, s.a.v.s, usta cuo cuveni ashab, da ga biljezi 
lbn Hibban i to u svojoj vjerodostojnoj zbirci, sto znaci da ga 
navodi u svom Sahihu. 

Ako nekad ne navodi izvor pojedinog hadisa, to je zato sto je 
taj hadis toliko poznat da je Handzic, vjerovatno, smatrao izlisnim 
navoditi mu izvor. 

Cesto navodi ocjenu pojedinih hadisa, kao sto cini kada citira 
hadis koji tretira abdest i namaz, gdje kaze: Hadis je pou^dan. Lanac 
prenosilacaje vjerodostojan. m% 

5. Opreznost od laznih hadisa. Na to je Handzic posebno 
upozoravao vaize. On na jednom mjestu kaze: Po^natoje da su neki 
ljudi, neki nehotice a neki %lonamjerno, nalagali mnogo hadisa, koji se 
strucnim i^ra^om navjvaju mevdu '-hadisi (lafyi i patvoreni). Dufyost je 
vai%a da se kloni takvih hadisa, jer kako stoji u uvodu Muslimova Sahiha, 
Pos/anik, s.a.v.s, je rekao: Ko od mene pripovijeda jedan hadis, %najua daje 
on la^an, i on je jedan od onih koji na me la%u. A %a one koji na Poslanika, 
s.a.v.s, la%u, on veli: Ko na me hotimicno sla^e, nek' sebi pripravi mjesto u 
D^ehennemu. Vaiv^ je du^an da ulo% veliku opreznost pri spominjanju 
hadisa u va^ovima. Najbojje bi bilo da se slu^i Sahihi-Buharijom, Sahihi- 
Muslimom i drugim vjerodostojnim hadis kirn djelima.™ 9 

Nazalost, uprkos torn Handzicevom upozorenju, u danasnjim 
vazovima, hutbama, pa cak i u tekstovima uglednih islamskih 
intelektualaca zapazit cete veliki broj patvorenih i neprovjerenih 
hadisa. 



1386 Vidi: M. Handzic, llmu-l-kelam, str. 12-13. 

1387 VazovU str. 6. 

1388 Isti izvor, str. 72. 

1389 Putokazi islama, str. 154-155. 

384 



Ako analiziramo hadise koje je Handzic citirao, npr. u svojim 
Va^ovima, ustanovit cemo da se drzao tog pravila. Naime, vecina 
hadisa u torn djelu su iz najautenticnijih hadiskih zbirki. 
Pogledajmo: 

- Sahihu-l-Buhari, 32 hadisa, 

- Sahihu Muslim, 36 hadisa, 

- Sunen Ebu Davuda, 23 hadisa, 

- Sunen Tirmivge, 22 hadisa, 

- Sunen lbn Madfy, 1 1 hadisa, 

- Sunen Nesaije, 7 hadisa, 

- Musned Ahmedov, 7 hadisa, 

- Sunen Bejhekije, 4 hadisa, 

- Mustedrek Hakimov, 4 hadisa, 

- Sahib lbn Hibbana, 2 hadisa, 

- Sunen Darekutnije, 2 hadisa, 

- Muvetta' Malikov, 1 hadis, 

- Sahib lbn Huvgjme, 1 hadis, 

- Ebu Nu'ajm, 1 hadis, 

- lbn Sa'd, 1 hadis, 

- Kudai, 1 hadis 

- lbnu-s-Sunni, 1 hadis. 

Ako je kojim slucajem Handzic i naveo da'if-predaju, on ju je i 
obrazlozio, kao sto cini prilikom citiranja jednog hadisa. Tamo stoji 
sljedece: U drugom hadisu %a koji doduse ka%u neki islamski ucenjaci daje 
slab (da' if), a Menavija veli da u% ova/ hadis imajol nekoliko hadisa koji ga 
podupiru i pojacavajuP 90 

Ovom prilikom neophodno je istaci da je islam baziran na 
cvrstim temeljima, Kur'anu i sunnetu, i da svaki propis mora biti 



1390 Kazovi, str. 51. 

385 



argumentiran jednim od ova dva izvora. Na nama je, otuda, 
zadatak da temeljito poznajemo Kur'an i hadis i argumentirano 
obrazlazemo svaki islamski propis na osnovu ta dva izvora. 

Handzic je na najbolji nacin pokazao ozbiljnost pristupa torn 
problemu, pa se nadamo, s Allahovom pomoci, da ce ova 
generacija koja dolazi slijediti primjer ovog velikog Bosnjaka i da ce 
svakoj islamskoj disciplini prilaziti na ozbiljan nacin, kako je 
Handzic cinio. 



Smrt 

Hadzi Mehmed-ef. Handzic umro je 29. 7. 1944. god. u 38. 
godini zivota u Sarajevu. Umro je u bolnici nakon banalne 
operacije slijepog crijeva. Obzirom da ga je operirao vrhunski 
hirurg primarijus prof. Kovacevic i da je mala vjerovatnoca da mu 
se mogla potkrasti greska, izrecene su javne sumnje da je taj hirurg 
vrsio partijske zadatke i na hirurskom stolu. 1391 



1391 O tome vidi: Esad Durakovic, Prosvjetiteljski zanos Handzicev, Izabrana 
djela, 1/7 i Ismet Kasumagic, Hadzi Mehmed-ef. Handzic - zivot i djelo, 
Zbornik radova, Sarajevo, 1996., str. 20. 

386 



koriStena literatura 



Knjige 

1.- El-Kur'anu-l-kerim, prijevod: Besim Korkut, Medina, S. Arabija, 1412. 
H. 

2.- Jbn Abdulberr, Ebu Omer el-Kurtubi, Diami'u bejani li-l-'ilmi ve 
fadlihi, Daru-1-kitabi-l-ilmijji, Bejrut, bez god. izdanja. 

3.- El-Intika'u ft fadaili-l-e'immeti-s-selaseti-l-fukahai, Daru-l-besairi-1- 
islamijje, Bejrut, 1997. 

4.- Et-Temhidu lima fi-l-Muvetta' mine-l-me'ani ve-l-esanid, Vizaretu-1- 
evkafi ve-s-suuni-1-islamsijje, Maroko, 1387. g. H. 

5.- Ibn 'Adijj, Abdullah, El-Kamilufi du'afai-r-ridzal, Daru-1-fikr, Bejrut. 

6.- Ahmed, b. Hanbel es-Sejbani, EI-Musned, El-Mektebu-1-islami, Bejrut, 
1983. 

7.- El-Albani, sejh Muhammed Nasiruddin, Silsiletu-l-ehadisi-da'ifeti ve- 
l-mevdu'ati ve eseruhe-s-sejji'e fi-l-umme, Mektebetu-1-me'arif, Rijad, 
1992. 

8.- Silsiletu-l-ehadisi-s-sahiha, Mektebetu-1-me'arif, Rijad, 1995. 

9.- Ibnu-l-'Arebi, Ebu Bekr el-Mu'afiri, Kitabu-l-kabes, jilerhi Muvetta' 
Malik b. Enes, Daru-1-garbi-l-islami, Bejrut, 1992. 

10.- Ebu Avane, Ja'kub b. Ishak el-Isfra'ini, El-Mustahredz, Hajderabad, 
Indija, 1362. H. 

11.- El-Bagdadi, Isma'il-basa b. Muhammed, Hedijjetu-l-'arifin, Daru-1- 
fikr, Bejrut, 1982. 

12.- BaSagic, dr. Safvet-beg, BoSnjaci i Hercegovci u islamskoj 
knjizevnosti, Svjedost, Sarajevo, 1986 

13.- Bedran, dr. Ebu-l-'Ajnejn Bedran, El-Hadisu-n-nebevi-S-Serif, 

tarihuhu ve mustalehuhu, Mu'essesetu sebabi-1-dzami'a, Aleksandrija, 
Egipat, 1983. 

14.- El-Bejheki, Muhammed b. Husejn, Delailu-n'tiubuvve, bejrutsko 
izdanje, 1985. 

15.- Es-Sunenu-l-kubra, Hajderabad, Indija, 1352. H. 

16.- $u'abu-l-iman, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1990. 



389 



17.- Ibn Belban, El-Emir 'Alauddin 'Ali el-Farisi, Sahihu Ibn Hibban 
bitertibilbn Belban, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1993. 

18.- El-Benna, Ahmed Abdurrahman, El-Fethu-r-rabbani litertibi 
Musned el-Imam Ahmed, Daru Ihjai-t-turasi-l-'arebi, Egipat. 

19.- Brukelman, Tarihu-l-edebi-l-'arebi, Matbe'atu dari-1-me'arif, Kairo, 
1962. 

20.- El-Buhari, Muhammed b Isma'il, Buharijina zbirka hadisa, prijevod 
i komentar: Hasan Skapur, Odbor IZ Prijedor, 1974, 

21.- El-Edebu-l-mufred, 'Alemu-1-kutub, Bejrut, 1404.H. 

22.- Es-Sahih, Daru ihjai-t-turasi-l-'arebi, Bejrut. 

23.- Et-Tarihu-l-kebir, indijsko izdanje, 1361.H. 

24.- Et-Tarihu-s-sagir, Matbe'atu Envar Ahmed, Indija, 1325.H. 

25.- Celebija, Evlija, Putopis, Svjetlost, Sarajevo, 1967. 

26.- Ed-Dakr, Abdulganijj, El-Imam en-Nevevi, sejhu-l-islami ve-l- 
muslimin, ve 'umedetu-l-fukahai ve-l-muhaddisin, Daru-1-kalem, 
Damask, 1987. 

27.- Ed-Darekutni, Ali b. Omer, Ed-Du'afau ve-l-metrukin, Daru-1- 
kalem, Bejrut, 1985. 

28.- Es-Sunen, 'Alemu-1-kutub, Bejrut,1983. 

29.- Ed-Darimi, Abdullah b. Abdurrahman es-Semerkandi, Es-Sunen, 
Daru-r-rejjan li-t-turas, Kairo, 1987. 

30.- Ebu Davud, Sulejman b. el-Es'as es-Sidzistani, El-Merasil, Daru-1- 
Kalem, Bejrut, 1986, 

31.- Risaletu Ebi Davude ila ehli Mekka ft vasfi Sunenihi, El-Mektebu- 
1-islami, Bejrut-Damask, 1984. 

32.- Es-Sunen, Daru Ihjai-sunneti-n-nebevijje, 

33.- Ed-Dehlevi, Ahmed b. Abdurrahim, Hudzedzetullahi-l-baliga,Dam- 
1-kutubi-l-hadise, Kairo. 

34.- Ed-Dihlevi, Abdulhakk, Mukaddimafi usuli-l-hadisi, Daru-1-besairi- 
1-islamijje, Bejrut, 1986. 

35.- DobraSa, Kasim, Katalog arapskih, turskih iperzijskih rukopisa, 

Starjesinstvo IZ u BiH, Sarajevo, 1963. 

36.- El-Dzessas, Ebu Bekr er-Razi, Kitabu ahkami-l-Kur'an,Daru Kitabi- 
l-'arebi, Bejrut, 1997. 



390 



37.- Ibnu-l-Dievzi, Ebu-1-Feredz Abdurrahman b. 'Ali b. Muhammed, 
Menakibu-l-imam Ahmed b. Hanbel, Daru-1-afagi-l-dzedide, Bejrut, 
1982. 

38.- El-Muntezamu fi tarihi-l-muluki ve-l-umemi, Daru-l-me'arifi-1- 
osmanijje, Hajderabad, Indija, 1357.H. 

39.- Ibnu-1-Esir, Ebu-s-Se'adat el-Dzezeri, Dzami'u-l-usul min ehadisi-r- 
Resul, Mektebetu dari-1-bejan, Damask, 1389.H. 

40.- Gajetu-n-nihaje, Egipatsko izdanje, 1935. 

41.- El-Kamilu fi-t-tarih, Matbe'atu Sadir, Bejrut, 1385.H. 

42.- El-Lubabfi tebzibi-l-ensab, Mektebetu-1-kudsi, Kairo, 1357.H. 

43.- El-Gazali, Ebu Hamid Muhammed b. Muhammed, Ibjettt 'ulumi-d- 
din, Daru-l-kitabi-l-'arebi, Bejrut. 

44.- Ebu Gudde, Abdulfettah, Safhatun min sabri-l-'ulemai, Mektebetu- 
1-matbu'ati-l-islamijje, Halep, Sirija. 

45.- El-'Ulemau-l-'uzzab ellezine aseru-l-'ilme 'ale-z-zevadz, Mektebu-1- 
matbu'ati-1-islamsijje, Halep, 1996. 

46.- Ibn Hadzer, Ahmed b. 'Ali el-Askalani, Bulugu-l-meram, min dzem'i 
edilleti-l-ahkam, Daru-1-hadis, Kairo, 1993. 

47.- Fetbu-l-bari biierbi Sahibi-l-Bubari, Dar-r-rejjan li-t-turas, Kairo, 
1986. 

48.- El-Isabefi temjizi-s-sahabe, Daru-1-fikr. 

49.- El-hti'dad U jevmi-l-mi'ad, 

50.- Ithafu-l-mehere bi-hfevaidi-l-mubtekere min atrafi-l-'alere, 

Mudzemme'u-1-melik Fehd i Merkezu hidmeti-s-sunneri ve-s-sireti-n- 
nebevijje, Medina, 1994. 

51.- El-Kavlu-l-musedded fi-z-zebbi 'ani-l-Musned li-1-Imam Ahmed, 

Mektebetu Ibn Tejmijje, Kairo, 1981. 

52.- Lisanu-l-mizan, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-l-osmanijje, Hajderabad, 
Indija, 1329.H. 

53.- El-Metalibu-'alije bizevaidi-l-mesanidi-s-semanije, Daru-1-ma'rife, 
Bejrut, 1993. 

54.- Tehzibu't-tehzib, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-l-osmanijjje, Hajderabad, 
1 325-1 327.H. 



391 



55.- Tevali-t-te'sis li me'ali Muhammed b. Idris, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, 
Bejrut, 1986. 

56.- Ibn Hadzer el-Hejtemi, Ahmed b. Muhammed, El-Hajratu-l-hisan 
ft menakibi Ebi Hanifete-n-Nu 'man, egipatsko izdanje. 

57.- Hadzi Halifa, Mustafa b. Abdullah, Kesfu-z-zunun 'an esami-l- 
kutubi ve-l-funun, Istanbul, 1941. 

58.- El-Hakim, Ebu Abdullah en-Nejsaburi, Ma'rifetu 'ulumi-l-hadisi, 
Daru-1-afaki-l-dzedide, Bejrut, 1980. 

59.- El-Mustedreku 'ale-s-sahihajn, Daru-1-fikr, Bejrut, 1978. 

60. - Ibn Hallikan, Vefejatu-l-e'ajan ve enbai ebnai-z-zeman, Matbe'atu- 
1-mejmenijje, 1310.H. 

61.- El-Hamevijakut, Mu'dzemu-l-buldan, Es-Se'ade, 1323.H. 

62.- Handzic, Mehmed, El-Dzevheru-l-esna' ft teradzimi 'ulemai ve 
su'arai-l-Bosna, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1993. 

63.- Knjizevni rad bosansko-hercegovadkih muslimana, Drzavna 
stamparija, Sarajevo, 1934. 

64.- £s-Sw/i7ie,Sarajevo, 1968. 

65.- Uvodu tefsirsku i hadisku nauku, Sarajevo, 1978. 

66.- El-Hattabi, Ahmed b. Muhammed el-Busti, Me'alimu-s-sunen, 
Matbe'atu ensari-s-sunnetd-1-muhammedijje, 1367.H. 

67.- El-Hatib el-Bagdadi, Ebu Bekr Ahmed b. 'Ali, El-Kifajefi 'ilmi-r- 
rivaje, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut. 

68.- Er-Rihletu ft talebi-l-hadisi, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1975. 

69.- Taribu Bagdad, Matbe'atu-s-se'ade, Egipat, 1931. 

70.- El-Hatib, dr. Muhammed 'Udzadz, Es-Sunnetu kable-t-tedvin, Daru- 
1-fikr, Bejrut, 1993. 

71.- Usulu-l-hadisi - 'ulumuhu ve mustalehuhu, Daru-1-menare, Dzedda- 
Mekka, 1994. 

72.- Ibn ebi Hatim, Ebu Muhammed Abdurrahman er-Razi, Kitabu-l- 
dzerhi ve-t'ta'dili, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-l-usmanijje, Hajderabad, 
Indija, 1952-1956. 

73.- El-Hazimi, hafiz Ebu Bekr Muhammed b. Musa, Surutu-l-e'immeti-l- 
hamse, Daru-1-hidzre, Bejrut, 1988. 



392 



74.- El-He jsemi, Nuruddin 'Ali b. ebi Bekr, Medzme'u-z-zevaid ve 
menbe'u-l-fevaid, Tabe'a el-Kudusi, Kairo, 1353.H. 

75.- Ibn Hibban, Ebu Hatim Muhammed el-Busti, Kitabu-l-medzruhine 
mine-l-muhaddisine ve-d-du'afai ve-l-metrukine, Daru-1-ma'rife, 
Bejrut, 1992. 

76.- Es-Sikat, Daru-1-fikr, Bejrut, 1973. 

77.- El-Huli, sejh Muhammed Abdulaziz, Tarihu fununi-l-hadisi-n- 
nebevi, Dam Ibn Kesir, Damask-Bejrut, 1988. 

78.- El-Husejni, dr. Abdulmedzid Hasim, El-Imam el-Buhari 

mubaddisen vefekihan, Mensuratu-l-mektebeti-l-'asrijje, Sajda, Bejrut. 

79.- El-Husejni, Muhammed Isam ' Arar, Itbafu-l-kari bima'rifeti 
dzuhudi ve e'amali-l-'ulemai 'ala Sahibi-l-Bubari, El-Jemame, 
Damask-Bejrut, 1987. 

80.- Ibn Huzejme, Muhammed b. Ishak, Es-Sabib, Mektebetu-1-islami, 
Bejrut, 1975. 

81.- Ibnu-l-'Imad, Sihabuddin Ebu-1-Felah ed-Dimiski, Sezeratu-z-zebeb ft 
abbari men zebeb, Daru Ibn Kesir, Damask-Bejrut, 1988. 

82.- 'Itr, dr. Abdurrahman, Me'alimu-s-unneti-n-nebevijjeti, Mektebetu-1- 
menar, Zerka', Jordan, 1986. 

83.- 'Itr, dr. Nuruddin, El-Imam et-Tirmizi ve-l-muvazenetu bejne 
Dzami'ihi ve bejne-s-sabibajni, Matbe'atu ledzneti-t-te'lifi ve-t- 
terdzemeti ve-n-nesri, 1970. 

84.- Menhedzu-n-nakdi ft 'ulumi-l-badisi, Daru-1-fikr, Damask, 1992. 

85.- El-Jafi'i, Mir'atu-l-dzinan ve 'ibretu-l-jakzan, Dairetu-l-me'arifi-n- 
nizamijje, Hajderabad, Indija. 

86.- Ibnu-1-Kajjim el-Dievzijje, Semsuddin Muhammed b. ebi Bekr, 
Bedai'u-l-fevaid, Daru-l-kitabi-l-'arebi, Bejrut. 

87.- I'lamu-l-muvekki'in 'an Rabbi-l-'alemin, Daru-1-dzil, Bejrut, 

88.- Zadu-l-me'ad ft bed'ji hajri-l-'ibad, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1990. 

89.- El-Karadavi, dr. Jusuf, Sekafetu-d-da'ije, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 
1987. 

90.- El-Karjuti, dr. 'Asim b. Abdullah, El-hnadu mine-d-dini, Mektebetu- 
1-me'alla, 1986. 



393 



91.- El-Kasani, Alauddin Ebu Bekr b. Mes'ud el-Hanefi, Bedai'u-s-sanai'i 
fitertibi-l-lerai'i, Daru-1-fikr, Bejrut, 1996. 

92.- El-Kasimi, Muhammed Dzemaluddin, El-Fadlu-l-mubin 'aid akdi-l- 
dzevheri-s-semin, Daru-n-nefais, Bejrut, 1988. 

93.- Hajatu-l-Buhari, Daru-n-nefais, Bejrut, 1992. 

94.- Kavaidu-t-tahdis minfununi mustalehi-l-hadis, Daru-n-nefais, 
Bejrut, 1993. 

95.- Kehhale, Rida, Mu'dzemu-l-mu'ellifin, Et-Terekki, Damask. 

96.- El-Kettani, Muhammed b. Dza'fer, Er-Risaletu-l-mustatrife li bejani 
melhuri kutubi-s-sunneti-l-muterrefe, Daru Kahriman, Istanbul, 1986. 

97.- Ibn Kesir, hafiz Imaduddin Ebu-1-Fida', El-Bidaje ve-n-nihaje, Daru- 
1-hadis, Kairo, 1993. 

98.- El-Kevseri, Muhammed Zahirb. Hasan, Te'nibu-l-hatib 'ala ma 
sakahu ft terdzemeti Ebi Hanife mine-l-ekazib, 1990. 

99.- Kurdic, dr. Sefik, Ebu Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu, IPA, 
Zenica, 2001., 

100.- Putokazi islama, Ilmijja BiH, Sarajevo, 1996. 

101.- Ibn Madze, Muhammed b. Jezid el-Kazvini, £s-S«nen,Daru-l-hadis, 
Kairo, 1994. 

102.- Makbuli, dr. Hasan Muhammed el-Ehdel, Mustalehu-l-hadisi ve 
ridzaluhu, Mu'essesetu-r-rejjan, Bejrut, 1990. 

103.- El-Makdisi, hafiz Ebu-1-Fadl Muhammed b. Tahir, Surutu-l- 
e'immeti-s-sitte,Datu-\-hidzte, Bejrut, 1988. 

104.- Malik, ibn Enes, El-Muvetta', Daru-1-hadis, Kairo, 1993. 

105.- El-Mubarekfuri, Abdurrahman, Tuhfetu-l-ahvezi bilerhi Dzami'i- 
t-Tirmizi, Daru-1-fikr, Bejrut, 1995. 

106.- Muslim, ibn Hadzdzadz el-Kusejri en-Nejsaburi, Sahih, Daru Ibn 
Hazm, Bejrut, 1995. 

107.- Nekoliko crtica izzivota Imami Azamova, s arapskog, Ebu Zejdi 
Surudzi, Prva muslimanska nakladna knjizara i stamparija, Mostar, 
1916. 

108.- Nakicevic, dr. Omer, Uvod u hadiske znanosti, FIN, Sarajevo, 
1986. 



394 



109.- En-Nesai, Ebu Abdurrahman Ahmed b. SVajb, 'Amelu-l-jevmi ve-l- 
lejleti, Mektebetu-1-me'arif, Rabat, Maroko, 1981. 

110.- Ed-Du'afau ve-l-metrukin, Daru-1-Kalem, Bejrut, 1985. 

111.- Es-Sunen, (komentar: Imam es-Sujuti), Daru-1-fikr, Bejrut. 

112.- En-Nevevi, hafiz Ebu Zekerijja' Jahja b. Seref ed-Dimiski, £/- 
Erbe'un, Daru-1-besair, Damask, 1997. 

113.- El-Ezkar, Daru-1-huda, Rijad, 1996. 

114.- El-Minhadz, serh Sahih Muslim b. Hadzdzadz, Mektebetu dari-1- 
fijha, Damask, 

115.- Rijadu-s-salihin, Mektebetu dari-s-selami-Rijad i Mektebetu dari-1- 
fijha-Damask, 1994. 

116.- Tehzibu-l-esmai ve-l-lugati, Egipatsko izdanje. 

117.- Ebu Nu'ajm, Ahmed b. Abdullah el-Asbehani, Hil'jetu-l-evlija' ve 
tabekatu-l-asfija', Daru-l-kutubi-l-'arebi, Bejrut, 1967. 

118.- Ibn Nud^ejm, sejh Zejnulabidin b. Ibrahim, El-Esbahu ve-n-nezair 
'ala mezhebi Ebi Hanifeie-n-Nu'man, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, 
Bejrut, 1993. 

119.- En-Nu'mani, sejh Muhammed Abdurresid, Mekanetu-l-Imam Ebi 
Hanifete fi-l-hadisi, Daru-1-besairi-l-islamijje, Bejrut, 1995. 

120.- Nu'mani, Sibli, Abu Hanifa zivot i djelo, s engleskog: Lamija 
Kulenovic, Tugra, Zagreb, 1996. 

121.- Okie, Muhammed Taj jib, Islamska tradicija, GHM, Sarajevo, 1982. 

122.- PruScak, Hasan Kjafi, Basca namaza (namaz u hanefijskom 

mezhebu), s arapskog, mr. Muharem Stulanovic, Bemust, Sarajevo, 
1999. 

123.- Er-Ramehurmuzi, Hasan b. Abdurrahman, El-Muhaddisu-l-fasilu 
bejne-r-ravi ve-l-va'i, Daru-1-fikr, Bejrut, 1391.g.H. 

124.- ReSid Rida, es-sejjid Muhammed, El-Vahdetu-l-islamijje ve-l- 
uhuvvetu-d-dinijje ve tevhidu-l-mezahib, El-Mektebu-1-islami, 
Damask-Bejrut. 

125.- Ibn Ru§d el-Kurtubi, Ebu-1-Velid Muhammed b. Ahmed, Bidajetu- 
l-mudztehid ve nihajetu-l-muktesid, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut. 

126.- Es-Sabag, Muhammed Lutfi, El-Hadisu-n-nebevi, El-Mektebu-1- 
islami, Bejrut-Damask, 1986. 



395 



127.- Sa'd, Kasim 'Ali, Safhatun fi terdzemeti-l-hafizi-z-Zehebi, Daru-1- 
besairi-1-islamijje, Bejrut, 1986. 

128.- Es-Salih, dr Subhi, Menhelu-l-varidin, serh Rijadu-s-salihin, 

Daru-l-'ilmi li-1-melajin, Bejrut, 1987. 

129.- 'Ulumu-l-hadisi ve mustalehuhu, Daru-l-'ilmi li-1-melajin, Bejrut, 
1988. 

130.- Es-Sehavi, Semsuddin Muhammed b. Abdurrahman, Fethu-l-mugis, 
serh Elfijjeti-l-hadis, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1983. 

131.- Se'id, dr. Hemmam Abdmiahim, Et-Temhidu fi 'ulumi-l-hadisi, 
Daru-1-furkan, Amman, Jordan, 1992. 

132.- Serdarevic, Muhammed Se'id, Fikhu-l-ibadat, Vrhovno islamsko 
starjesinstvo, Sarajevo, 1968. 

133.- Es-Serhasi, Usulu-l-fikb, Daru-l-kitabi-l-'arebi, Bejrut, 1372.H. 

134.- Es-Siba'i, dr. Mustafa, Es-Sunnetu ve mekanetuha fi-t-tesri'i-l- 

islami, El-Mektebu-1-islami, Bejrut, 1985. 

135.- Sizkin, Fuad, Tarihu-t-turasi-l-'arebi, Kairo, 1971. 

136.- Smajlagic, dr. Nerkez, Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 

137.- Es-Subki, Abdulvehhab b. 'Ali Tadzuddin, Tabekatu-s-safi'ijje, El- 
Matbe'atu-1-husejnijje, Kairo, 1967. 

138.- Es-Sujuti, Dzelaluddin Abdurrahman b. ebi Bekr, Tedribu-r-ravi fi 
serhi takribi-n-nevavi, Daru-l-kutubi-l-'lmijje, Bejrut, 1996. 

139.- En-Nudzumu-z-zahire, kairsko izdanje. 

140.- Sabanovic, dr. Hazim, Knjizevnost muslimana BiHna 
orijentalnim jezicima, Sarajevo, 1973. 

141.- Es-Safi'i, Muhammed b. Idris, Er-Risale, Daru-1-fikr, 1939. 

142.- Sakir, Ahmed Muhammed, El-Ba'isu-l-hasis serh ihtisari 'ulumi-l- 
hadis, Mektebetu dari-1-fiha'i, Damask i Mektebetu dari-s-selami, 
Rijad, 1994. 

143.- Es-Sa'rani, sejh Abdulvehhab, El-Mizanu-l-kubra, Daru-1-me'arifi- 
n-nizamijje, Hajderabad, 1394.H. 

144.- Es-Sek'a, dr. Mustafa, El-Imamu-e'azam Ebu Hanife en-Nu'man, 

Daru-1-kitabi-l-lubnani, Bejrut, 1983. 

145.- Es-§evkani, Muhammed b. Ali, Nejlu-l-evtar serh Munteka-l- 
ahbar min ehadisi Sejjidi-l-ahjar, Daru-1-hadis, Kairo, 1993. 



396 



146.- ES-§irbasi, dr. Ahmed, El-E'immetu-l-erbe'a, Daru-1-dzil, Bejrut. 

147.- Et-Taberani, haflz Ebu-1-Kasim Sulejman b. Ahmed, El-Mu'dzemu- 
s-sagir, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1983. 

148.- At-Tahan, dr Mahmud, Usulu-t-tahridzi ve diraseti-l-esanidi, 

Mektebetu-s-servan, 1982. 

149.- Et-Tahavi, Ebu Dza'fer Ahmed b. Muhammed, Serbu Me'ani-l- 
asar, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, 1996. 

150.- Ta§ Kubri-zade, Ahmed b. Mustafa, Miftahu-s-se'ade ve misbahu- 
s-sejade, Matbe'atu daireti-1-me'arifi-l-osmanijje, Hajderabad, Indija, 
1 328-1 356.H. 

151.- Et-Tehanevi, Zafer Ahmed el-Osmani, /7<l«-s-s«nen,Idaretu-l- 
Kur'ani ve -l-'ulumi-l-islamijje, Karaci, Pakistan, 1985. 

152.- Mukaddima ft kava'idi 'ulumi-l-hadisi, Idaretu-1-Kur'ani ve-1- 
'ulumi-1-islamijje, Karaci, Pakistan, 1985. 

153.- Ibn Tejmijje, Tekijjuddin Ahmed b. Abdulhalim el-Harrani, 
Medzmu'u-l-fetava, Mektebetu-1-me'arif, Rabat, Maroko. 

1 54. - Minhadzu-s-sunneti-n-nebevijje, Mektebetu-r-Rijadi-1-hadiseti, 
Rijad. 

155.- Et-Temimi, Tekijjuddin ed-Dari el-Misri, Et-Tabekatu-s-senijje ft 
teradzimi-l-hanefijje, Kairo, 1970. 

156.- Et-Tibi, El-Husejn b. Abdullah, El-Hulasatu ft usuli-l-hadisi, 

'Alemu-1-kutub, Bejrut, 1985. 

157.- Et-Tirmizi, Ebu 'Isa Muhammed b. 'Isa, Kitabu-l-'ilel, Daru-l- 
kutubi-l-'ilmijje, Bejrut. (stampano zajedno sa njegovim Sunenom). 

158.- Es-Sunen ili El-Dzami'u-s-sahih, Daru-1-kutubi-l-ilmijje, Bejrut 
(kometar i obrada: Ahmed Muhammed Sakir) i 

159.- Tirmizijina zbirka hadisa, Elci Ibrahim-pasina medresa, Travnik, 
1999/2000. (prijevod i komentar: prof. Mahmut Karalic). 

160.- Traljic, hafiz Mahmud, Istaknuti Bosnjaci, Medunarodna zajednica 
za pomoc muslimanima BiH, Zagreb, 1994. 

161.- Tugri Berdi, Enu-Nudzumu-z-zahire, Daru-1-kutubi-l-misrijje, 
Kairo, 1348.H. 

162.- El-'Umeri, dr. Ekrem Dija', Buhusun ft tarihi-s-sunneti-l- 
muserrefeti, Bagdad, 1984. 



397 



163.- Ez-Zehebi, Ebu Abdullah Muhammed b. Ahmed, Duvelu-l-islam, 
Daru-1-me'arifi-n-nizamijje, Hajderabad, Indija, 1337.H. 

164.- Menakibu Ebi Hanife, egipatsko izdanje. 

165.- Kitabu-l-kebair, Daru-l-kitabi-l-'arebi, Bejrut, 1986. 

166.- Mizanu-l-i 'tidal fi nakdi-r-ridzal, Daru-1-fikr. 

167.- Sijeru e'alami-n-nubela', Mu'essesetu-r-risale, Bejrut, 1985. 

168.- Tarihu-l-islam, Matbe'atu-s-se'ade, Egipat, 1 367-1 369.H. 

169.- Tezkiretu-l-huffaz, Matbe'atudaireti-l-me'arifi-l-osmanijje, 
Hajderabad, Indija, 1955. 

170.- Et-Tibbu-n-nebevi, Mektebetu-1-Kur'an, Kairo. 

171.- Ebu Zehre, sejh Muhammed, Ebu Hanife - hajatuhu ve asaruhu 
ve arauhu fe fikhuhu, Daru-l-fikri-l-'arebi, 1960. 

172.- Ebu Zehv, Muhammed Muhammed, El-Hadisu ve-l-muhaddisune 
ev 'inajetu-l-ummeti-islamijje bi-s-sunneti-n-nebevijje, Daru-l- 
kitabi-l-'arebi, Bejrut, 1984. 

173.- Ez-Zejle'i, Dzemaluddin, Nasbu-r-raje liehasi-l-hidaje, Daru-1- 
hadis, Kairo, 1995. 

174.- Ez-Zerkani, Muhammed b. Abdulbaki, Serhu-l-mevahi-l-ledunijje, 
Daru-1-ma'rife, Bejrut, 1973. 

175.- Ez-Zirikli, Hajruddin, El-E'alam, Bejrut, 1389. H. 

176.- Ez-Zuhajli,dr Vehbe, El-Fikhu-l-islami ve edilletuhu, Daru-1-fikr, 
Damask, 1996. 

177.- Zdralovic, dr. Muhammed, Prepisivadi knjiga u arabidkim 
rukopisima, Svjedost, Sarajevo, 1988. 



398 



Rukopisi 

1.- Handzic, Mehmed, Faidetu fi-l-ehadisilleti zekereha el-Bejdavi 
ft ahiri kulli suretin min tefsirihi, rukopis u Gazi Husrevbegovoj 
biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 6967. 

2.- Izharu-l-behadze bi serhi Sunen Ibn Madze, rukopis u Gazi 
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod inv. brojem 6963. Ima 
118 lista. 

3.- Medzme'u-l-bihar ft tarihi-l-'ulumi ve-l-esfar, rukopis u Gazi 
Husrevbegovoj bibilioteci, pod red. br. 6968. 

4.- Mukaddimetu-l-hadisi ve-t-tefsiri, rukopis u Gazi 

Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 6967. Sadrzi 10 
lista. 

5.- Tefsiru ajati-l-ahkam min sureti-l-Bekara, rukopis u Gazi 
Husrevbegovoj biblioteci, pod red. br. 6967. 

6.- Tefsiru ajati-l-ahkam min sureti-n-Nisa', rukopis u Gazi 
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. 

7.- Tejsiru-l-vusul ila Dzami'i-l-usul min hadisi-r-Resul, 
sallallahu 'alejhi ve sellem, rukopis u Gazi Husrevbegovoj 
bibiloteci u Sarajevu, prvi torn pod red. br. T.203, a drugi pod br. 
T.164. To je autograf, pisan Handzicevom rukom i ima ukupno 541 
list. 

8.- Idzazetnama Mehmeda Handzica, rukopis u Gazi 
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 2650. 

9.- Idzazetnama Mustafe Prusdaka, rukopis u Gazi Husrevbegovoj 
biblioteci u Sarajevu, pod red. brojem530/2, L. 112-114. 

10.- PruSCak, Mustafa, Tebsiru-l-guzzat, rukopis u Gazi 

Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, pod red. br. 2507, sadrzi 114 
lista. 



399 



SADRZAJ 

UMJESTO PREDGOVORA 5 

UVODNA RIJEC 9 

EBUHANIFE 15 

Rodenje i porijeklo 17 

Obrazovanje i ucitelji 18 

Ebu Hanifin kruzok i njegovi ucenici 21 

Znanje i inteligencija 25 

Fikh - islamsko pravo 27 

Poboznost 29 

Zuhd 33 

Druge Ebu Hanifine vrline 35 

Ebu Hanifina smrt 36 

Ebu Hanifin doprinos hadisu i hadiskoj znanosti 36 

Optuzbe na racun Ebu Hanife 37 

Da li je Ebu Hanife, doista, malo poznavao hadis? 41 

Dali je Ebu Hanife preferirao. analogiju u odnosu na hadis? 46 

Ebu Hanifino zanimanje za hadis i hadiske znanosti 50 

Ebu Hanifin odnos prema sunnetu 52 

Ebu Hanifin ugled u hadiskoj znanosti 54 

MALIK IBN ENES 61 

U potrazi za znanjem 64 

Ucitelji 64 

Ucenici 66 

Odnos prema hadisu 68 

Mtwetta' 70 

Komentari 72 

Ostala djela 73 

Osobine 73 

MisljenjadrugihoimamuMaliku 74 

Iskusenja 77 

Smrt 77 

MUHAMMED B. IDRIS eS-SAFFI 79 

Rodenj e i dj etinj stvo 81 

Ucitelji 83 

Ucenici 84 

Djela 86 

Njegov Musned i Sunen 87 



403 



Njegov odnos prema hadisu 87 

Osobine i vrline 90 

Imam Safi u ocima drugih 92 

Smrt 95 

AHMED B. HANBEL 97 

Djetinjstvo i obrazovanje 99 

Ucitelji 100 

Ucenici 101 

Djela 102 

Musned 103 

Broj hadisa 103 

Klasifikacija hadisa u Musnedu 104 

Broj ashaba 105 

Broj Ahmedovihucitelja 105 

Stepen autenticnosti hadisa 105 

Djela nastala u vezi s Musnedom 108 

Njegov opis i vrline 109 

Drugi o njemu 112 

Smrt 114 

ABDULLAH B. ABDURRAHMAN ED-DARIMI 1 1 7 

Putovanje u potrazi za hadisom 119 

Ucenici 120 

Djela 120 

Sunen 121 

Drugi o Darimiju 123 

Smrt 126 

BUHARI 127 

Putovanje u potrazi za hadisom 1 29 

Buharijini ucitelji 1 30 

Generacija ucenika koju je odgojio 1 31 

Pamcenje, znanje i ostroumnost 132 

Buhari i ucenjaci 134 

Poboznost i moralni kriteriji 136 

Djela 137 

D^ami'u-s-Sabib 1 38 

Uvjeti za izbor hadisa 140 

Broj hadisa 141 

Klasifikacija hadisa 142 

Kritika hadisa i prenosilaca u Sahihu 143 

Djela u vezi sa Sahihom 143 

Komentari 144 



404 



Mustahredzi 


144 


Mustedrek - zbirke 


145 


Atrafi 


145 


Sulasijati 


145 


Medzmu'ati 


146 


Skracene verzije 


146 


Bosnjaci i Buharijin Sahih 


146 


Iskusenja imama Buharija 


147 


Smrt imama Buharija 


149 


MUSLIM 


151 


Rodenje 


153 


Putovanje u potrazi za hadisom 


154 


Generacija muhaddisa koju je odgojio 


155 


Mjesto imama Muslima u hadiskoj znanosti 


156 


Djela 


158 


Sahih 


158 


Specificnosti Muslimovog Sahiha 


160 


Davanje prednosti Buharijinoj nad Muslimovom zbirkom 


161 


Komentari Sahiha 


162 


Skracene verzije Sahiha 


162 


Smrt imama Muslima 


163 


IBN MADiZE EL-KAZVINI 


165 


Putovanje u potrazi za hadisom 


167 


Ucitelji 


168 


Ucenici 


168 


Djela 


168 


Sunen 


169 


Komentari Sunena 


171 


Bosnjaci i Ibn Madzin Sunen 


172 


Ibn Madze i ucenjaci 


173 


Smrt 


174 


EBU DAVUD ES-SID!ZISTANI 


175 


Putovanje u potrazi za hadisom 


177 


Ucitelji 


178 


Ucenici 


178 


Djela 


179 


Sunen 


179 


Karakteristike Sunena 


181 


Komentari Sunena 


183 



405 



Skracene verzije Sunena 183 

Mjesto Ebu Davuda i njegovog Sunena medu ucenjacima 184 

Ibadet i poboznost Ebu Davuda 184 

Smrt 184 

ET-TIRMIZI 187 

Rodenje 189 

Putovanje u potrazi za hadisom 190 

Ucitelji 190 

Ucenici 191 

Djela 192 

El-D^ami'u-s-sunen 192 

Specificnosti Sunena 194 

Tirmizijevo mjesto medu ucenjacima 195 

Komentari Sunena 196 

Bosnjaci i imam Tirmizi 197 

EN-NESAI 199 

Kako je En-Nesaijevo rodno mjesto dobilo ime 201 

Godina rodenja 202 

Pocetak izucavanja hadisa 202 

Putovanje u potrazi za hadisom 203 

Ucitelji 203 

Najpoznatiji ucenici 204 

Ponasanje i usmjerenje 204 

Djela 206 

Sunen 206 

Karakteristike En-Nesaijevog Sunena 207 

Njegovo mjesto u hadisu 208 

Dogadaji pred smrt i smrt 210 

EBU BEKR IBN HUZEJME 21 1 

Rodenje i obrazovanje 213 

Ucitelji 214 

Ucenici 214 

Djela 215 

Sahih 216 

Ibn Huzejmine vrline 218 

Ibn ■Huzejmino mjesto medu ucenjacima 220 

Smrt 223 



406 



EBU HATIM IBN HIBBAN EL-BUSTI 225 

Rodenje 227 

Putovanje upotrazizahadisom 228 

Ucitelji 229 

Ucenici 231 

Djela 231 

Njegov Sahib l^b 

Drugi o Ibn Hibbanu 237 

Smrt 238 

ET-TABERANI : 239 

Izucavanje hadisa 241 

Ucenici 243 

Djela 244 

Ucenjaci o Taberaniju 247 

Smrt 248 

ED-DAREKUTNI 249 

Sticanje znanja i ucitelji 251 

Ucenici 252 

Djela 252 

Darekutnijev doprinos hadiskoj znanosti 255 

Doprinos u drugim znanostima 257 

Ucenjaci o Darekutniju 258 

Smrt 260 

EBU ABDULLAH HAKIM EN-NEJSABURI 261 

Sticanje znanja 263 

Ucenici 265 

Djela 265 

El-Mustedrek 268 

Hakimov doprinos hadiskoj znanosti 271 

Drugi o Hakimu 272 

Smrt 274 

EBU BEKR EL-BEJHEKI 275 

Izucavanje hadisa • 277 

Ucenici 278 

Djela 278 

Drugi o Bejhekiju 283 

Smrt 285 



407 



EN-NEVEVI 287 

Rodenje i djetinjstvo 289 

Ucitelji 291 

Ucenici 292 

Djela 292 

Nevevijeve osobine i vrline 295 

Smrt 298 

EZ-ZEHEBI 301 

Rodenje i djetinjstvo 303 

Pocetak znanastvenog sazrijevanja 304 

Putovanja u potrazi za znanjem i ucitelji 305 

Angaziranost u obrazovnim institucijama 307 

Njegovo mjesto u naucnim krugovima 308 

Djela 309 

Smrt 312 

IBN KESIR 313 

Ucitelji i ucenici 315 

Ucenjaci o Ibn Kesiru 317 

Djela 319 

Doprinos hadiskoj znanosti 321 

Smrt 322 

IBN HADZER EL-ASKALANI 325 

Djetinjstvo i pocetak intelektualnog sazrijevanja 327 

Putovanja u potrazi za znanjem i ucitelji 328 

Ucenici 329 

Djela 331 

Izuzetna angaziranost 333 

Vrline 334 

Drugi o Ibn Hadzeru 334 

Smrt 335 

DZELALUDDIN ES-SUJUTI 337 

Rodenje i poceci intelektualnog sazrijevanja 339 

Ucitelji 340 

Ucenici 341 

Djela 342 

Doprinos hadisu i hadiskim znanostima 345 



408 



MUSTAFA PRUSCAK 349 



Rodenje 
Obrazovanje 
Diploma/Idzazetnama 
Ucenici 


352 
352 
354 
357 


Djela 

Zanimanje za hadis 

Smrt 


357 
361 
362 


MEHMED-EF. HANDiZlC 


363 


Rodenje i obrazovanje 

Ucitelji 

Idzazetname 


365 
366 
367 


Angazman 
Ucenici 


369 
369 


Spisateljski opus 

Djela 

Prijevodi 

Doprinos Mehmed-ef. Handzica hadisu i hadiskoj znanosti 

Djela iz oblasti hadisa 

Tekstovi iz oblasti hadisa 


370 
371 
374 
376 
376 
381 


Predavanja o hadisu 

Analiza Handzicevog rada u oblasti hadisa 

Smrt 


382 
382 
386 


Koristena literatura 


389 


Biljeska o autoru 
Sadrzaj 


401 
403 



409